Novosti, February 11, 1947

              f- -i
W3
--3
n
v ftf%
STRANA 2 N O VOSTI Utorak 11 februara 1947
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorlzcd as Second Gass Mail Tost Office Department Ottavva
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide
Telephone:
St W Toronto 1
ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Američka "demokracija" u
Georgiji
Oni koji su pratili političke dogadjaje u predratno) Nje-mačkoj
upoznati su metodama s kojima su se služili nacisti u
borbi za vlast Provodili su urote vršili provokacije pučeve
ltd Kad je fanatik Hitler vlast 1933 godine u zemlji
je nastao sveopći teror i ugušivanje svih tragova opozicije U
isto vrijeme ludjak firer si postavio za cilj osvajanje svijeta
Možda onaj fin putem kojeg je Herman Talmadge došao
na vlast u Georgiji Sjedinjenim Državama nije u svakom po-gledu
sličan onom u Njemačkoj ali i takav kakav je nosi so-bom
ozbiljne opomene američkom narodu
Tko stoji iza ovog dogadjaja?
Stoji poznata teroristička organizacija Ku Klux Klan or-ganizacija
dakle koja propovjede čisto fašističku teoriju o
"nadmoenosti" bijele rase Iza Talmadge-- a stoje snažne elek-tričars- ke
komĐctniie u Georgiji koje su povezane sa Wall
Slrcetom u New Vorku Još više
klika mononolističkih interesa
provodila plan zauzimanja vlasti
izabrao
Stvar koja se odigrala u
Ontario
preuzeo
iza njega stoji ekonomski jaka
kolci e stvarno pripremala
po čovjeku kojega narod nije
Georgiji nije običnog lokalnog
karaktera To je akt dubokog političkog značaja čin koji opo-minj- o
jednako i crnce i bjeleo u cijeloj Americi da je američka
reakcija spremna uteći se 1 nacističkim metodama samo da
zadrži vlast i zaustavi progres naroda Sjedinjenih Država
Da se pak onaj anti-demokrats- ki dogadjaj i ono sramno
nasilje u Georgiji ne može drukčije tumačiti vidi se i po tomo
tko stoji u pozadini tog nasilja Banda urotnika koja propov-jeda
"nadmoć" bijelaca nad crncima dobila je svu moralnu
pomoć iz VVashingtona i krupne monopolističke štampe
Nitko u američkoj vladi nije niti jedne riječi progovorio
protiv ilegalnog postupka Hermana Talmadge Od nikud se
nije čula kritika ili zahtjev da se spriječi to nasilje da se sta-ne
u obranu demokracije Nisu ni američke novine (osim nn-ravs- kl
demokratske radničke štampe) tražile da vlada u Wa-shinaton- u
stane na krai ovoi bandi Službeni washingtonski
krugovi umanjivali su taj dogadjaj ili ga tumačili kao stvari
"lokalnog karaktera"
Medjutim američke vlasti su više zabrinute nezadovolj-stvom
naroda koje se uslijed toga pojavilo u Georgiji Sprem
ne su čak i na intervenciju protiv takvog nezadovoljstva To
nezadovoljstvo je zahvatilo ozbiljnog maha u Georgiji Bore
se povraćeni crnački vojnici i đcmovi CIO unija medju crna-čkim
i bijelim radnicima Traže da se poštivaju njihova demo-kratska
prava
Borba protiv Talmadge a treba se prenijeti po cijeloj
zemlji i obuhvatiti široke slojeve naroda Amerike Dogadjaj u
Georgiji uperen je protiv demokratskih tekovina Amerike On
ugrožava budućnost naroda Amerike
'Izmedju današnjih veza slovenskih naroda i onih u
prošlosti postoje ogromne razlike
O trajnoj istinskoj saradnji slovenskih naroda u proč
losti teško se može govoriti Prvo zbog toga što svi ti na
todi nijesu bili medju sobom ravnopravni i drugo što su
u pojedinim slovenskim državama narodima postojab
vladajuće grupe koje su pretežno i skoro uvijek vodile
računa o svojim uskoklasnim Interesima a zapostavljalo
narodne i nacionalne interese Saradnja slovenskih naroda
u prošlosti kada je do nje dolazilo imala je povremen
karakter ona je ostvarivana samo onda kada su se pok-lapali
interesi vladajufih grupa u pojedinim slovenskim
državama ili trenutni interesi vladajuće grupe u pojedi
noj državi s borbom nekog ugnjetenog slovenskog naroda
ili kada su se interesi vladajućih grupa u pojedinim slo-venskim
državama u rijetkim historijskim okolnostima po-klapali
i sa interesima naroda ili najzad kada je do ts
saradnje dolazilo izmedju samih naroda to jest — progre-sivnih
predstavnika naroda Ali usprkos tome kod sloven
skih naroda je odavno postajala duboka težnja za brat
stvom i seradnjom težnja čiji se korijen u prvom redu na
laži u ugnjetenosti i podredjenosti slovenskih naroda To
ih je vuklo ka uzajamnoj saradnji koja se u prošlosti stal-no
i prije svega ispoljavala preko razvijanja duhovnih i
kulturnih veza Ove veze su se često ostvarivale i mimo
volje vladajućih vrhova Njih su ostvarivali napredni da-lekovidni
ljudi i napredni pokreti — I najzad saradnja
slovenskih naroda u prošlosti odvijala se često i sjenci
ruskog carizma u sjenci reakcionarnog samodrfavlja Uvi-jek
je u prošlosti postojala opasnost da će plodove te sa-radnje
ubrati ruski oarizam žandarm Europe a ne sami
ti narodi "
Iz referata druga Djilasa na Sve
Slavenskom kongresu u Beogradu
-
"
► -
--%5Ssig®Y ml V 1 ili
AMERIČKA "DEMOKRACIJA" U GEORGIJI
"Nova Vremena" o
medjunarođnoj situaciji
Moskva — Najnovije izdanje
revije "Nova Vremena" ispunjeno
Je člancima o Kini britanskoj
okupacionoj zoni u Njemačkoj da-našnjim
prilikama o miru itd
U uvodniku "Poslije generalnoj:
zasjedanja Ujedinjenih Nacija"
raspravljaju se postignuća ove
organizacije i važnost tih postig-nuća
za budući mir Medju najvaž-nije
spada donesena odluka Orga-nizacije
Ujedinjenih Nacija po pi-tanju
snižavanja naoružanja
Uvodnik opominje Štampu u za-padnim
savezničkim zemljama
koja se kako izgleda mnogo po
nosi tim postignućima da je gene-ralno
zasjedanje moralo savladati
mnoge poteSkoće prije nego je po
ovom važnom pitanju usvojena
sovjetska rezolucija
Reakcionarni krugovi bili su
rukama i nogama protiv tog pla-na
te u borbi protiv njega sijali
nepovjerenje medju savezničkim
zemljama a cesto su otvoreno pro-micali
anti-sovjets- ku kampanju
Ti krugovi se pred ničem nisu
zaustavljali da bi spriječili me-djunarod- nu
suradnju — kaže
uvodnik
A sada kad je sovjetska rezo-lucija
usvojena te grupe — kaže
"Nova Vremena" pokušavaju od-ložiti
izvršenje ove odluke Ti ljudi
žele Organizaciju Ujedinjenih Na-cija
pretvoriti u instrumenat im-perijalističke
politike Uplivnl
američki krugovi nisu zainteresi-rani
u medjunarodnu kontrolu
atomske energije Iza toga uvod-nik
citira major-general- a MacAu-liff- e
koji je uzeo učesca pri poku-sima
kod Iliklni i koji je rekao da
se Sjedinjene Države moraju ko-ristiti
svojim položajem posjedo- -
dovanja atomske bombe i koncen-trirati
na novo oružje
članak o "Prilikama u britan-skoj
okupacinonoj zoni Njema
čke" mpisao je D Monins Pisac
ističe kako jo sav demokratski
svijet duboko uzbudjen prilikama
koje se tamo razvijaju On kaže
da se ekonomska situacija općeni-to
a situacija hrane napose po-goraa- va
iz dana u dan
Ralog tom kaže Monins
np Irži u pomanjkanju sredstva
' materijalnih izvora nego u po
! luiri napu "tanja demokratizacijo
GODINA
Piše: Anita Priče
lleograd — Narodni oslobodi-lački
pokret u Jugoslaviji je još
godine dakle u danima Je-stok- ih
borbi protiv fašističkih
okupatora l domaćih Izdajnika
provodio intenzivnu kampanju te-korjnjav-anja
nepismenosti Prem
je vladala nestašica papira olo-vaka
knjiga l drugih potrebnih
sredstva radilo se kako se moglo
Nakon je Jugoslavija
poduzeta je kampanja posvu-da
gdje se osjeća nepisme-nost
U jeseni i zimi 19t5-4- fi go
samo u Srbiji Je GJ5627 gra-djan- a
posjećivalo tečajeve nepis-menih
Nepotpuni podari iz D-i- ne
i Hercegovine pokazuju da je
120000 osoba naučilo čitati i pi-sati
Samo ove brojke dokazuju
da Je u jednoj kampanji nova Ju-goslavija
učinila stari
reiim za cijlo vrijeme njegovog
postojanja
Nepismenost u Jugoslaviji je bi-la
ostatak i nasljedstvo od sUtv
Jugoslavije Podržavanje nepis-menosti
u staroj Jugoslaviji bilo
Je dio politike diktatorskih reiima
u suebijanju demokratskih slobo
zone i dozvoljavanju reakcionar-cim- a
da podržavaju najvažnije
položanje Industrijalci se mnogo
koriste ovom prilikom pa na sva-kom
koraku sabotiraju demilitari-zaciju
I prelaz na proizvodnju za
mirne potrebe
Pisac dalje iznaSa kako je eko-nomskim
ujedinjavanjem britan-ske
i američke zone bačeno na
stranu pitanje ujedinjavanja Nje-mačke
jer u stvari time se samo
razdvojilo zemlju Jedini put pre-ma
jedinstvu njemačkog naroda
je potpuna demilitarizacija i de-mokratizacija
a baš to se ne čini
U članku o situaciji u Kini ko-jeg
je napisao V Avarin govori
se kako poslije niz godina agre-sorsko- g
rata kineski narod je jo
uvjek prisiljen na stradanje i pro-ljevan- je
Koumintang je po-slao
dva milijuna vojnika protiv
komunističkih sila Amerikanci
obučavaju sile Koumintanga opre-maju
ih I davaju podstreka reak-cionarnoj
kliki u provodjenju ra-ta
protiv njezinog naroda
No i usprkos tolikih sila koje su
poslane protiv njih vojska pod
vodstvom komunista pruža žesto-ki
otpor i brani demokratski život
kineskog naroda Američka po-moć
nije namijenjena za pomaga-nje
Koumintangu nego za pret-varanje
Kine u američku koloniju
Pokret za čišćenje Amerikana-ca
iz Kine kaže pisac nije po-kret
samo revolucionarnih armija
već je to stvar sveg miroljubivog
kineskog naroda koji sve više
shvaća motiv Amerikanaca I po-dupire
zahtjev za njihov odlazak
iz Kine 0 tome najizrazitije go-vore
masovne demonstracije Ki-neski
narod uvidja da politika cen-tralne
vlade vodi do potpunog is-crpljenja
zemlje i zavisnosti o
Sjedinjenim Državama
B0RBR PR0T119 REPISmiRO
STAROJ JUGOSLAVIJI TREBALO BI 200 ZA
LIKVn)IRANJE NEPISMENOSTI
1942
oslobodje-n- a
god
dine
više nego
krvi
ARAPI PONOVNO ODBIJAJU
PREPORUKE VELIKE
BRITANIJE
London 10 Feb — Kompromis-ni
plan Velike Britanije za "rjeie-nje- "
problema u Palestini naižao
je ponovno na otpor kod Arapa
Najme Arapi se nikako ne slažu
sa britanskom preporukom o po-- n
vnnj kv iti od 100000 Židova k
ti bi se rebali naseliti o Palc"tiu
ština ekonomske zaostalosti za-metanje
mržnje medju narodima
itd Sve to karakteriše anti-narod-- no
lice starih režima Prema sta-tističkim
podacima 44C posto od
15 milijuna stanovnika 1940 godi-ne
nije znalo čitati ni pisati Naj-eć- a
nepismenost vladala je u De-sni
— 7200 posto i u Vardaru di-jelu
Macedonije — 708 posto U
Crnoj Gori i Uoki bilo je fifi()4
posto nepismenih Ćak i u Deo-grad- u
prijestoljnici Jugoslavije
bilo je nepismenih 1087 posto
Stara Jugoslavija Je nepisme-no!
i iKnrjenJatala ha poslu
godišnje Na ova] način bilo bi
uzelo staro] Jugoslaviji oko 200
godina dok bi to zlo potpuno li-kvidirala
Možda nebi ni likvidi-rala
nikada
Požrtvovnim radom i samokri-tikom
u kampanji tokom jeseni i
zime 1945-4- 0 godine učinjeno je
toliko da je danas svaki gradja --
nin u zemlji svjestan potrebe za
potpuno Iskorjenjavanje svih tra-gova
nepismenosti To je damu
stvar svakodnevne rasprave u no-vinama
sastancima i svagdje
Kadio brodkasti stalno opominju
da ovo pitanje treba uvjVk isti
General MacArthur u
ulozi $ti?ajk©l©s2ica
Nev York — Američki Daily
Worker nepostdni razgolićuje
reakcionarnu i anti-radnič- ku poli
tiku generala MacArthura ameri-čkog
komandanta u Japanu Kad
su nedavno japanski radnici izašli
na štrajk general MacArthur im
se zaprijetio da će protiv njih po-duzeti
najstrožije mjere i konačno
razbio štrajk MacArthur je tim?
osramotio ime naše zemlje — ka-te
Dailv 'VVorker
a štrajku je bilo oko pet mili-juna
japanskih radnika Njihova
borba je ekonomske i političke na-ravi
Tražili su veću nadnicu i sni-žavanje
poreza Sa time su pove-zali
i zahtjev za slobodu njihovih
sindikata i obustavu miješanja
vlade Shigeru Yoshida u sindikal-ne
poslove U kratko tražili su
ukidanje ropskog sistema kojeg
su podržavali japanski militaristi
i koji se usprkos poraza tih mil-itarista
nije izmijenio
Današnja japanska vlada je
predstavnik one iste klike koja je
zemlju uvukla u rat Sam Yoshida
i grupa oko njega predstavlja ne-sretnu
prošlost u Japanu Radnici
te zemlje vode žestoku borbu da
se Voshidu i njegove suradnike iz-baci
sa uprave
General MacArthur je tjedan
dana manevrirao i onda otvoreno
izašao sa naredjenjem da se štrajk
japanskih radnika opozove On ni-je
smatrao potrebnim stati na
stranu japanskih radnika i naroda
općenito nego je bez ikakvog ok-lijevanja
priskočio u pomoć reak-cionarnoj
vladi u Tokiju Za kr'e-nj- e
štrajka MacArthur je bio spre-man
svašta poduzeti pa makar
došlo i do proljevanja krvi
Voshida je sada "reorganizirao"
svoju vladu Reorganizirao ju je
kako javlja jedan dopisnik u ob-ranu
same sebe od napada u par-lamentu
i napada od radnika Ako
će potreba za obranu današnjeg
stanja tražiti više snage tu je
general MacArthur koji je spre-man
vladi dati svu moguću potpo-ru
Japanski radnici su strašno
ogorčeni Pa to je I razumljivo jer
za njih se ništa nije izmijenilo već
je sve ostalo po starom Na vlast
je došla stara reakcionarna klika
koja se ne Interesira kako izbaviti
zemlju iz nesnosnog stanja nego
kako to stanje održati i spriječiti
progres U to su zainteresirani o
Amerikanci zato su i postavili
reakcionarnu kliku na upravu
što su posljedice ovakve politi-ke?
— pita Dailv Worker pa on-da
nadodaje: "Politika američkih
vojnih vlasti u Japanu kao i j
Kini stvara neprijatelja kod obič-nog
naroda neprijatelja prema
Sjedinjenim Državama Dogadjaji
pokazuju da se istinske demokrat-ske
tendencije u Japanu mogu na-ći
u japanskom radničkom pokre-tu
Umjesto da pomažu u razvija-nju
demokracije američke vojne
vlasti to spriječavaju
što se tiče samog generala Mac-
Arthura on je stvorio duboki jaz
izmedju njegove politike i daleko-istočne
komisije kao l savezničkog
vijeća četiriju sila u Japanu Da-lekoistočna
komisija koja pred-stavlja
oko 10 nacija Je prošlog
dei'pmbra izjavila da podupire pra-- o
radnika na štrajkove Kada su
preds'avrif tapan-ki- h radnika
prrjetili britanske i ojetske
ST
cati na dnevni red organizacija
Izvještaji dolaze iz svih republi-ka
svih gradova i sela kako se
organizuju i održavaju tečajevi
koliki je broj posjetioca itd Jo5
uvjek nema dovoljno prostorija
učitelja i knjiga da bi se ovim po-trebama
moglo udovoljiti
Kuda god krenete svagdje ćet
vidjeti ove lozinke: "Likvidiranje
nepismenosti je jedan od prvih ko-raka
prema kulturnom razvijanju
našeg naroda"" i "Itorba protiv
nepismenosti znači naoružavanje
našeg naroda najuavrsenijim
oružjem protiv ostataka i nasljed-stva
anti-narodni- h režima — oru-žjem
koje će pomoći u borbi za
izgradnju boljeg života"
Kampanja protiv nepismenosti
otvara vrata ne samo prema nau-ci
kulturi i umjetnosti nego po-maže
i uvlačenju velikog dijela
naroda u aktivan politički i dru-štveni
život zemlje sto znači naj-bolja
garancija za istinsku naro-dnu
demokraciju
Kampanju protiv nepismenosti
provodi Narodni Front Front Anti-fašističkih
?ena omladinske i sin-dikalne
organizacije U gradovima
ove organisacije su onovale po-sebne
odbore koji u svakoj četvr-ti
vod računa o broju nepisme-nih
i o njihovom dolasku na teča
predstavnike u savezničkom vije- - nicima i pomažu reakciju Čineći
ću prijateljski su dočekani Samo to Sjedinjene Države na ovom pi-Sjedinj- ene
Države ocrnjavaju i ' tanju pogoršavaju odnose medju
spriječavaju pravo japanskim rad- - ' savezničkim silama
Nasljedni duh
austrijskih germanizatora
Beograd 24 januar — U vezi sa reakcijom austrijskih
službenih krugova i austrijske štampe povodom memorandu
ma koji je vlada FNRJ podnijela zamjenicima ministara vanj-skih
poslova po pitanju priključenja Slovenske Koruške i po-graničnih
predjela Štajerske FNR Jugoslaviji Borba objavljuje
članak pod naslovom: "Nasljednji duh austrijskih germaniza-tora"
"Način na koji austrijski službeni krugovi i štampa" - --
kaže se u članku — "odgovaraju na opravdane teritorijalne
zahtjeve Jugoslavije prvog dana poslije predaje memorandu-ma
jugoslavenske vlade predstavlja najbolji dokaz da iste
one sile koje snose najveći dio odgovornosti za zločinačko
učešće Austrije u fašističkom uništavanju i pustošenju Europe
i dalje dominiraju u Austriji Svaka riječ najodgovornijih pred-stavnika
posljeratne Austrije svaki članak u austrijskim listo-vima
u vezi sa memorandumom jugoslavenske vlade pokazu-je
da još i danas u Austriji vladaju isti oni krugovi koji su
prije Anšlusa bili nosioci bezobzirne germanizacije slovenskog
stanovništva i Burgenlandskih Hrvata"
U članku se dalje govori o izjavi koju je predsjednik aust-rijske
vlade Fiegl dao u austrijskom parlamentu u vezi sa zak-ljučenjem
predstojećeg mirovnog ugovora sa Austrijom ko-jom
je prilikom rekao izmedju ostalog da "je Austrija bila prva
zemlja koju je napala i okupirala Hitlerovska Njemačka"
"Tako Herr Fiegl smatra" — kaže Borba — "da ni jedan
dio "austrijske" teritorije ne smije biti odvojen od Austrije i da
Austrija ne treba nikome plaćati reparacije Pošto je na taj
jednostavan način odbio svaku odgovornost za učešće Austri-je
na strani Hitlerovske Njemačke i pošto je jednostavno "po-cjepa- o"
Moskovsku deklaraciju iz 1943 godine u kojoj je Aus-triji
"skrenuta pažnja na činjenicu da ona ne može izbjeći"
odgovornost Herr Fiegl ide čak i dalje u svojoj zaista bezoč-noj
neskromnosti On čak postavlja čitav niz zahtjeva Ujedinje-nim
narodima i Velikim silama koje treba da izrade projekat
ugovora o miru Ovo "iznošenje zahtjeva" od strano Austrije
nijo slučajno Herr Fiegl na ovaj način očigledno želi da pri-krij- o
odgovornost Austrije za učešće u ratu i iz tog razloga
ponaša se kao da je čitav svijet zaboravio da je njegova zem-lja
do posljednjeg dana spremno stavljala čitav svoj potenci-jal
na raspoloženje Hitleru"
U članku se dalje govori o pisanju austrijske štampe čije
jo držanje istovjetno sa držanjem Herr Fiegla Pisanje bečkog
hsta "Neues Oesterreich" naročito je karakteristično U svom
broju od 18 januara og ovaj list tvrdi da Slovenska Koruška
i slovenski dio Štajerske predstavljaju "srž" Austrije
"Argumenti o nasljednjim pravima Austrije na Slovensku
Korušku" — kaže dalje Borba — "zatim argumenti da je ovaj
dio jugoslavenske teritorije "srž" Austrije itd koje ističe "Neue
Oesterreich" na ubjedljiv način dokazuje da je "Nova" pos-ljerat- na
Austrija zaista naslijedila germanizatorski agresivni
duh no samo prema slovenskom stanovništvu koji je San Ger-mainsko- m
ugovorom pripao Austriji već i prema Slovencima
izvan okvira San Germainskih granica Slovenska Koruška
predstavlja kompaktnu slovensku etničku teritoriju na kojoj
danas živi 120000 Slovenaca i 60000 Nijemaca koji su skon-centrisa- ni
u glavnom u gradovima U svom pokušaju da po
bije ove neosporne činjenice list "Neues Oesterreich" služi se
lažnim podacima iz starih arhiva prikupljenih i upotrijebljava-ni- h
u germanizatorske ciljeve
"Prošlo je vrijeme" — zaključuje Borba -- - "kada su koru
žki Slovenci bili prepušteni sami sebi i ostavljeni na milost i
nemilost austrijskih zavojevača Svojom borbom u toku dru-gog
svjetskog rata Slovenci iz Koruške dokazali su svoju čvr-M- u
volju za pri kh učenje svojoj braći u slobodnoj Jugoslaviji I't ' i " k ir-- d --ilir- io traže da prestane dugogodišnje
r : ' x v rod jarmom austrijskih gennani- -
- ± t -- vck
iJUGĐSEiflllltll
jeve Tečajevi se održavaju u
školama dvoranama pa i u tvor-nicama
Po selima seljaci dobro-voljno
davaju na raspolaganje
svoje kuće
Najveći uspjeh i najveće oduše-vljenje
na ovom kao i ostalim po-slovima
u Jugoslaviji pokazuje
omladina Omladina je organiza-tor
i učitelj Omladinske brigada
natječu se u organiziranju teča-jeva
davanju učitelja i doprema-nju
sto većeg broja nepismenih na
tečajeve Knjige olovke i drugo
daje ministarstvo prosvjete U
Jugoslaviji nema granica u godi-štima
za učenje čitanja i pisanja
To se odnosi jednako na muškarce
i žene
Iskorjenjavanje nepismenosti
nije jedini cilj To je zadaća da se
svakog gradjana poveže sa štam-panom
riječju u novinama knji-gama
i brošurama U ovom cilju
je i Beograd organizirao f7 teča-jeva
sa 1238 posjetioca Svima
koji su kroz ove tečajeve savlada-li
nepismenost otvara se prilika za
proučavanje historije geografije
biografije itd
Jedna kampanja je organizira-na
i tokom ove zime ItesuHati
sa već tlo sada veliki U Makedo-niji
je organizirano S§7 teCajeva
sa 1SG0S posjeti" Tu Ima TS8
instruktora od kojih je 48 Tura-ka
t 18 Albanaca Svaki uči u svo-jom
Jeziku Svaka republika si
je postavila odredjeno vrijeme do
kada čV likvidirati nepismenost
za sto posto
Nepismena osoba ne može vo-diti
nju mora voditi drugi ona
ne može sama sobom gospodariti
već moraju drugi biti njezini go-spodari
ona se ne može snaći ne
može shvatiti do koje mjere njoj
donosi korist svako demokratsko
postignuće oslobodilačke borbe
često nezna kako se koristiti pra-vima
koja je ta osoba dobila itd
Jugoslavija si je postavila za
cilj da svom narodu osigura de-mokratska
postignuća oslobodila-čke
borbe Pa kako bi taj cilj po-stigla
ona se mora pretvoriti iz
poljoprivredne u industrijsku ze-mlju
i iskorisćavati najveća posti-gnuća
u nauci i industriji "Drven
plug" — kaže Hori Ziherl 'može
izraditi nepismena osoba Ali dr-veni
plug znači nazadnost i po-raz
To karakterizira staru Ju-goslaviju
Samo pismena i kultur-na
osoba može upravljati poljo-privrednim
i industrijskim maši-nama
traktorima i električnim
stankama Kova Jugoslavija se
mora razvijati a pvc moderne
iiKHMtrlje"