Novosti, October 10, 1944

              torok 10 oktobra 1944 NOVOSTI STRANA 3 Posvećeno Našim Palim Junacima - Našim Drugovima u Borbi
Odužimo se palim drugovima
Ovu stranicu Novosti posvećujemo trideset devetorici
naših drugova koji su svojedobno još negdje rano 1942-g- e
godine iz Kanade pohitali u pomoć svog naroda Posvećuje-mo
ju onima našim junacima koji su časno položili svoje
mladjahne živote na oltar stvari nas i čovječanstva stvari
uništenja zvjerskog hitlerizma i fašizma da bi na njegovoj
lješini izgradili novi svijet slobode jednakopravnost i demo-kracije
Posvećujemo ju i onim našim drugovima koji još
uvjek puškom i bombom u ruci dinamitom i ručnom grana
tom Ksdavaju smrtonosne udarce zajedničkom nam nepnja- -
& telju — hitlerizmu i njegovim služnicima
Djeia j £rtve trideset devetorice drugova iz naše sredine
narodnih junaka divova ući će u povjest Narodno oslobo
dilcčke borbe naših naroda na domu kao najsjajniji pnmer
1 patriotizma požrtvovanja i anti-fašistič- ke svijesti Njihova ij divoska djela ući će u povijest nas kanadskih Hrvata Srk i
i Slovenaca kao odlična svjedodžba naših osjećaja i deia
za stvar demokracije i napretka Njihova današnja djela su
posljedica dugogodišnjeg sudjelovanja u borbama kanadskog
naroda za pravicu i demokraciju u borbama čovječanstva za
svjetliju i sretniju budućnost
Mi koji iza njih ostajemo kličemo palim drugovima:
Slava vam drugovi vječita! Neprijatelj vas je fizički uniš-tio
ali vaša djela živjeti će navjeke u našim srcima potstre-kiva-ti
nas na daljnje i opsežnije žrtve u borbi za stvar radi
koje ste vi položili mladenačke živote! Mi vam drugovi sveča-no
obećajemo da ćemo vaš barjak slobode i demokracije vi-soko
ponijeti do konačne i pune pobjede nad silama mrakal
Drugovima koji su još uvjek na životu te puškom i bom-bom
u ruci izvode u život što smo godinama propovjedali:
smrt fašizmu — sloboda narodima kličemo:
da ćemo vašu bor-bu
Svečano vam se zakljinjemo drugovi
sa svime na raspolaganju podupirati i omogućiti vam što
koriju pobjedu jer će to biti i naša pobjeda pobjeda slo-bodoljube-ćeg
čovječanstva
TVn mi T naši iunaci koii su iz Kanade pohitali u pomoć
svom narodu kad se je nalazio u najtežim okolnostima? Sto
ih je ponukalo na tu veličanstvenu žrtvu koju doprinose stva-ri
slobode?
Sve su to redom prosti tvornički majnerski ili šumski
radnici Obični ljudi od lopate i sjekire Njihova odlika se
medjutim sastoji u tome da su riješili djelima dokazati ono
što su godinama medju nama ispovjedali Oni su bili uvjereni
da sloboda našem narodu i čovječanstvu može svanuti samo
preko lješine fašizma i reakcije i nikako drukfije Toga radi
je potrebno prihvatiti se ubojitog orudja da bi se uništilo fa-šizam
Potrebno je dalje ujediniti u zajedničku borbu sve na-rodne
slojeve sve istinske rodoljube i demokrate kako bi
ujedinjeni izvršili tu historijsku misiju
Polazeći za Jugoslaviju u vremenima kad je službena
saveznička javnost još uvjek povoljno gledala na Dražu Mi-hcjlovi-ća
oni su znali da ih čekaju ne samo fizičke nego i
mentalne patnje Znali su da postoji samo desetak postotaka
mogućnosti da ostanu na životu a možda ni pedeset posto
mogućnosti da ne budu iskorišteni protiv stvari u koju su
vjerovali No oni su pošli jer su vjerovali da bi baš njihova
Sriva moala znatno uticati na razvoj daljnjih dogodjaja ko
liko u zemlji toliko na strani Pošli su dakle da prokrče put
k svjetlu ne samo u Jugoslaviji nego da i inostranstvu osvjet-l-e
poglede na stvarnu situaciju u Jugoslaviji
Oni su svoju časnu i tešku misiju dosljedno i savjesno
ispunili Svaki od njih na svoj način ali svi za jednu te istu
stvar t j za bolju i sretniju budućnost naših naroda i čovje-čanstva
Naše poštivanje njihovih žrtava i poklon pred grobovima
onih naših drugova koji su pali nije dovoljno Da bismo im
se bar djelomično odužili naša je dužnost nastaviti gdje su
pali bord prestali a pomoći onima koji su još uvjek na životu
spremni na svaku žrtvu za opću stvar
Palim drugovima se najbolje možemo odužiti ako u na-šem
budućem radu proslijedimo njihovim stopama jedinstve-ne
borbe protiv zajedničkog nam neprijatelja — hitlerizma i
fašizma Mi ćemo im se dalje odužiti ako ispražnjeno mjesto
svakog od njih popunimo sa desetinama svježih boraca ako
Još čvršće zbijemo redove svih iskrenih neprijatelja fašizma
za konačnu pobjedu u današnjem narodnom ratu i sutraš-njem
narodnom miru koji će biti pravedan i trajan
Onim našim drugovima koji su još uvjek na životu odu-žiti
ćemo se na njihovim žrtvama još upornijim podupiranjem
ratnih napora Kanade i Saveznika jer ćemo time najbolje po-moći
i nadčovječnu borbu naših na starom domu Mi ćemo
im se odužiti ako proširimo naše redove u radu za prikuplja-nje
pomoći narodima Jugoslavije tako da u Kanadi ne osta-ne
ni jednog poštenog i rodoljubivog Hrvata Srbina ili Slo-venca
koji nije bar nešto u ma kojem obliku doprinesao za
svetu borbu naših na domu za stvar Ujedinjenih naroda u
ratu i sutrašnjem trajnom miru
To su zadaće koje pred nas postavljaju žrtve i prilozi na-ših
drugova koji su iz naše sredine ponijeli našim narodima
na domu poruku da smo i mi ne samo na strani njihove
opravdane borbe nego da smo stvarno u njoj djelima i rije-čima
Neka nam u našem svakdanjem radu osvjetlavaju stazu
časne i velike žrtve naših velikana: Pavla SUhmana Miče Pa-viči- ća
Mile Vrkljana Luke Biljana i Janesa Smrketa
Neka nas u našem budućem radu rukovodi njihov svjetli
primjer tako da sutra budemo u stanju muževno i ponosno
gledati u oči naših otaca i matera kad im budemo govorili
Učinili smo i mi koliko nam je bilo najviše moguće! Vaše
muke bile su i naše muke! Vaše boli i suze bile su i naše boli
i suze! Mi smo takodjer doprinesli svoj mali i skromni djelić
da bismo danas mogli živjeti kao sretni i slobodni ljudi!
U to ime kličemo:
Slava patim drugovima! Da Svi vefeka stv za koju su
položili svoje živote!
8' ""s- -
t LsbvJBeHI'- - M mu i JT fissH '
JES rSB JmmUM BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBU BBBBBBBBSBBBBBBBBBH i&3srwBBBBBBnBBBBBBBBBm v 11? l£# SfSBM
SŠBBBBbV mtfik jCBBBBBBBbV JBBBBBBBBBBlBBBBBBBBBBBBBBBBal BBlBBBBBBBBBBBBBB)!iBVA3uBSBB3
BvBB&SSBBKI BBBBBsffH BSBBBBBSnkBBBllBliSHI SBBBBBBBBBBBBBbHLMIBBBBBbV
mićo i'Avine
LUKA HILJAN
Tko su naši junaci
Mi kanadski Hrvati Srbi i Slo-venci
imamo razloga ponositi so
doprinosom naših drugova Narod-no
oslobodilačkoj borbi u Jugo-slaviji
koji su još 1942-g- e pohrli-li
u pomoć svojim potlačenim ali
ne upokorenim narodima Svega je
iz Kanade pošlo na taj trnoviti
križni put trideset devet naših
zemljaka kanadijanaca hrvatskog
srpskog i slovenskog porjekla
Po narodnostima je od trideset
devetorice naših junaka pošlo ka-ko
slijedi od Hrvata dvadeset de-vet
od strane Srba devet a cd
strane Slovenaca jedan
Imena svih ne možemo objavlji-vati
jer to nebi bilo u interesu
stvari radi koje su pošli u Jugo-slaviju
i za koju se bore Iznosimo
samo imena onih naših drugova
koji su do sada poginuli smrću
heroja i onih čija imena ne mogu
biti kompromitirana ako upravo
dodju u ruke neprijatelja Nada-mo
se medjutim da će naskoro
doći vrijeme kada ćemo moći jav-no
i glasno progovoriti koliko o
teškoj misiji koju su ti naši ju-naci
na sebe preuzeli kao i o svi-ma
koji su u njoj uzeli aktivnog
učešća
Iz pisma druga Kade Božanića
koji je takodjer jedan od trideset
devetorice naših junaka čitaoci
će se upoznati sa okolnostima po-jedinaca
o kojima su davno že-ljeli
znati Dočim ovdje ćemo iz-nijeti
kratku biografiju onih na-ših
junaka koji su časno položili
svoj život kako bismo mi mogli
živjeti kao sretni i slobodni ljudi
PAVLE STIHMAN
Divan je to bio momak Te'--c
trideset tri godine star Ostavio je
svoju obljubljenu porodicu sup-rugu
dijete i majku svoju Pun
života i odvažnosti mcdju prvima
se je prijavio za taj opasan posao
u nadi da će tim putem najbolje
doprinesti stvari u koju je godi-nama
vjerovao i ispovjedao ju
rječju i perom Za vrijeme borav-ka
u Kanadi bio je gorljivi prista-ša
ideje narodnog jedinstva koli-ko
u borbi za izvojštenje boljih
društvenih i ekonomskih okolnosti
našeg naroda u Kanadi toliko za
pravednije uredjenje u zemlji re-dje- nja
— Jugoslaviji Kao orga-nizirani
i klasnosvjesni radnik
godinama je u radničkom pokre-tu
bio jedan od vodećih ljudi ko-ji
nisu žalili truda i žrtava u na-stojanjima
da naš narod privedu
na pravi put t j na stranu sloi-no- g
rada za bolju današnjicu i
sretniju sutrašnjicu
Porjeklom Slavonac iz okolice
Vinkovaca Pavle se je po dolasku
u rodni kraj naskoro našao u odre-dima
N 0 Vojske kao bataljon- -
ski politički komesar Činjenica da
su ga junački Partisani utdigli na
toliko vaian poloiaj najbolji je
dokaz da su znali pravilno vag- -
nutl njegovu odvažnost sposob-nost
i odanost
~7~
PAl L STIHMAN
MIĆO PAVIčIĆ
Došavši u Kanadu kao mliii
momak iz Brušana općina Smi-lja- n
u Lici naš Mićo je ećinu
svog proleterskog života proveo
u kanadskim rudnicima zlata Ma
gdje se nalazio ma kuda se kre-nuo
ma u kakovom se društvu na-lazio
Mićo je uvjek imao veseo
posmjeh na ustima za svoje dru-ge
i prijatelje To je možda je
dan od osnovnih razloga da je 'i
Kanadi stekao ogroman broj pri
jatelja ne samo medju svojim
sumišljenicima nego su ga vo
ljeli čak i oni koji nisu vjerovali
u ono što on ispovjeda
Od rane mladosti bio je aktivni
zanatski unionaš Radi svoje agil-nosti
u radničkom pokretu bio je
često proganjan i diskriminiran
No to ga nije pokolebalo upravo
kao što ga nije slomila ni težina
misije radi koje je pohrlio u rod-ni
kraj Neprijateljsko tane ga je
pogodilo da bi iz naše sredine
otelo jednog od onih naših drugo-va
koji su svu svoju mladost dali
6tvari napretka i slobode
Pokojni Mićo ostavlja Iza se-be
suprugu i četvero djece dva
sina i dvije kćeri Svi ostavljeni
kod kuće u Brušanima a danas
vjerojatno u Partizanima
MILE VKKLJAN
U Kanadu je iz Ličkog sela
Lovinca pošao u potrazi za kra-hom
kao mlado momče od 18 go
dina Od rane mladosti je rovao
utrobu matere zemlje po kanad-skim
ugljenokopima i rudnicima
zlata Mjesto u današnjem druš-tvu
našao je još za rane mladosti
pa se je neposredno po dolasku a
Kanadu posvetio izgradnji radnič
kog pokreta Bio je godinama or
ganizator ugljenokopača a kasni
je radnika zlatnih rudokopa u
Kiikland Lake
Naš Emil je još kod naroda bio
obljubljen uslijed svojih sposobno-sti
kao muzičar pa je u nekoliko
zapadnih naselja našeg naroda or
ganizirao tamburaške zborove
Pokojni Emil je takodjer ože-njen
te ostavlja u kraju svoju
porodicu a u Kanadi čitavo more
svojih prijatelja i znanaca
LUKA niUAN
Luka je takodjer Ličan iz sela
Mušaluka kotar Gospić Došao je
u Kanadu 1926-t- e godine te cijelo
vrijeme proboravio u zlatnim rud
nicima i ugljenokopima Kanade
živio je kao borac pa akoprem po
temperamentu hladnokrvan i sab
ran on ie uzeo učešća u niz štraj- -
kovnih borbi radnika za bolji I
veći komad kruha
Luka Biljan ostavlja u kraju su
prugu sa četvero djece dva sina
dvije kćeri
JANEZ SMRKE
Janez Smrke kako mu i ime
govori je Slovenac rodom iz sela
Dolnja Straža na DoJenskem
m im"} mmimmmimmmim£wmmmM9L ! u —-- mm
i
JANEZ SMKKE
MILE VUKU W
Kao mladi momak došao je u Ka-nadu
da bi se iz ranih godina za-kopao
u kanadske rudnike i svojini
znojem nahranio sebe i roditelje
koje je ostavio na domu
Sa radničkim pokretom upoznao
se je neposredno po dolasku u
Kanadu pa je i aktivno sudjelo-vao
u svim većim i manjim kam-panjama
za bolju i demokratskiju
Kanadu Poginuo je u borbama
protiv neprijatelja 17 januara
1944 godine
Pored imena uginulih cvijetova
iz bašće slobodoljubećih Hrvata i
Slovenaca u Kanadi čitaoc će u
pismu druga Božanića naći još
niz drugih imena onih naših ju
naka koji su pohrlili u pomoć
svom narodu Da bi naša ja%-no- st
više saznala o njima iznijeti će-mo
i kratki pregled njihove bio-grafije
Ime zarobljenog druga J C ne
možemo iznijeti jer bi to moglo
štetiti njegovom sadanjem polo-žaju
Tobješnjeli hitlerovci mogli
bi se dočepati njegovog imena i
osvete radi smaknuti ga prvom
zgodom akoprem je zarobljen kao
kanadski vojnik
Steo Serdar je medju našim
narodom diljem Kanade poznat
kao čovjek koji je sav svoj ži-vot
posvetio borbi za boljitak 1
slobodu radničke klase i naroda
U Spaniji je nekoliko puta ranja-van
ali ga to nije spriječilo da
da se opet uputi u koštac sa ne-prijateljem
kojeg se je svečano
zakleo pomoći uništiti Sunčanom
španljom poneseni barjak borbe
za slobodu i pravicu donio je u
Kanadu da bi ga iz nje ponio u
rodnu Liku pa možda i u rodno
selo — Kulu
Nikola Kombol je porjeklom
Primorac iz kršnog Bribira Rod- -
jen u kršu i nevolji poletio je u
pomoć svom narodu kad se nalazio
u najvećoj nevolji 1 bijedi U Ka-nadi
se je naročito Istakao u iz
gradnji radničkog pokreta i za-natskih
unija te veličanstvenog
Hrvatskog Doma u Vancouveru
B C gdje je sve vrijeme boravka
u Kanadi prebivao
Pero Erdeljac je iz onog ubavog
sela koJe na Kupi medjaši sa
susjednom Slovenijom iz rriliJća
kotar Karlovac Akoprem boljilev
1 fizički slabunjav Pero je na sva
vremena bio irledju prvima na ra-du
i u borbi za boljitak radnika
čovjeka Takodjer i on je svoje
dobno pohitao u španiju da bi na
tamošnjim bojnim poljanama ste
kao Iskustvo kako sutradan oslo-boditi
I svoje ubavo PriliSće
Pavle Pavlić porjeklom Mrko- -
natiac ie diljem Kanade poznat
kao jedan od utemeljitelja progre-sivnog
pokreta medju kanadskim
Hrvatima Svojedobno je bio I na
cionalni tajnik naših progresivnih
organizacija na kojem položaju
je mnogo doprinesao današnjoj
organizaeionoj i političkoj vitini
našeg naprednog pokreta I rada
(Prenoa na 8 strani)
Muževna riječ sa rodne nam grude
Rade Božanić saopćiva o junačkoj smrti naših nezaboravljenih
drugova Štihmana Pavičića Vrkljana Biljana i Smrke:
poziva nas da osvetimo njihovu žrtvu još izdašnijom
pomoću narodima Jugoslavije
Negdje u Jugoslaviji 5 sept 1944 — Primio sam Tvoje
p r o od 22 aug i 2 sept Kao što eto vidiš dugo ne putuje
F--rr- o sam smjesta pokazao drugovima od Narodno-oslobo-laj'-in- ke
Vojske pa su mnogo zadovoljni i našem narodu u
Kanadi zahvalni šta za njih činite
Pomoć je strahovito potrebna što u ostalom vi i sami
rn -- ite Ja vas agitirati neću jer smatram da je to za iskrene
ioljube suvišno Nego apeliram na vas da učinite sve što
ie u vašim snagama jer svaka pomoć danas — smjesta je
dvostruka pa i stostruka Ljudi umiru i ginu svakog časa i
ata A kad bi bilo dovoljno medicina hrane i odjeće mnogi
unački život bi se mogao spasiti Prolivenu krv palih nam
drugova najbolje ćete osvetiti ako deseterostruko pospješito
sakupljanjem i slanjem pomoći u svemu i svačemu
Pričao mi je jedan od generala N O V da je S Kovaće-vi- ć
poginuo braneći jednu bolnicu sa ranjenim Partizanima
Mislim u petoj ofenzivi Njegov sinovac Mujo Kovaćević sin
Nikole Kovačevića koji se — kako bar mislim — još i sada
nalazi kod vas u Kanadi je sa N O V Ostali u familiji dobro
Savo je bio u borbama od prvog dana ustanka te je medju
narodom poznat kao najistaknutiji borac O njegovim zaslu-gama
se danas mnogo priča a nakon pobjede pisati će se
o njegovim junaštvima čitave knjige Njegov sinovac Mujo
nije ništa i u ničemu zaostao iza njega
Toliko o familiji vašeg Starog prijatelja Kovačevića u
Kanadi A sada par riječi o drugovima koji su zajedno sam-no- m
iz Kanade pošli u pomoć narodima Jugoslavije
Sa Serdarom (Stevom) i Kombolom (Nikolom) bio sam
pre tri nedjelje Oni su dobro Erdeljac (Pero) i Pavlić (Pavao)
su politički komesari N O V Pavle Štihman u našoj kanad-skoj
štampi poznat pod pseudonimom "Paja" je bio bata-ljons- ki
politički komesar Poginuo je junački u rodnoj mu Sla-voniji
u prvom okršaju sa neprijateljem Partizani su ga mno-go
voljeli i bio je jako popularan medju njima U borbi je
takodjer junački poginuo Mićo Pavičić nekada majner a po-slije
tvornički radnik u Kanadi J C Je zarobljen po Nijemci-ma
pa se nalazi negdje u zarobljeničkom logoru Za Grubiću
(Miloša) sam čuo da je bolestan negdje na Malti Za Prpića
(Bozu iz Dabra) i Josu Šarića neznam gdje su Čuo sam samo
da se Bozi Prpiću suši jedna ruka od zadobljenih rana Čuo
sam dalje da je u borbi poginuo i brat Slovenac Janez Smrke
No podatke o njegovoj smrti nemam
To je sve što znadem od drugova koji su iz Kanade pošli
u borbu protiv zajedničkog nam neprijatelja Čim nešto do-čuje- m
o ostalima javiti ću vam jer se nadam da će od sada
veza biti stalna Ako imate neko umjereno pitanje povodom
ma kojeg od naših drugova t j kanadskih Srba Hrvata i
Slovenaca pišite pa ću nastojati javiti ako mi bude moguće
Od Partizana sam čuo da su vašim susjedima u Ne
Yorku dostavili priličnu količinu starokrajskog materijala za
štampu o borbama naroda Jugoslavije Zamolite ih da i vama
u Kanadi nešto pošalju jer nije pošteno da se natežete oko
toga tko će prvi iznijeti neki članak Medjutim drugovi iz
N O V su mi obećali da će u buduće i vama ponešto ma-terijala
za štampu slati Pred nekoliko dana mi je nekako do-šao
do ruku Srpski Glasnik i Slobodna Riječ Pokazao sam
t Partizanima pa su mi ih oteli kao da sam im zlato donio
Uzeti ću njihovu adresu i poslati vama pa im pošaljite neko-liko
brojeva svih naših demokratskih novina
Za koji dan ću se sastati sa pukovnikom Nikolićem ko-mesarom
za nabavku medicinskih stvari za N O V pa ću
vam javiti za koji dan No bez čekanja na moje ili njegovo
pismo žurite sa slanjem što više medikalija Jer su ovdje po-trebno
kao kaplja vode žednome u dubokoj pustinji
Naskoro ću vam nastojati poslati oveću pošiljku materija-- j
za štampu Nastojte to bratski raspodjeliti a i onima u
Sjedinjenim Državama poručite da naš posao nije trgovački
žumalizam nego kako najbolje okupiti narod za izdašnu po-moć
junačkim sinovima rodne nam zemlje Ja sam učinio Što
sam mogao da vam pomognem Da sam mogao učinio bi :
više No tako "bezbrižno" živem da mi je kosa potpuno po-sij
edila kao starcu od osamdeset godina Nemojte se stoga
natezati oko materijala kojeg vam šaljemo nego ga bratski
podijelite kao što mi na domu dijelimo Radite po primjeru
vaše braće u domovini gdje "vlasi" i "Šokci" zajedno puso
jednu cigaretu njih tridesetak Samo da često puta i toliko
ima Oni su vodili borbu sa osam smokava po glavi dnevno
bez išta drugog Pa kad nije ni osam smokava bilo oni su
dijelili koliko je bilo Od gladi i umora čovjeku je i košulja
bila teška pa ju je bacio sa sebe samo je pusicu čuvao
Ranjeni borci su ostavljani tamo gdje ih je tane pogodilo jer
se nije moglo niti imalo sa čime pomoću To bi trebali razum-jeti
naši ljudi u Kanadi i Sjedinjenim Državama a naročito
one kukavice kod Srba i kod Hrvata koji još uvjek cijepaju
naš narod i zavadjaju ga za volju svojih ličnih ili strančarskih
težnja Doći će dan kad će se pitati "Gdje si bio kad je grm-jelo- ?"
U nekoliko mahova imao sam priliku razgovarah sa Vla-dom
Dedijerom (pukovnikom N O V) žena mu je poginula
isti dan kad je on ranjen u glavu i nogu Uz pomoć britanske
misije prevezen je u bolnicu u inostranstvo te se je nakon
operacije dobro oporavio Za par dana pisati ću opet i poslati
sve što budem pnkupio za vas Pozdravi mi sve drugove a
naročito Maksu i Grbica kao i sve ostale redom I njima ću
ovih dana pisati
Za sada kličem vam svima: Na rad za pomoć narodima
Jugoslavije! Osvetimo prolivenu krv naših drugova još iz-dašnijom
pomoći onima koji su iza njih ostali da dokončaju
djelo uništenja hitlerizma i izgradnje slobodne demokratsko
i federativne Jugoslavije Smrt fašizmu — Sloboda narodul
Rade Božanić
pa'iMKii