Nase Novine, October 09, 1986

              flfpif № .' ч 'i
МФ w
ЛЧ i KV fj4 , .;Л 'ff" iiHMLta
Dr. Mirko MARKOVIC:
NA
£VA SVIJETA
M 4
Svako ljudsko bice, koje je u stanju
da smisli, danas jasno vidi, da su se na
ovoj nasoj planeti, zvanoj Zemlja, for-mira- la
dva razlicita svijeta: svijet mira
i zivota, a na drugoj strani — svijet rata
i smrti. Na celu ovog prvog svijeta stoji
mocni Sovjetski Savez — zajedno sa
svojim saveznicima — socijalistickim
zemljama, cija miroljubiva politika iz
dana u dan pridobija sve nove i nove
milione ljudi na svim kontinentima —
u snazni pokret protiv atomskog rata.
Na drugoj strani na ovoj istoj nasoj
planeti, zvanoj Zemlja, postoji i drugi
svijet (suprotan prvom), predvodjen
danasnjom administracijom Sjedinje-ni- h
Americkih Drzava — predstavni-cim- a
vojno-industrijsko- g kompleksa.
Pomocu svojih predstavnika, koji su
na vlasti, vojno-industrijsk- og kom-pleksa
svakodnevno pretace iz drzav-no- g
budzeta milijarde i milijarde do-lar- a
za proizvodnju oruzja — od obic-no- g
klasicnog, pa do najstrasnijeg —
hemijskog i atomskog. Kroz tu rabotu
monopoli koji proizvode oruzje zara-djuj- u
milijarde dolara profita.
Naravno, svijet atomskog rata i
smrti nase planete, nije omedjen samo
Bijelom kucom, Reaganom, Weinber-gero- m
i njima slicnim na Capitol Hill-u- .
Jer vojno-indutrijs- ki kompleks ne
postoji samo u SAD; njega ima i u
druga dva centra svjetskog kapitali-zm- a
— u Japanu i u Zapadnoj Evropi...
U Japanu Nakasone i njegova vlada-juc- a
partija idu ruku pod ruku sa Rea-ganovo- m
administracijom, kao sto is-ti- m
stopama u Zapadnoj Evropi idu
Margaret Thatcher, Helmut Kohl i nji-ho- vi
istomisljenici — podupiraci "rata
zvijezda", atomskih proba i u krajnjoj
liniji atomskog naoruzavanja u cjelini.
Takodje ni onaj prvi svijet, svijet
mira i zivota na Zemlji, nije omedjen
samo Moskvom i socijalistickim lage-ro- m.
Danas pod barjakom protiv
atomskog rata i za totalno unistenje
atomskog oruzja stupaju milionske
mase cijelog stijeta — bez obzira na
rasne, nacionalne, religiozne, politic-ke- ,
pa i klasne razlike... Svako kome
je preci zivot od svega drugog, buduci
svjestan stvarne opasnosti od atom-skog
rata, taj se svrstava u svjetsku ar-mi- ju
borbe za mir, pa bio on Amerika-nac- ,
Kanadjanin, Evropejac, Azijat ili
Afrikanac. Tu je i citavi pokret nesvr-stani- h
zemalja, koji ove godine od-rza- va
svoj sastanak u Harareu — glav-no- m
gradu Zimbabve.
Ranije nevidjena opasnost
Dok su se ratovi (bilo osvajacki ili
oslobodilacki) vodili takozvanim kla-sicni- m
oruzjem, pocev od buzdovana,
koplja i strijele, pa do vatrenog oruzja,
nije prijetila opasnost za opstanak zi-vota
na Zemlji. Istina, bilo je strasnih
pustosenja — sa desetinama miliona
poginulih ljudi, sa hiljadama unistenih
sela i gradova, ali je zivot na Zemlji
ostajao i dalje, ljudski rod je nastavljao
da zivi, pa cak i da se povecava.
Ali od kako se covjek (kroz naucno-tehnick- u
revoluciju) docepao atoma i
atomskog oruzja citava stvar (rat i mir)
promijenila se iz temelja. U kom smi-slu- ?
Jednostvano, u smislu da u slu-caj- u
atomskog rata citav zivot na Zem-lji
pretvorio bi se u atomski prah i pe-pe- o
— bez pobjednika. Jer i jedna i
druga strana bile bi unistene, kao sto
je bila unistena Hirosima.
Da li su pristalice atomskih proba i
daljeg naoruzavanja svjesni toga?
Neki jesu, a mozda neki i nisu... U svi-jet- u
imperijalizma i kapitala profit po- -
i ш m m~ m . _ш i m# m~i
ш ШР lar ЈивЛ i mfik ntf ffl тЈшАш Ja 3 --дД
J ПЖГj'
tiskuje sve: manje i vece interese, mo-ral,
pa i samu svijest. Profit te jos kako
zamraci um i mozak proizvodjaca oru-zja,
pamet njihovih predstavnika na
vlasti, preko kojih oni prelivaju basno-slovn- a
finansijska sredstva iz drzav-no- g
budzeta u svoje privatne banke.
Sovjetski Savez je podnio (samo u
toku ove potonje godine dana) neko-lik- o
sudbonosnih predloga, kao sto je
obustava atomskih proba, postepeno
smanjenje arsenala atomskog oruzja
— do njegove konacne likvidacije do
kraja dvadesetog vijeka, ocuvanje
mira u Kosmosu i tako dalje, i tome
slicno. Ali onaj drugi svijet — svijet
rata i smrti — do sada je u praksi sve
to ignorisao.
Tako, prakticno ljudski rod i dalje
ostaje u smrtonosnoj opasnosti od uni-stenj- a.
jer onaj drugi svijet, svijet
atomskog rata i smrti, u praksi do da-nas
nije prihvatio nijedan sovjetski mi-roljubi- vi
prijedlog. Pod laznim izgovo-ro- m
da im "prijeti opasnost od Sovjet-sko- g
Saveza", oni i dalje forsiraju
atomsko naoruzavanje, dok na rije-cim- a
pricaju o tome kako su i oni "za
mir". Doslo je do toga, da veliki dio i
americke javnosti postavlja pitanje:
"ako ste za mir, zasto u Nevadi i dalje
vrsite atomske probe, zasto se i dalje
naoruzavate?". Washingtonska admi-nistraci- ja "mudro" zaobilazi pravi od-gov- or,
masuci maslinovom granci-com- ,
i dalje tjera po svome — u inte-res- u
vojno-industrijsk- og kompleksa,
u interesu profita monopola koji proi-zvode
atomsko i ostalo oruzje.
Zato neozbiljno izgledaju oni-novi-na- ri
i razni komentatori, koji i- - dalje
papagajski ponavljaju tvrdnju, da ci-tava
stvar zavisi od "dvije super sile",
kada na istu vagu stavljaju politiku ad-ministra-cije
SAD — politiku rata i
smrti, i politiku naprednog covjecan-stva-,
koje trazi unistenje atomskog
oruzja.
Ukratko: treba svakome da bude ja-sno,
da je danas borba za mir istovre-men- o
i borba opstanka zivota na Zem-lji.
Ljudski rod jednostavno ne smije
dozvoliti sacici predstavnika vojno-industrijsk- og
kompleksa da ga unisti u
atomskom ratu. A snage svijeta mira i
zivota neuporedivo su mocnije i broj-nij- e
od imperijalistickih snaga atom-skog
rata i smrti.
Ponoc
Nasavsi se u novoj bracnoj situ-acij- i, sada vec ozenjen, Sveto L.
ce izreci ovako svoju novu op-servaci- ju:
- Kako se sve promijeni kad
covjek stupi u brak. - U pravu si - prihvaca zena. - Prije sam morala do pola no-c- i
cekati dok bi se ti odlucio da
odes iz stana, a sada moram ce-kati
do pola noci dok se odlucis
da dodes kuci. V E==
Znaci li to da dajete otkaz?
I TAKO RADNJA RADI...
(Nastavak sa strane 4)
I i II" preStampane su tako u Apicevom
aranzmanu, pa je reprint u tehnickom
smislu, zbog kvalitetnijeg uveza, bolji
nego original. Razlikuju se samo u neznat-no- m
odstupanju u velicini. Orginal je za
pola centimetra veci od kupije. U takvom
aranzmanu tiskana je i Djureticeva knjiga.
Tako se dijeli kolac
Da li o tome nesto znaju "Nova knjiga"
(izdavac Draskoviceve "Molitve") i
Srpska akademija nauka (izdavac Djureti-cev- e
knjige "Saveznici i jugoslovenska
ratna drama")? Iako je Apic za prestampa-vanj- e
dobio odobrenje autora, zna se da
prava na knjigu nemaju samo autori vec
i njihovi izdavaci, koji su pretpostavlja-mo- ,
uredno isplatili autorske honorare.
— Za mene bi jednostavnije bilo da iz
Jugoslavije mogu dobiti onu kolicinu
knjiga koja mi je potrebna. No to iz razli-citi- h
razloga nije moguce. Zato sam prisi-lje- n
na prestampavanje.
Apic je poslovao s mnogo jugoslaven-ski- h
izdavaca za koje kaze da su nepo-slov- ni
i nepovjerljivi. U najboljoj mu je
uspomeni ostao zagrebacki "Liber", ali
"tamo se nesto dogodilo pa vise ne sura-djujemo- ".
Procedura je bilajednostavna.
Za svaku knjigu Apicu je odobravan rabat
od 50 do 60 posto s placenom postarinom
do Kanade. Buduci da na knjige nema ca-rin- e,
Apic je prilicno jeftino dolazio do ro-be.
Ako je dakle neka knjiga u Jugoslaviji
stajala oko 5000 dinara, Apic ju je u To-ronto
dobivao po dvije do dvije i po tisuce,
odnosno po sest do osam kanadskih dola-ra.
Cijene u knjizari uglavnom se krecu
od petnaest do cetrdeset dolara po jed-no- m
naslovu. U najgorem slucaju, Apicev
profit iznosio je punih sto posto. Za ka-nads- ke
(pa i nase) prilike to je senzaciona-la- n
poslovni uspjeh.
— Mene je sram prodavati knjige nepri-jateljsk- e
emigracije, zelio bi se uglavnom
orijentirati na ono sto se izdaje u Jugosla-viji,
jer ovdje za to ima najvise interesa.
Nije uputno nagadjati kakvi su stvarni
financijski efekti Apicevog knjizevnog
posredovanja, ali oni bez sumnje nisu
mali ni za njega ni za autore koji mu na
raspolaganje stavljaju svoje rukopise.
Knjiga Veselina Djuretica prodaje se u
Apicevom aranzmanu po 40 dolara. Vje-ruj- e
se da je zahvaljujuci promotivnim ak-tivnosti-ma
Apic prodao oko tisucu ko-ma- da
ovoga rada. Po odbitku troskova,
Apic s autorima dijeli zaradu. Upravo
oko tog obracunavanja i raspodjele koiaca
sa autorima je navodno bilo mnogo nate-zanj- a
i svadja. U kanadskim emigrant-ski- m
krugovima o tome se sire vrlo neu-godn- e
price.
Odbacena maska alegorije
Uostalom, Zivko Apic ove godine nije
bio u Jugoslaviji, ocito, ne samo zato sto
je imao mnogo posla s ugoscavanjem
svoje trojke vec i zato sto postoji dosta
nera§ciscenih racuna s onima koji su ga
snabdijevali knjigama iz zemlje.
Osim prestampavanjem Apic'se bavi i
klasicnim izdavastvom. Doduse za sada
je to sve u skromnim razmjerima, ali on
se nada da ce se vremenom i ta djelatnost
razviti. Ovoga ljeta je na primjer, izdao
malu zbirku pjesama Milovana Danojlica.
Upustio se u taj "pothvat" iz prozaicnog
razloga. Danojlic je, naime jedini iz "troj-ke"
koji nije imao neku atraktivnu knjigu
za prodaju, a troskove boravka i puta mo-ral- o
se na neki nacin pokriti. Tako je tiska-na,
u izdanju "Yugoslavice" zbirka "Ve-ci- ti
nailazak". U njoj je osim 22 pjesme i
jedan kuriozitet — koji ce sigurno biti za-niml- jiv
nekim kasnijim istrazivacima
opusa ovog poznatog knjizevnika. Naime,
u zbirci je tiskana i pjesma pod naslovom
"1950". Ta je pjesma vec objavljena u Ju-goslaviji
i njen prvi stih glasi ovako:
Z. D. T.! Svi drugi dole!
U izdanju koje je medjutim tiskano u
Torontu sa znanjem Danojlica (jer u pro-tivno- m
sigurno ne bi potpisivao pri-mjer- ke
ove zbirke) stih ovoga autora koji
se u nedavnim polemikama dosta pozivao
na svoje alegorijsko izrazavanje mnogo je
izravniji — autor se ne skanjunje jasno
reci na koga u pesmi zapravo cilja:
Ziveo drug Tito! Svi drugi dole!
Apic je s ovom zbirkom kompletirao po-nud- u,
pa je aranzman s gostovanjem jugo-slavens- ke
trojke mogao biti cjelovit. Inace
Zivko Apic je svoju knjizaru ukrasio sa
dva portreta velikom slikom u boji Do-bric- e
Cosica (slika napravljena za vrijeme
Cosicevog boravka kod Apica) i NjegoSa.
Za potrebe jugoslavenskog novinara iza-bra- o
je da se slika uz ovaj drugi portret.
Inace Apic je u Kanadi dobio svojevre-men- o
politicki azil zbog neslaganja s ko-munistick-im
rezimom u Jugdsalviji, a u
Jugoslaviju dolazi zahvaljujuci amnestiji,
koja je omogucila vecini neprijateljski
raspolozenih emigranata koji u domovini
nisu osudjeni, da nesmetano dolaze u Ju-goslaviju.
Apic ne krije svoju povezanost s emi-grantski- m
organizacijama, ali tvrdi da je
sve to iz poslovnih razloga.
— Pazite, ja ne pravim razliku izmedju
cetnika i ustasa. Oni su meni isti. Ja proda-- .
jem i za jedne i za druge.
Upravo zato Apic ima tri naziva za svoju
"firmu", pa prema tome i tri posjetnice i
tri vrste memoranduma. Vec prema potre-bi- ,
njegova se "knjizara" zove "Yugoslavi-ca"- ,
"Serbica" ili "Croatica".
Nino PAVIC
"Vjesnik"
уШШвШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШш,
MOSKVA PREDLAZE
"ZVEZDANI MIR"
GENEVA, avgust (Tanjug) — Sov-jetski
Savez obnovio je predlog za me-djunarod- ni
program istrazivanja ko-smo- sa
"Zvezdani mir" koji bi trebalo
da zameni americki vojni svemirski
program "Rat zvezda".
Sovjetski predstavnik Viktor Izrae-lija- n
izjavio je na zenevskoj konferen-cij- i
o razuruzanju na kojoj ucestvujue
40 zemalja da bi program "Zvezdani
mir" trebalo da obuhvati, izmedju
ostalog, razvoj novih tehnologija, upo-treb- e
novih sirovina u kosmosu i
druga za covencanstvo korisna istrazi-vanja.
Za americki program "Rat zvezda"
sovjetski predstavnik je rekao da je
"besmislen i bezuman".
DVA MlLlJUNA
NAPUSTENE DJECE
RIO DE JANEIRO, (AFP) juli -S- amo u.Rio de Janeiru, koji ima devet
milijuna stanovnika, ima dva milijuna
napustene djece, izjavio je' predsjed-ni- k
Nacionalne kompanije za zastitu
djeteta Charles Moritz.
U Latinskoj Americi ima oko 45 mi-- :
lijuna napustenih malisana, a u' Bra-zil- u
je njihov-bro- j najveci. To je, sma-tr- a, Moritz — mnogo veci problem od
vanjskoga duga zemlje, jer surovi
uvjeti u kojima ta djeca zive nagone ih
na agresivnost; koja se usmjeray'a pro-tiv
drustva. Nacionalna kampanja'za
pomoc djeci organizira se u Brazilu
svake godine u mjesecu julu.