Nase Novine, December 14, 1983

              Ш
11 ч I I ' v т,!;"С'"' i'
4- - NASE NOVINE, November 9, 1983.
'№.., i X, PORAST STANOVNJSTVA
TORONTO
Udruzenje "Udruieni Jugosloveni" u saradnji sa јоб
nekim organ izaci jama priprema proslavu 29. Novembra —
Dana Republike
u subotu, 26. novembra, sa pofietkom u 7 uve6e
u Hungarian Hall — 840 St. Claire Ave. W.
Svira orkestar "Veiernje zvezde".
Kuhinja i bar bogato snabdeveni.
Bogata lutrija.
(Postoji mogu6nost dovodenja pevafca iz Jugoslavije).
U istoj sali ovo Udruzenje organizuje Do6ek Nove 1984.
godine.
Svi nam dobro doSli!
Odbor
►♦ФФОФФФФФО- -
VANCOUVER
Jugoslavenski Penzionerski Klub
i Yugoslav-Canadia- n Radio Association
ZAJEDNlCKI PRIREDUJU
U SUBOTU 19. NOVEMBRA, 1983.
U RUSKOM NARODNOM DOMU, 600 CAMPBELL AVE.
— VECERA: domaca, prema nasem obifiaju odli6na i bogata.
— Vrata i bar otvoreni u 5 sati. Ve6era u 6 sati.
— Na programu: Lutrija, TamburaSi, folkloma grupa.
— Za pies svira popularna ADRIA ORKESTRA.
— Ulaznina 10 dolara po osobi. Popust za djecu.
Pozivlje se sav na§ narod — stari i mladi — da se zajedni6ki
razonodimo i proveselimo.
SVI DOBRO DOSLI!
Pripremni odbor
VANCOUVER:
Redovne sjednice Jugoslavenskog penzionerskog kluba od
sada 6e se odrzavati svakog prvog 6etvrtka u mjesecu, u 1 sat
poslije podne , u donjim prostorijama Ruskog doma, na 600
Campbell Avenue.
Bingo je i dalje svakog treceg detvrtka, u 1 sat poslije podne,
u istim prostorijama u kojima se odrzavaju sjednice.
Pozivlje se 6lanstvo da istim prisustvuje.
Izvrsni odbor
DETROIT:
Sjednice Penzionerskog kluba odsjeka 351 HBZ odrzavaju se
svakog drugog petka u mjesecu, u prostorijama, 32851 Ryan
Road, Warren Michigan. Po6etak u jedan sat poslije podne.
Z. Mitzin
TORONTO
sekretar
Sjednica ovog Odsjeka HBZ odrzat 6e se u nedjelju, 20.
novembra u 10 casova prije podne, u ukrajinskom Temple Hall,
1579 Dupont St., Toronto W.
Glavno pitanje na dnevnom redu biti ce izvjeStaj sa 16.
Konvencije HBZ, a takoder i poslovanje Odsjeka.
Sa bratskim pozdravom i dovidenja na sjednici.
TAJNIK
МШ1Ш1515Ш515151515151515ШШ515ШШШ1Ш5151Ш151Ш1Ш1515
U 24 kanadska grada danas zivi
blizu 14 milijuna ljudi ili viSe od
polovice,saoDcava drzavna ustanova
za statistiku (Statistics Canada).
Prvog jula Kanada je imala
24,900.000 stanovnika.
U posljednjoj godini povecalo se
stanovnistvo svih gradova osim
Sudbury i Windsora. Najvece pove-can- je
imaju Calgary i Edmonton (3
posto).
Najveci kanadski grad je Toronto
sa 3,067.000 stanovnika. Montreal je
drugi s 2,862.300, Vancouver treci
sa 1,310.000.
Evo kako se kretalo stanovniStvo
velikih gradova od juna 1982. do
juna 1983. ( u zagradama je stanov-ni§tv- o
gradova u junu 1982.):
Calgary 634,500 (614,000;
Chicoutimi-Jonquier- e 138,000
Tisu6u potrebnih rijedi
U kartoteci Institute ruskog jezika Akade-mij- e
znanosti SSSR-- a sakupljeno je 440.000
rijefii. Sasvim je pouzdano da znafienje
mnogih od njih ruski 6ovjek ne zna, kao Sto
ni Englez ni Amerikanac ne znaju svih 450
tisuca rijeci koje su uSIe u Websterov
rjefinik. Koliko onda rijefii fiovjek mora
nauciti da bi mogao bez teSkoca razgovarati
na stranom jeziku, fiitati na torn jeziku
knjige, novine, fiasopise?
Poznato je da se neke rijeci upotrebljavaju
fiesto, druge rjede. Koliko se fiesto upotreb-Ijav- a
odredena rijefi, moze se doznati iz
Dosebnih rijecnika ufiestalosti rijeci (frek-vencijs- ki
rjefinici). Za ruski jezik takava je
rjednik izisao 1977. godine. Sastavili su ga
filozofi, matematifiari... i kompjutor. Po-mo- cu
kompjutora "procitani" su i obradeni
tekstovi od ukupno milijun rijefii (naime, Sto
je veci tekst, pouzdaniji je rezultat).
Najfie§ci je bio prijedlog "u", na drugom
se mjestu naSao veznik "i", na trecem —
negacija "ne", na fietvrtom — prijedlog "na",
na petom — zamjenica "ja". A ukupno je u
tekstovima bilo 40 tisuca razlicitih rijeci.
Vi5e od 13 tisuca ih je upotrijebljeno samo
jedanput, oko Sest tisuca — dva puta. Jasno
je da su to rijetke rijeci, pa se pri ибепји
jezika mogu zanemariti.
Prva stotina najfieSfiih rije6i obuhvata viSe
od 40 posto svih tekstova. Priblizno devet
tisuca rijeii ponavljalo se deset puta ili jos i
беббе. Takve rije6i ispunjavaju viSe od 90
posto tekstova. Ako se one znaju, to
omogucuje da se praktiCno moze razumjeti
cijeli tekst. AM matemati6ka analiza pokazu-j- e da prva tisuca rijefii u frekvencijskom
rijeCniku bio to ruski, engleski, francuski,
Spanjolski ili bilo koji drugi jezik — 6ini 80
posto svih tekstova! Zbog toga pri ибепји
bilo kojega stranog jezika valja uglavnom
zapamtiti prvu tisucu rijefii! Razumije se,
ovaj se savjet ne odnosi na filologe
specijaliste.
(137,500); Edmonton 698,600
(679,500); Halifax 280,700 (278,200);
Hamilton 548,100 (547,300); Kitche-ner
294,400 (293,100); London
287,200 (286,500); Montreal
2,862,300 (2,848,700); Oshawa
160,000 (158,600); Ottawa-Hu- ll
737,600 (726,100); Quebec City
580,400 (583,100); Regina 172,700
(167,800); St. Catharines-Niagar- a
304,400 (303,600); St. John's
155,500 (154,800); Saint John
114,400 (114,300); Saskatoon
162,500 (158,800); Sudbury 148,400
(149,500); Thunder Bay 122,200
(121,900); Toronto 3,067,100
(3,028,200); Trois Rivieres 113,400
(112,600); Vancouver 1,310,600
(1,283,000); Victoria
(236,400); Windsor
(243,700); Winnipeg
(592,900).
240,400
244,800
Skoro polovica Kanadana smatra
da njihova vlada ne 6ini dosta da se
smanji naoruzanje.
To je utvrdila Canada West Fon-dati- on
iz Edmontona.
Ova ustanova je provela anketu
medu 2.020 Kanadana i ustanovila
da 45 posto njih smatra da Kanada
ne 6ini dovoljno da se smanji
naoruzanje, 33 posto smatra da 6ini,
5 posto drzi da 6ini i previse, a ostali
nemaju odredenog misljenja.
Koliko govorimo
Strufinjaci su izrafiunali da svaki 6ovjek
prosjefino govori jedan sat dnevno. To
znafii da u toku zivota govori priblizno dvije i
pol godine. Kad bi se sve 5to fiovjek izgovori
od malih nogu do smrti na
papiru, dobilo bi se tisufiu knjiga, svaka sa
po fietiri stotine strana.
Neki vjeruju da zene govore vise od
muSkaraca. Medutim, statistika je pokazala
da u prosjeku muSkarci i zene izgovaraju
priblizno jednak broj rijefii.
MODERNIGUSARI
M. Neuhaus pise u New York
Timesu da su "latinsko-americk- e
zemlje" zapale u veliki dug "uglav-nom
zato §to su multinacionalne
korporacije... postale gusari (pira-tes)
suvremenog svijeta".
58 Cecil .Street
(1 block south of College — east off Spadaina)
Saturday. November 19th
8:00 p.m. — 1:00 aa.m.
Cash bar — food — coffee and cakes
$5.00 Admission
$3.00 Seniors, Students and Unemployed
da a Nuclear
Free Zone
efuse the Cruise
600,700
odStampalo