Jedinstvo, January 20, 1961

              J
STRANA 4
0 B
Sveslovenski koncert u Torontu
Kao deo proslava koje se odrzavaju diljem Kanade
u cast solidarnosti kanadskih Slovene za mir, odrzace
se u Torontu koncert-mitin- g u Ukrajinskom radnickom
domu na 300 Bathurst St., u nedelju 29. januara
Pored muzickog dela programa, koji ove godine iz-vo- de
deca slovenskih organizacija Toronta, na mitingu
ce govoriti pretstavnik sovjetske ambasade iz Ottawe.
Pozivaju se svi prijatelji mira da u sto vecem broju
posjete ovu znacajnu priredbu slovenskih organizacija
Toronta.
Pocetak u 2 sata posle podne.
Odbor predbe
Hamilton: Sveslavenski banket
Odbor svesTavenskih organizacija u Hamiltonu o-drl- ava
banket u subotu 28. januara u Ukrajinskom do-mu,
74G Barton Street East.
Svakc godine napredne slavenske organizacije u
Kanadi odrzavaju mjesec slavenske solidarnosti. Ove
priredbo i sastanci u obliku taznih drustvenih akcija o-drza- vaju
se u znaku borbe za mir i podrzavanje onih
snaga u Kanadi, koje rade u torn pravcu. Zato je vazno
da svi nasi Jugoslaveni posjete ovaj banket, da time de-monstrir-aju
solidarnost naprednih Slavena u prilog sila
mira u Kanadi i u svijetu.
Dodjitc i povedite vase prijatelje. Banket pocinje u
7 sati uvecer.
Odbor
Vancouver: Godisnja sjednica KJU
Vancouver B. C. — Kanadsko juznoslavensko ud-ruzen- je
odrzat cc svoju godisnju sjednicu u nedjelju,
29. januara, 1961 godine, u Jugoslavenskom prosvjet-no- m
domu, 767 Kcefer Street.
Sjednica trcba poceti u 2 sata poslije podne.
Na ovoj sjednici ce biti prctresan rad u 1960. godini
i birana nova uprava za iducu 1961. godinu, tc se umo-Ijava- ju
svi clanovi Udruzenja, da prisustvuju ovoj sje-dnici.
Tajnik
He zaposleni govore
(Nastavak sa str. 1)
dana, iako jc to dugo ccka-tf- ,
opct bi bila ncka naila, a-1- 1
satla nl nade vise noma. I
to su tiglavnom sve mladi
ljudi boz ikakve nade la ce
itopSte dobiti posao. A kako
stojistvnrsn ljudima koji su
vec u godinama?
Ali ima ih jos nosretnijih
od nas. To su oni koji su vec
i s cr p e 1 i nezaposlenieku
pomoc i sad sloje na "Sup-l- a
jni" kod Scott Mission ih
drugde i cokaju da im se u-d- cli
tanjir corbe. Znam ta
kodje dosta njih koji su
"sretni" pa jos rade ali i
njih muci sutrasnjica, jer no
znaju kad cc i na njih doc
red na Spadini ili u Scott
Mission, bojo se da mole i
njih vec sutra zadesiti ista
sudbina. Citajuci dnevnu
Stampu viilimo da to nijo sa-mo
u Torontu ili samo u On-tari- u
vec po celoj Kanadi, a
javljaju da jo u British Co-lumb- iji
najgorc.
Ako uzmemo uobzir da јч
Kanada bogata zemlja, te-ritorija- lno
velika kao cola
Evropa (bez SSSR-a- )i da ra
spolale sa rudnim bogatst-vom- ,
zitaricom, ribolovom.
Sumarstvom, stoenrstvom.
Vodcnim i drugim putcvimn
i dobro razvijenom, moder-no- m
industrijom, a da jo
broj stanovniStva tok nekih
18 miliona. i da jo vise oil
pola miliona bez posla, ondn
5t,#-- '
E
vlja se pitanje, .sta bi sve bi-lo
da Kanada nijo tako bo-gata
zemlja li sta bi so do-godi- lo
da u Kanadi ima 700
miliona stanovnika, kao na
primer u Kini? Nesumnjivo
jo da bi hiljado dnevno umi- -
ralo od gladi. Ovo i ovakvo
stanje nijo slucajno a nije ni
privremeno. Noma izglcda
za poboljsanje i o6ito jc da-Da- s
vec mnogima da nam se
sve crnjo piSe.
Voce grupc Engleza, ltali-jan- a
i drugih iz zapadne
Evrope vracaju sc natrag.
Posto govorim madjarski slu- -
fam i njih kako razgovaraju
oa ui se l om vracali maso-vn- o kad se no bi bojali da cc
i jovarati za nedcla koja su
tamo pocinili. Ovo vazi i za
drugo narodnosti.
Nas Jugoslovena je ovde
mozda brojeano najmanje,
ali procentalno nas ima naj
vise nezaposlenih. Nas po-gadj- a,
pored ostalog, i disk-riminac- ija
kojoj su podlo2e-n- i
svi Slovcni.
Ali, nazalost, malo nas je
koji cmimo bilo kakvo na-por- e
da zajedno sa kanads-ki- m ratlnicima ucinimo ncSto
za poboljsanje naSeg poloZa-ja- . Mnogi nas jos uvck
z i v i m o u iluziji o dola-sk- u
"boljih" vremena, o do-bit- ku
na lutriji, neki cak sa-njam- o
i o Hollywoodu ili u
krajnjem slucaju o povrat-k- u
u Stari kraj da izbegne-m- o
ovo zlo. I to su sve, po
svaki bi morao da vidi da ne- - mom misljenju jalovc nado.
ito nije u redu sa danaMiiim Stvarnost. i to kruta stvar-Uredjaje-m
u Knnadi. Posta- - nost je to da se mi nalazimo
PISMO PREMIJERA LUMUMBE
(Nastavak sa str. 1)
renik treba da se pojavi pred sucem, koji odlucuje, da
li i dalje treba da se drzi u preventivnom zatvoru ili ne.
Poslije 15 dana treba da se pojavi ponovno pred sucem
koji ispituje, da H zatvorenik treba da ostane u preven-tivnom
zatvoru ill ne. Pri svakom izvodjcnju zatvore-nik
jc sa svojim advokatom.
Zakon o krivicnom postupku propisuje da je uha-psen- a
osoba "d'ofice" oslobodjena ako poslije pet dana
od hapsenja sudac ne donese odluku o ostajanju u pre-ventivnom
zatvoru. Isto tako je u slucaju da prvi nalog
(koji je donijet poslije pet dana od hapsenja), nije pot-vrdj- en
poslije 15 dana.
Od naseg hapsenja, 1. decembra, do danas nismo iz-ved-eni
pred bilo kakvog istrazitelja, niti posjeceni od
strane suca. Nikakav nalog o hapienju nije nam saop-ce- n.
Nas jednostavno cuvaju u vojnom logoru, u kojem
smo zatvorcni vec 34'dana, u celijama rezerviranim za
kaznjena vojna lica.
Hoce li biti isprayljena
ova nepravda?
Kako saopcava komitet za
obranu Hamish Scott MacKay
l William Mackie u Vancouve-ru- ,
amendki senator Wayne
Morse ce predlofati u senatu da
se poniiti deportacioni nalog
i da un se dozvoli povratak u
Sjedinjene Drlave.
Komitet poziva demokratske
liude da piiu senatoru Morse
l da podrie njegov korak.
Hamish Scott MacKay je
u Kanadi, a William Ma-ckie
u Finskoj.
Obojica su u Sjed. Drfave
otiili sa roditeljima (Mackie je
bilo samo dvije godine), ali ni-s- u
postah gradjani zbog toga
sto su sudjelovali u pokretu ne-aposle- nih
radnika tndesetih
godina Zbog toga "zlocma" su
prosle godine deportirani Ma-ckie
se nalazi u Finskoj, a Mac
Kay u Vcmcouveru. gdje mu
pomaie karpenterska unija. Po-rodi- ce
obojice nalaze se u Sjed.
Diiavama
Proslava rodjendana
Tim Uucka
u Arthuru
Prijatelji komunistickog
lidera Tim Bucka proslavit
ce niccrov 70-rodjend- an u
utorak 31. januara, u Ukra-jinsk- oj
hali, 51G High Street,
uvecer.
Rankctu ce prisustvovati
lieno Tim Buck.
(A. T. Hill)
ovde i treba da vec jednomj
pogledamo stvarnosti u o6i.
Mozda ce so manji broj od
nas i vratiti u Stari kraj, ma-lo
ce nas dobiti na lutriji a
jos manji ce broj stici u Hol-lywood.
se prikljuciti
kanadskom radnickom pok-retu.
Nezaposleni stupati u
nezaposleniikc organizacije,
oni koji jos imaju srecu pa
rade trcba da stupaju u sin-dikat- e,
a svi zajedno da sc,
priklju6imo Jugoslovensko-kanadsko- m
progresivnom
pokretu.
Vreme je vec da i mi pre-stane- mo
sa mastanjem i gra-djno- m
"Kula u oblacima".
2ivot jo stvarnost a pobolj-sanje
zivotnih uslova zavisi
i od nas.
Vcselin Nedic
(Toronto)
Dopis o nczauoslcnima h llamiltona
U proSIom broju "Jedin-stva- "
objavljen je donis
"Kanadski radnik hoce bu-ducnos-t".
Pogrefikom-j- e is-puSte- no mjesto t. j. dopis je
iz Hamiltona. Molimo id a se
uzme u obzir, a pisca moli
mo da oprosti.
Urednistvo
У flf--0 00 ~ 0 -- 0
Pozor nasi u Toronlu
elite li dobre кгалјчке koba-ic- e,
kao i druge xtarokrajkc
specijalitcto, najbolje birano
svjeZe meso, posjrtite nas 1 rado
cele doci рополо.
Jole IVcnik, 991 Itloor Street
W, tel. 1Л1 5-66-
63, Toronto.
0 00 Zt. Ж.0Ж
T-fV-- ".
ro-dj- en
Port
Treba
Gladys Francis Lewis J o s h u a
11)
Prevco A. K. — T u 1 n c n n
Na Ravnjaku iduceg jutra, kad se magla samo po-cc- la
podizati, Josh i Joel su naisli na prizor opceg nere-d- a
u ko2arnici. Hrastova i metljikina kora je bila razba-can- a
uokolo. Koze koje su bile razapete da se suse su
bile bac'.ene u badnje zajedno sa trulim Шсет. Stolovi i
stolice su bili polomljeni, a rasCupana kopija Thomasa
Painea jo lezala u jednom cosku. Zgotovljcne koze, pri-premlje- ne
za stolara i sedlara, bile su sasjc£onc van sva-ko- g
popravka.
"Proklete kukavice!" vikno Joel, i obrvice mu se
naberu, a lice potamni od bijesa. "Znaju oni da zakon
skilji na sve sto je ucinjeno Kvekcru !"
Joshov glas je bio i namjeran : "Zasto sam ga pu-sti- o
s oka? Povjerovao sam mu. Cio je posten mom6ic
dok smo bili djecaci. Joel, sto se krije pozadi svega ovo-ga- ?
Tu jc neSto vi§o od odmazde Redfcrna i njegovih
prijatelja, za one sate jucer u gostionici, ali sto?"
Josh podigne Jonovu knjigu i poravna stranice.
"Sve §to ja znam jest da Jon misli da se mi ne usudjujo-m- o
podici prsta protiv ovoga. On misli da bi to izazvalo
jo§ vise straha. Ka2e da smo jucer upotrcbili silu,
premda nismo na njih ruke stavili, i da smo uhvaceni kao
pacovi u zamcj, ako ne mozemo pribjeci njihovim razlo-zima.- "
"Smece," гебе Joel. "Oni nemaju nikakvih razloga.
Jon odvec misli."
Na cesti na brezuljku tog istog jutra nije bilo ni-kog- a,
kad je Robin Redfcrn usla u Asovu Stampariju.
Unatoc stete njegovu stroju, Asa je pjevusio pjesmieu,
dok jc pravio novo postolje. On se ogleda nagorc, l ci-s- te
plave o5i upitno pogledaju na nju.
"Ja sam Robin Redfcrn," гебе onasmjerno. "Trcba-l- a
bih predati poruku Jonathanu Doanu — mladom Jo-nathans
Morate imati povjerenja u mene".
Promotrio joj je lice i zaklju5io da je iskreno, kao i
izvanredno lijepo. "Mislim da mogu — cak nakon svega
sto jo vas brat sa svojim prijatcljima ucinio ovdjo prosle
noci. Vi sto upravo dosla ovamo, zar no? iclite li da ja
odnescm poruku?"
"ПШ sto? Znam da— da sto u prisnoj vczi s Doani- -
ma."
"Tako je, jesam — s Matildom i sa momcima. Mis-lim
da sto kao Matilda. Odnijet cu poruku, gdjico Red-fcrn.
Niste bas kao vas brat, zar ne, osim, naravno, po
izgledu?"
Drugog dana jc Jon, ne rckavsi ni rijc6i cak ni syo-je- m
pomocniku u mlinici, ostavio tcsku meljavu, i odju-ri- o
na White Gullu prema Port cesti. Nije usporio brzinu
dok nije stigao do jezerceta, sjeverno od raskrSca. Tu jo
izvadio hartiju i procitao poruku : "Moram se sastati s
vama. Sutra popodne oko cetiri sata cu jahati u blizini
Union jezerceta".
Imena nije bilo, ali Jon jc odmah prcpoznao fim,
ncjednaki rukopis, kad mu je Asa predao pismo. Kakvo
zlo, pitao so jc on, mozc ova mila, carobna zona donijcti
ovog puta? On sc istovremeno ukori zbog pomisli.
Kad se je oglcdao, ona jc dolazila iza zavoja cestc.
gumsko zclcnilo njezinc jahacc oprave, i zlatilo kosc,
bilo je kao dio divote dana. Kako je samo mogao posum-nja- ti
u nju? Obuzmc ga radost, kakve jos nikada nije
osjetio.
"Znala sam da ccte doci". Ona mu se osmjehno u
oci, pa se uozbilji. "Ne mogu iskazati koliko mi jo zao,
sto su ljudi sa Ravnjaka imali ncprilika zbog onoga Sto
sam vam kazala. Moj brat sc vratio nakon potpaljivanja
stoga ispricao svima na balu. Odvec je pio, jer ina6c ne
bi bio uradio tako Sta".
"To jc vjcrojatno istina", rece Jon u nalctu veliko-dusnos- t.
"Nijo bilo vclike stcte. Sve jo noznatno i do-sadno- ".
Provokacije na mom
(Nastavak sa str. 1)
ne, rekao je Bakajev, vec i-m- aju
sistematski karakter.
Pa ipak, on je rekao da za-sa- d
sovjetska vlada ncce po-duz- eti
nikakvc posebne mje-re-,
poSto se nada da cc sc no-va
americka administracij.1
sa Kenncdyem na 6elu odre-c- i
ovakvih metoda "koji vo-(l- c
grubom naruSavanju op- -
Zakon o krivicnom postupku nije postovan.
Zakonodavstvo o kaznjenickom rezimu nije isto ta-ko
postovano.
Radi se o cisto arbitrarnom zatvaranju, a tome tre-ba
dodati i parlamentarni imunitet koji uzivamo.
Takva je situacija, i molim vas da s njom upoznate
gospodina generalnog tekretara Ujedinjenih naroda,
kojem se zahvaljujem za njegovu intervenciju u moju
korist.
Kako ce se moci uspostaviti mir i red u Kongu, ako
se vec na pocetku ne postuje zakonitost, ljudsko dosto-janstv- o
i zivot licnosti? Sve dok nas ne izvedu pred le-gal- no
formirani sud, mi smo liseni prava koje ima svaki
gradjantn da brani svoj slucaj pred pravosudnim tijeli-m- a
zemljc.
Zadrzavam svoju mirnocu i nadu da ce nam Ujcdi-nje- ni
narodi pomoci da izadjemo iz ove situacije.
Ja sam za pomirenje izmedju sve djece ove zcmlje.
Pisem vam ilegalno ovo pismo na losem papiru.
Primite, gospodine specijalni izaslanice, uvjerenje
mog visokog uvazavanja.
P. Lumumba."
o a i
i
ce priznatili medjunarodnih
normi i da co staviti tacku
na pi-ovokacijs-ku
djelatnost
americkih oruzanih snaga
na morskim putcvima".
Ovo bi — naglasio je na
kraju ministar Rakajev —
bio "dobar doprinos djelu
ozdravljenja medjunarodnih
prilika i poboljsanja sovjel-sko-ameriSk- ih
odnosa".
Policija protiv policajaca
U Amsterdamu jc poli-cija
morala da intcrveni§e
protiv sebe same. Na grads-ki- m
trotoarima pojavile se
ujutro velikim slovima ispi-san- e
parole. Pretpostavlja-juc- i
da se radi o politickoj
demonstraciji nekoliko "cr--
nih marica" odmah jc doju-ril- o
da bi napravilo red. Me-djuti- m,
na lieu mjesta pri-padni- ci
policijskih odreda sa
Cudjenjem su 6itali parole:
"Sest godina policije u ncvo-lji- .
TraSimo povecanjc pla-ca!- "
Postidjenim policajci-m- a
nije preostalo drugo nc-p- o
da izbrisu parole, koje su
njihove kolege ispisalc u to-k- u
noci.
mLJ? ч$ cL Kr
Ona ofcrene svog konja i zajedno su jahali prema selu. I3ez suzdrzavanja, i sastavljajuci dijclovc kako Jo najbolje znala, ona mu isprica razgovor kojega jo 6ula
na verandi. "Ja sve skupa naprosto ne razumijem," za-klju- &i
ona.
Jon jo trljao bradu i izgledao zanusljen.
"Jufer sam," nastavi on, "rekla Rawdonu da sam
cula gdje so spominje njegovo ime, i pokusala sam mu
ispritSati sto sam cula, kao lio sam ispri5ala vama. Ilio
je strasno nznemiren i srdit, i rekao jo da je sve faiitas-ticn-o,
i da je neSto sigurno dodala, Sto tu nijo bilo. Izja-vi- o je da noma pojma tko su bili ti ljudi, ali nekako sam
sigurna da je pogodio".
"Da li jeto bilo sve?"
Ona jo dugo oklijevala, a onda polagano dodala:
"Xije. Kekao je, da bi bilo najbolje, da so okanim lak-vi- h stvari, 'sasvim okanim', ako no zdim ucinili vi§e
Steto ncgo koristi. Rekao jc da ne smijem govoriti ocu o
ovomo, ili ikom drugom".
44Dali ste kazala Robertu Redlemu?"
"Nisam. Znam da jodan od ovih ljudi ima noku moc
nad Rawdonom, i moram saznati vise, prijo nego sto za'
brinem oca. Ionako je vec zabrinut".
"Drago mi je §to imate povjerenja u mene i sto ste
mi ovo ispricala. Ja, narano, ne cu nikada spomenuti
va§eff imena u vezi s ovim sto ste mi povjerila. Ovo Sto
ste mi ispricala jo radje nejasno, ali buduci da imamo
predupozorenje, mozda cemo odstraniti ovu nepoznatu
opasnost. Da su vremena dobra, bilo bi so lakse boriti.
Ali ne cuse odvec pojedati. Drzat cu otvorene oci i usi,
a vi morate ciniti isto. Volio bih, kad bi mogli saznati,
stoje tozboff6eka netko drzi vascg brata u svojoj moci".
Odjahao je s njom u St. Thomas, prijatno razgo-varaju- ci
o tisucu stvari, i krisom pogledavao na ravno
cite njczinog profila i sjajnog zlatila njczino kosc. Kad
su do51i do zavoja u dolini, odaklc So je vidjcla Ulytli-woo- d
Ilalla i Mission crkva, on se nerado oprosti od nje
i odjnsc kuci.
Jon je povjerio odboru za za?titu gradjana nojas-li- u
obavijest koju mu jo dala Robin. Пскао jo jedno-stavno,
da nije Slobodan reci kako jo doSao do obavijo-sti- ,
ali je znao da Asa mora sumnjati u Robinu. Svi su so
slolili da jo saznanjo o zavjeri snemjavalo glavnu obra-nu.
Ako jo covjpk u pozadini zavjere poSno naprijed
u izvrSenju svojeg; plana, o tome nijo bilo dokaza.
Jon je dobrano mislio o zlobnoj moci ove-- nepozna-t- c
osobe nad bra torn Robine Redfcrn, i imao jc jako
sumnje, ali nije imao nacina da ih podkrijepi. Mislio jc
samo o jednom pocctnom mjestu da rijesi tajnu.
Politika je u medjuvrcmenu bila gurnuta u pozadi-nu- ,
nakon velikog nzrujanja na dvadesct i treceg aprila,
i ljudi su radili od zore do mraka, sadeci i sijuci. Na
Ravnjaku jo jo§ jedanput zavladalo ponesto zdravog
razuma za zadovoljstvo i mir, kad su se ljudi pokorili
ritmu vrcmona.
Kokoliko dana nakon njegovog jahanja s Robinom
1)0 Port cesti, Jon jc sa zaprepaStcnjem shvatio da jo on
na neki nacin povczirao umorstvo Hugha Jlortona s-o(!i-to
liamjoi'nim planom da se ozloglasi i upropasti za-padne
Reformiste, i da im se otme zemlja.
Prisjetio se je, da je nesto prijo nego je tragiSna
vijeat o smrti Huffha Mortona stigla na Ravnjak, stari
crnac po imenu Josiah Ilenson, iz nasclja odbjeglih ro-bo- va
nekih pedeset milja zapadno uz Detroit coetu, do-
Sao kod njegovog oca. Starac je izgledao bolostan i jako
smucen, i na Janin zahtjcv je ostao kod njih to noci i
iduci dan. Ali za vecerom, kad je Joel usao u kuhinju i
donio vijest o umorstvu, oci crnog covjeka su zakolutalo
u kukavifkom strahu, i krenuo je kuci jos iete veCeri, po
mrkloj tnmi. Jon mu je lao pola vrece braSna, a Jane jo
napunila torbicu kruhom, vocem. sirom i komadom ala-nine,
i dodala travo za zenu, i lijek za starccv kaialj.
Da li je postojao kakav naroiiti razlog za starccv
strah? Zaito je otisao tako naprasno? Zasto je krenuo
unato6 Janinog protivljenja da je odvec" bolestan za pu-tovan- je?
ZaSto je izabrao da ide pod zaklonom noci?
Mozda postoji kakav opravdani, jednostavni odgovor
na ova pitanja, ali Jon je робео mnogo razmiiljati o
Joeialiu Hensonu. Uznemirujuca misao ga je bockala.
dan i noc.
Pozor Schumacher i okolica
Na sjednici odbora ods. 930. C08, 893, G57 i 827 Ilr-vats-ke
Bratske Zajednice odluccno je, da se prilikom
posjete glavnog podprctlsjednika Milana VraneSa, koji
dolazi usvrliupromicanja 11. R. Zajednice, odrzi u II. N.
Domu uSchumachcru 21. sijeenja (januara) u 1 sat po-slije
podne sastanak za sve ilanove II. B. Zajednice. Istu
vecer biti ce Zajednicki Ranket, koji cc poceti u 0 sati.
Cist prihod je namjenjen u Fond skolarine.
Zajednicki odbor je тШјспја, da nebi smjelo biti
nijednog clana od gore spomenutih odsjeka a da nebi
prisustvovao ovom Ranketu. Tako cemo, i samo tako,
pokazati da smo zajednicari. Ulaznice za banket mogu
se dobiti kod sviju tajnika sudjelujucih odsjeka. Zato
braco i sestre, svi na Hanket 21. sijeenja!
U nedjelju 22. sijeenja od 1 do -- 1 sata poslije pod-ne
odrzade se javna skupstina na kojoj ce brat Milan
VraneS tumaciti o radu II. П. Zajednice i osiguraciji kod
iste. Bilobi poieljnoda pored clanova HBZ prisustvuju
u cim vefem broju i neclnnovi, tako da se upoanaju sa
svim osiguracijama, koje sc mojru dobiti kod I1RZ, da bl
u sutrasnjici zaJtitili sebe i svoje.
SVI NAM DORRO П051Л!
Priredjivack! odbor y
!
i
r