000214 |
Previous | 12 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
NEKS BROJKE
IZ DANASNJE
"Bro.1 atvorenika u Francuskoj obo-ni- )
je sopstveni rekord 1. apnla 1985."
To nije ht la. na zalost. nikakva prvoap-nlsk- a sala ee "suvi" vanicni lzvestaj
nacionalno statistike "44 6T4 osobe na-laz- e
so p zatvorima ma rnestima pred-vidom- m
za 32 500 Ijucli). — dokse istoga
dana.l apnla 1984 "iа bravo" nalazilo
41599 liea Posle novogodisnje amne-stij- e broj 7a(vorenika lnosio jo 42.943,
ah .so wo u martu l.sto, 1985 godine. po-po- o
na 44 003 "
® 'Oko 2.000 0000 motoiiovanih
Francua u nvoin trenwtku oirkulisu
oml)om 1)0 nsiguranja'" - alannira
Centar a dokuinontaoiju l obavostonja
oko osiguranja C I) I Л l naslavlja "0(1
25,000 000 vlasnika 2 ill 4 tocka, njih
preko 800 000 uopste mjo tn prijuvilo
osiguranje. a preko 1,000.000 l.stih inje
uplatilo neophodni "prime" ill je, pak
to ucimlo laznim deklaracijama "
& Da statistike nemaju samo erne i
suve strane dokazuje nam anketa koju
je ovih dana sprovodila pariska publi-kacij- a
"Indices-Opinion- ". Po njoj, Fran-cuz- i
ostaju nesumnjivo odlicni pozna-vaoc- i
pravog gurmanluka, jer se 327(
upitanih opredelilo za nadaleko cuven
nacionalni specijalitet "zigo flazolet"
(gigot flageolets).
Tako je socan jagnjeci but proglasen
jelom — sarnpionom. 1 dok 160'f daje
prednost svojim, lokalnim jelima, — na
treeem mestu ravnopravno stoje "steak-frites- "
l "poule au nz" (dakle, popular-na- .
snicla sa pom-fnto- m i kokoska u pi-nnc- u)
sa procentom od 9f ' glasova
Mira STRBAC
I1
'
'
.
::
'
.'
I
.'
.'
'
.'
'
Naso novine
119 Spadina Ave , 11th Floor
Toronto, Ontario
M5V 2L1
Prilazvm $ a prctplatu na "NN"
Imo ...
I'lioa (ill PO Ho)
Mosto
Pro moiia (ill (iravai
л Postal i ill Zipi Code ...
: vc --."t Jt sz гјк ".r csx .-
-r cj-- r est
Miijku i dote
PROBLEM VELIKIH
GRADOVA
Do 2000. godine cak 15 azijskih
gradova naci ce se medu 25 najve-ci- h
gradova na svijetu, pokazuju
proucavanja ekonomskih i dru-stveni- h kretanja na torn kontinen-tu- .
Pretpostavlja se da ce Sangaj,
Tokio, Peking, Bombaj, Kalkuta,
Dzakarta, Seul, Madras, Karaci,
New Delhi, Teheran, Osaka — Ko-be,
Manila, Daka i Bangkok do
2000. postati megalopolisi s vise
od 10 milijuna stanovnika. Struc-njac- i
upozoravaju da ce pogorsa-nj- e
uvjeta stanovanja u tim veli-ki- m
gradovima i vjerojatna nespo-sobno- st vlasti da osigura nor-maln- e
uvjete zivota u tako kompli-cirani- m sistemima biti velik pro-blem
u buducnosti
KUPON ZA, РШШТРК.ЛТгЈ
tlSI'lIrn: KUPON STAMl'ANIM SLOV1MA)
MIRA FAMOUS
TEAVEL
209 Wollesley St Fast, Toronto, Ontario M4X KJ1
Join our group to
Los Angeles June 15 — $399
Howe $799
Zagreb $830
Beograd $830
© Professional Travel Consultants
® Visited Over 50 Countries Worldwide
® Personalized Serviee on Travel Documents
® Computerized Agency & 8 Yrs. in Husiness
Spnin is our No. 1 destination this year —
Cull srnoru Mira — Spain specialist
(416) 924-659- 0
m
r-- b
o vr
Potkraj proslog stoljeca u
gotovo svim evropskim zem-Ijam- a
radnicki je pokret formi-ra- o
svoje politicke organizaci-j- e
kojesu se, bez obzira da
!i revolucionarne ili reformisti-ck- e
struje, borile za ostvare-nj- e
svojih programa u okviru
burzoaskih sistema. Samo bri-tans- ka
radnicka klasa u torn
razdoblju nije uspjela stvoriti
masovnu partiju socijalisticke
orijentacije. Unatoc tome sto
su u njihovoj sredini djelovali
tvorci naucnog socijalizma
povezivanju
dotadasnjih
Laburisti su zagovarali umjereni socijaldemokratski
Marx i Engels, britanski radni-c- i
pokazivali su malo smisla za
teoriju pa su se vise orijentirali
na prakticna, pragmatisticka
rjesenja svog socijalnog polo-zaj- a.
Njihova je snaga bila u
sindikalnom pokretu koji je iz
godine u godinu, neki put i u
vrlo zaostrenoj drustvenoj si-tuac- iji,
osvajao socijalna i po-litic- ka
prava za radnicku klasu
S vremenom su osnovane i
mnoge politicke grupacije --
medu njima Demokratska fe-derac- ija,
Socijalisticka liga,
Fabijansko drusrvo i Nezavi-- '
sna radnicka partija - ali su
one shvacale marksizam isuvi-s- e
dogmatski ili zagovarale
klasnu suradnju, pa su redom
ostajale bez masovne radni-ck- e
osnove.
Tek potkraj veljace 1900.
ucinjen je korak naprijed u
cvrscem britan-ski- h
radnih siojeva. U Londo-n- u
je od nezavi-sni- h
formacija osnovan Labu-ristic- ki
predstavnicki odbor
koji je 1905. preimenovan u
Laburisticku partiju, politicku
stranku u koju su usle gotovo
sve socijalisticke struje i sindi-kaln- e
organizacije.
U pocetku su laburisti kao
glavni cilj postavili urazak u
parlament a onda su stvorili i
pro-gram
program umjerenih socijalde-mokratski- h
zahtjeva koji je
predvidao borbu za socijali-zacij- u
glavnih industrijskih
grana i za siroko socijalno za-konodavst- vo.
Tek poslije pr-vo- g
svjetskog rata, godine
1924. i 1929. laburisti su uspje-l- i
nadmasiti tradicionalne kon-zervativ- ne
i liberalne rivale pa
su sastavili vladu ali su oba
puta bili u manjini u parlamen-tu- .
To im nije dopustilo da pro-ved- u
radikalnije zakonodavne
mjere. Iz opozicije Laburisti-ck- a
stranka ponovo je izasla
1945. godine kada je na izbo-rim- a
uvjerljivo pobijedila Win-ston- a
Churchilla i njegove
konzervativce. Od tada sve
do danas laburisti su Konzer-vativno- j
stranci glavni takmac
u borbi za vlast na britanskoj
politickoj sceni.
јЈЈЛ Вч -- 'fify ЗН
KINEZI I SUNtEVA
ENERGIJA
U Kini jedosadapodignutoviSe
od 200 zgrada koje, umjesto klasic-no- g
goriva, za grijanje koriste sun-cev- u
energiju. To su, osim zgrada
za stanovanje, laboratoriji, skole,
kancelarije, izlozbene prostonje
i sportske dvoranc
Kina trosigodisnjeoko 100 mili-juna
tona ugljena za grijanje. Ta
kolicina svakc se godine povecava
i zbog toga kineski strucnjaci na-sto- je
suncevom energijom u.to-dje- ti
koliko god je moguce, klasic-no- g
goriva.
TRUJU I COVJECJU RIBICU
Sve zagadenije vode na pod-rucj- u
Postojne ozbiljno prijete
unistenjem sirom svijeta cuvene
covjecje ribice, cija se vrsta us-pjela
odrzati jos samo u Postojn
skoj jami. Hijeke i potoci na torn
podrucju, donedavno pravi raj za
ribice, pretvoreni su u mrtve vo-de.
Usprkos zalaganju da se to
sprijeci dogovorom o uredajima
za prociscavanje otpadnih voda
sve je ostalo mrtvo slovo na papi-ru- .
Cak i najveci zagadivaci, medu
kojima je na prvome mjestu po-stojns- ka poljoprivredna zadruga
opravdanje nalazi u nedostatku
sredstava.
Na posljednjem natjecanju ri-bi- ca
nitko od 33 sudionika nije us-pi- o
u rijekama Postojni i Nano-sni- ci
uloviti ni jednu ribu!
BILJKE SAME
PROIZVODE INSEKTICID
Belgijski istrazivaci su uspjeli,
prvi u svijetu, genetskim manipu-lacijam- a dobiti biljku koja sama
proizvodi insekticid. Ekipa gene-ticar- a
i biologa iz Ganda uzgojila
je duhan sposoban da proizvodi
insekticid koji ubija gusjenice.
Sve genetske manipulacije po-civa- ju
na istom principu: da se u
celije biljki uvede "strana" dotad
nepostojeca genetska informaci-ja- .
To se radi uz pomoc virusa ili
bakterija. Inl'ormacija je, inace,
zapisana u molekulama nuklein-sk- e kiseline l DNK (denzoksiribo-nukleinsk- e
kiseline). Geneticari
moraju zato izolirati gen koji ima
precizno odredenu funkciju l uni-jet- i
ga u odredenu stanicu.
Tako su sada belgijski istrazi-vaci
"ubacili" u rasad duhana do-datn- u
informaciju, a ona se odra-zil- a
tako sto je biljka dobila jos
jedan zadatak — da proizvede in-sekticid.
To novo obiljezje biljke
prenosit ce se iz generacije u ge-neraci- ju.
Sljedeci zadatak koji su sebi po-stav- di znanstvenici je dobiti zita-ric- e
koje ce biti sposobne same
proizvoditi insekticid
ODGOVORI NA KRIZALJKU
srpak, mioza, i, lam, svila, natali-tet- ,
enologija, zdravicar, aris, a,
bej. strug, ojetti, lu ravno, bat, a,
at. koza, vie, bon. it, masnik, va-len- t,
ta. okultizam, . zacku mila.
vam nudi ovog ljeta direktne car- ter letove do Zagreba i Beograda.
o Polazni datumi: 1 7, 24. juni, i 1. juli
o Povratni datumi: 12, 26. avgust i 2.
septembar
Po prvi put zapadna Kanada dobila
je JAT-o- v non-sto- p carter, a trajnost
letenja samo 10.5 sati od Vancouvera
do Zagreba.
Za cjene kao i druge informacije
nazovite Adriatic Travel
604-32- 5 3244.
Adriatic Travel 6487 Victoria Dr.
Vancouver, B.C. V5P 3X5
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, June 20, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-05-02 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000249 |
Description
| Title | 000214 |
| OCR text | NEKS BROJKE IZ DANASNJE "Bro.1 atvorenika u Francuskoj obo-ni- ) je sopstveni rekord 1. apnla 1985." To nije ht la. na zalost. nikakva prvoap-nlsk- a sala ee "suvi" vanicni lzvestaj nacionalno statistike "44 6T4 osobe na-laz- e so p zatvorima ma rnestima pred-vidom- m za 32 500 Ijucli). — dokse istoga dana.l apnla 1984 "iа bravo" nalazilo 41599 liea Posle novogodisnje amne-stij- e broj 7a(vorenika lnosio jo 42.943, ah .so wo u martu l.sto, 1985 godine. po-po- o na 44 003 " ® 'Oko 2.000 0000 motoiiovanih Francua u nvoin trenwtku oirkulisu oml)om 1)0 nsiguranja'" - alannira Centar a dokuinontaoiju l obavostonja oko osiguranja C I) I Л l naslavlja "0(1 25,000 000 vlasnika 2 ill 4 tocka, njih preko 800 000 uopste mjo tn prijuvilo osiguranje. a preko 1,000.000 l.stih inje uplatilo neophodni "prime" ill je, pak to ucimlo laznim deklaracijama " & Da statistike nemaju samo erne i suve strane dokazuje nam anketa koju je ovih dana sprovodila pariska publi-kacij- a "Indices-Opinion- ". Po njoj, Fran-cuz- i ostaju nesumnjivo odlicni pozna-vaoc- i pravog gurmanluka, jer se 327( upitanih opredelilo za nadaleko cuven nacionalni specijalitet "zigo flazolet" (gigot flageolets). Tako je socan jagnjeci but proglasen jelom — sarnpionom. 1 dok 160'f daje prednost svojim, lokalnim jelima, — na treeem mestu ravnopravno stoje "steak-frites- " l "poule au nz" (dakle, popular-na- . snicla sa pom-fnto- m i kokoska u pi-nnc- u) sa procentom od 9f ' glasova Mira STRBAC I1 ' ' . :: ' .' I .' .' ' .' ' Naso novine 119 Spadina Ave , 11th Floor Toronto, Ontario M5V 2L1 Prilazvm $ a prctplatu na "NN" Imo ... I'lioa (ill PO Ho) Mosto Pro moiia (ill (iravai л Postal i ill Zipi Code ... : vc --."t Jt sz гјк ".r csx .- -r cj-- r est Miijku i dote PROBLEM VELIKIH GRADOVA Do 2000. godine cak 15 azijskih gradova naci ce se medu 25 najve-ci- h gradova na svijetu, pokazuju proucavanja ekonomskih i dru-stveni- h kretanja na torn kontinen-tu- . Pretpostavlja se da ce Sangaj, Tokio, Peking, Bombaj, Kalkuta, Dzakarta, Seul, Madras, Karaci, New Delhi, Teheran, Osaka — Ko-be, Manila, Daka i Bangkok do 2000. postati megalopolisi s vise od 10 milijuna stanovnika. Struc-njac- i upozoravaju da ce pogorsa-nj- e uvjeta stanovanja u tim veli-ki- m gradovima i vjerojatna nespo-sobno- st vlasti da osigura nor-maln- e uvjete zivota u tako kompli-cirani- m sistemima biti velik pro-blem u buducnosti KUPON ZA, РШШТРК.ЛТгЈ tlSI'lIrn: KUPON STAMl'ANIM SLOV1MA) MIRA FAMOUS TEAVEL 209 Wollesley St Fast, Toronto, Ontario M4X KJ1 Join our group to Los Angeles June 15 — $399 Howe $799 Zagreb $830 Beograd $830 © Professional Travel Consultants ® Visited Over 50 Countries Worldwide ® Personalized Serviee on Travel Documents ® Computerized Agency & 8 Yrs. in Husiness Spnin is our No. 1 destination this year — Cull srnoru Mira — Spain specialist (416) 924-659- 0 m r-- b o vr Potkraj proslog stoljeca u gotovo svim evropskim zem-Ijam- a radnicki je pokret formi-ra- o svoje politicke organizaci-j- e kojesu se, bez obzira da !i revolucionarne ili reformisti-ck- e struje, borile za ostvare-nj- e svojih programa u okviru burzoaskih sistema. Samo bri-tans- ka radnicka klasa u torn razdoblju nije uspjela stvoriti masovnu partiju socijalisticke orijentacije. Unatoc tome sto su u njihovoj sredini djelovali tvorci naucnog socijalizma povezivanju dotadasnjih Laburisti su zagovarali umjereni socijaldemokratski Marx i Engels, britanski radni-c- i pokazivali su malo smisla za teoriju pa su se vise orijentirali na prakticna, pragmatisticka rjesenja svog socijalnog polo-zaj- a. Njihova je snaga bila u sindikalnom pokretu koji je iz godine u godinu, neki put i u vrlo zaostrenoj drustvenoj si-tuac- iji, osvajao socijalna i po-litic- ka prava za radnicku klasu S vremenom su osnovane i mnoge politicke grupacije -- medu njima Demokratska fe-derac- ija, Socijalisticka liga, Fabijansko drusrvo i Nezavi-- ' sna radnicka partija - ali su one shvacale marksizam isuvi-s- e dogmatski ili zagovarale klasnu suradnju, pa su redom ostajale bez masovne radni-ck- e osnove. Tek potkraj veljace 1900. ucinjen je korak naprijed u cvrscem britan-ski- h radnih siojeva. U Londo-n- u je od nezavi-sni- h formacija osnovan Labu-ristic- ki predstavnicki odbor koji je 1905. preimenovan u Laburisticku partiju, politicku stranku u koju su usle gotovo sve socijalisticke struje i sindi-kaln- e organizacije. U pocetku su laburisti kao glavni cilj postavili urazak u parlament a onda su stvorili i pro-gram program umjerenih socijalde-mokratski- h zahtjeva koji je predvidao borbu za socijali-zacij- u glavnih industrijskih grana i za siroko socijalno za-konodavst- vo. Tek poslije pr-vo- g svjetskog rata, godine 1924. i 1929. laburisti su uspje-l- i nadmasiti tradicionalne kon-zervativ- ne i liberalne rivale pa su sastavili vladu ali su oba puta bili u manjini u parlamen-tu- . To im nije dopustilo da pro-ved- u radikalnije zakonodavne mjere. Iz opozicije Laburisti-ck- a stranka ponovo je izasla 1945. godine kada je na izbo-rim- a uvjerljivo pobijedila Win-ston- a Churchilla i njegove konzervativce. Od tada sve do danas laburisti su Konzer-vativno- j stranci glavni takmac u borbi za vlast na britanskoj politickoj sceni. јЈЈЛ Вч -- 'fify ЗН KINEZI I SUNtEVA ENERGIJA U Kini jedosadapodignutoviSe od 200 zgrada koje, umjesto klasic-no- g goriva, za grijanje koriste sun-cev- u energiju. To su, osim zgrada za stanovanje, laboratoriji, skole, kancelarije, izlozbene prostonje i sportske dvoranc Kina trosigodisnjeoko 100 mili-juna tona ugljena za grijanje. Ta kolicina svakc se godine povecava i zbog toga kineski strucnjaci na-sto- je suncevom energijom u.to-dje- ti koliko god je moguce, klasic-no- g goriva. TRUJU I COVJECJU RIBICU Sve zagadenije vode na pod-rucj- u Postojne ozbiljno prijete unistenjem sirom svijeta cuvene covjecje ribice, cija se vrsta us-pjela odrzati jos samo u Postojn skoj jami. Hijeke i potoci na torn podrucju, donedavno pravi raj za ribice, pretvoreni su u mrtve vo-de. Usprkos zalaganju da se to sprijeci dogovorom o uredajima za prociscavanje otpadnih voda sve je ostalo mrtvo slovo na papi-ru- . Cak i najveci zagadivaci, medu kojima je na prvome mjestu po-stojns- ka poljoprivredna zadruga opravdanje nalazi u nedostatku sredstava. Na posljednjem natjecanju ri-bi- ca nitko od 33 sudionika nije us-pi- o u rijekama Postojni i Nano-sni- ci uloviti ni jednu ribu! BILJKE SAME PROIZVODE INSEKTICID Belgijski istrazivaci su uspjeli, prvi u svijetu, genetskim manipu-lacijam- a dobiti biljku koja sama proizvodi insekticid. Ekipa gene-ticar- a i biologa iz Ganda uzgojila je duhan sposoban da proizvodi insekticid koji ubija gusjenice. Sve genetske manipulacije po-civa- ju na istom principu: da se u celije biljki uvede "strana" dotad nepostojeca genetska informaci-ja- . To se radi uz pomoc virusa ili bakterija. Inl'ormacija je, inace, zapisana u molekulama nuklein-sk- e kiseline l DNK (denzoksiribo-nukleinsk- e kiseline). Geneticari moraju zato izolirati gen koji ima precizno odredenu funkciju l uni-jet- i ga u odredenu stanicu. Tako su sada belgijski istrazi-vaci "ubacili" u rasad duhana do-datn- u informaciju, a ona se odra-zil- a tako sto je biljka dobila jos jedan zadatak — da proizvede in-sekticid. To novo obiljezje biljke prenosit ce se iz generacije u ge-neraci- ju. Sljedeci zadatak koji su sebi po-stav- di znanstvenici je dobiti zita-ric- e koje ce biti sposobne same proizvoditi insekticid ODGOVORI NA KRIZALJKU srpak, mioza, i, lam, svila, natali-tet- , enologija, zdravicar, aris, a, bej. strug, ojetti, lu ravno, bat, a, at. koza, vie, bon. it, masnik, va-len- t, ta. okultizam, . zacku mila. vam nudi ovog ljeta direktne car- ter letove do Zagreba i Beograda. o Polazni datumi: 1 7, 24. juni, i 1. juli o Povratni datumi: 12, 26. avgust i 2. septembar Po prvi put zapadna Kanada dobila je JAT-o- v non-sto- p carter, a trajnost letenja samo 10.5 sati od Vancouvera do Zagreba. Za cjene kao i druge informacije nazovite Adriatic Travel 604-32- 5 3244. Adriatic Travel 6487 Victoria Dr. Vancouver, B.C. V5P 3X5 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000214
