Nase Novine, November 27, 1986

              .fj ,1M A Ч'№Ц№,1 5H1F 4-anlu- - Ш%Џ1Џ,'ЖЏ11& мЧЈЗ-ч- г mffiVt i© "Рад&тостприт. Рфђ$$(М!Г№ л yuaf чиуч tssftviya-V- 4 "t - V -- ч М£.1'#-(М"Ч1з- 5 ,. ,1 №јУч7$.Г - i, J и ЈцМ-- gr и
Ifc I 145 £ .
SHxtrt.JjuS&Jft.lrfi'j-wliSj.- , "JVae novine" ш iicu mesta
8WSL Pl ' №
KSi4JSk.&.'4tSwS?4l &.-ГиКа:-
.
Y-J- Ki .tft.vW'VVi ' ' , V ' У " % Ч i i. V . Л , Л ..
um£M&JL&%4xj&£%i,ss мч ? ~-- v - . f ! л
Pozdrav starog kraja zemljacuna u SAD i Kanadi predsedmk
Matice iseljemka S R Crne Gore Vesehn Djuranovic
i3TtS-W- S
k.w4-- .
;,1'.шж41ша
...
?
!,-w'-
";
;,: Г"1!"&4
Л-- " - ! 3W
Hv
( ГЧ N ..Г_. л--
- "
Е5&£Жш.Jаd&4 ч4?.. Јм
=?%,!& .:?
г i,N. .( S.: tir'- -: H(:.'SтаSЧ&
ШгШх-- "
V 2.Гм4 XVJ.T. 4.vT.l55RTi
s,;
S?,-4- : ге.:гЈ"ли „ft Ј %' ' -
~ "? X
4S
№, г'
%tt4? '-л., - V to? v'.r чк-5л- ! : -
хЛ V ' . - ч ч
ч&.ч4-4'- ч - -- !
л , „
ч.
V f i.% r .
Prof dr Jovicevic (New Jersey) i crnogorski knjizevmk l novmar "Pobjede"iz Tito-grada,
Cerovic, prate pozdravnu red Gnshaj Nikole, sekretara drustva "American
Montenegro-Albani- an Association of Yugoslav Descent, Inc. ", lzgrada New Yorka.
PROF. DR. VLADISLAV A. TOMOVIC:
POZDRAV ZA VRIJEME GODISNJE AKADEMIJE CRNOGOR-SKOG
DRUSTVA "CRNA GORA" U TORONTU, 18. okt. 1986.
Dragi gosti:
Veceras pravimo izuzetak tradicio-nalno- m
programu ove akademije.
Umjesto predavanja o Njegosu 1
Crnoj Gori, prepusticemo vrijemena-si- m dragim gostima, izvrsmm lgraci-cam- a
1 igracima KU drustva "Marko
Serzentic" pod tehnicki-umetnicki- m vodstvom dr-- a Soca. Nasi gosti presh
su okean da bi delili radost ove mani-festacij- e
sa gostima iz razmh krajeva
Ontaria a ponajvise sa lokalnim clan-stvo- m
Crnogoraca i ostalim Jugoslo-vemm- a iz Toronta. Dakle, pored po-zdravn- ih rijeci, najveci dio vremena
_ vecerasnjeg skupa prepusticemo
lgrama i pjesmama iz svih krajeva
nase nam drage domovine.
Veceras smo se po petnajesti put
okupih da zajednicki i uz goste iz
Crne Gore proslavimo 1 76. rodjendan
Petra Petrovica-Njegos- a. Bas onako
kako je Njegos volio svoj narod i za
njega se borio mislima i djelima, tako
mi, poslije toliko godina njegovog du-hovn- og i svetovnog rukovodjenja
Crnom Gorom, cijenimo 1 neizmjerno
volimo njega. Nasih petnaest godina
memorijalnog okupljanja vezanog za
ime Njegosa, skromanje doprinos is-poljava-nju
naseg postovanja izahval-nost- i
Njegosu. Za Crnogorce, Njegos
je pojam koji se odnosi na nacionalno
bice, na kulturno-socijal-nu tradiciju
crnogorskog naroda. Mi, Crnogorci,
bez Njegosa, osjecali bi se kao i Nje-gos
sto bi se osjecao bez Lovcena i
ostalih brda crnogorskih. Nas zada- -
Izvestaj i snimci naseg saradnika Prof, dr-- a Vladimira Tomo-vic- a
sa Cetvrtog Severno-Americk- og festivala "Susreti" odrza-no- g
u New Yorku 11. i 12. oktobra ove godine.
Istovremeno donosimo i Pozdrav sa godisnje akademije
crnogorskog drustva "Crna Gora" u Torontu 18. oktobra 1986.
"Njegosevo vece" uz proslavu 15. godisnjice osnivanja Udru-zenj- a
lseljenika "Grna Gora" obelezeno je 18. oktobra u Trinty
Club uz pnsustvo gostiju iz Jugoslavije, koji su bill na cetvrtim
"Susretima lseljenika Crne Gore", kao i clanova Jugoslovenskog
generalnog konzulata iz Toronta, predstavnika jugoslovenskih
pnvredmh preduzeca i jugoslovenskih organizacija.
Crnogorsko-albansk- o drustvo iz New Yorka pripremilo je
zajedmcku mamfestaciju Crnogoraca, crnogorskih Albanaca i
ostalih pnjatelja iz drugih krajeva Jugoslavije kao cetvrtu mam
tak nije, prema tome, da se okuplja-mo- ,
okupljanja radi. Mi se sretamo sa
mislima o svojoj istoriji, slobodi, ulozi
u federaciji Jugoslavije; o proslim te-ski- m i slobodarskim damma; o pat-njam-a
u proslosti i pobjedama vrijed-ni- m
kazivanja novim generacijama.
Mi smo svjesni sta je Njegos uzeo za
svoje spjevove iz naroda i prepricao
taj m a terijal za n awdbudu cih gen era --
cija.
Dakle, Njegos je svim svojim djelo-vanje- m
bio dalekovidan. Ostavio nam
je mnogo sto-st- a u amanet. Ostavio
nam je zadatak da cuvamo svoju cast,
slobodu, postenje i svoj identitet.
Zato su obicaji, tradicija, sveopsteg
crnogorskog naroda, dalji doprinos
afirmaciji Crnogoraca u zajednici sa
ostalim narodima i narodnostima Ju-goslavije,
nesto sto tece, sto se zbiva.
Kroz svoje djelovanje Crnogorci, kao
nacija, i dalje nastaju, sazrevaju, po-staj- u
sve vise afirmisani, kako u gra-nicam- a
Jugoslavije, tako isto i van
nje. Ali, kroz specificnost razvijanja,
akumulaciju kultume, politicke i
drzavnicke tradicije, nase nacionalno
sazrevanje postalo je sve jasnije sa
prolazom vremena. Danas, ponosni
na svoj nacionalni identitet, nasto-jim- o
da se uvrstamo medju one na-rod- e
koji svojim demokratskim djelo-vanje- m postajemo ne samo korisni
Jugoslaviji vec i drugim mladim naci-jam- a
u svijetu koji streme ka svojoj
punijoj afirmaciji poslije ostvarenih
sloboda od kolonijalizma i tudje via- -
sti. Crnu Goru primijetili na ovom
pitanju pjesnici Gothe Glednstone.
jedan drugi nas nazvali "najma-nj- i medju narodima".
Vecerasnji skupje dakle nastavlja-nj- e naseg zivota SAD Kana-di.
Kroz ovaj dogadjaj mi stvari do-prinosi-mo
ne samo is- toriji vec isto vrijeme potvrdjujemo
da smo ogranak crnogorskog nacio-nalno- g bica. Mi smo deo onog svijeta
kojim je nekada, kako rekoh,
uprvo Njegos. Zato se mi Njegosa
festaciju ovog oblika. Prva takva okupljanja pocela su u Detroitu lbanskog drustva iz New Yorka, poznati inzenjer Jovo Suskav- -
l zatim nastavljena Chicagu i Torontu proslejeseni. Sa pouzda- -
6evi6, Izvode iz njegovog toplog i patriotskog izlaganja navo- - njem se moze reci da je s aki od tih "Susreta" bio jedan stvarni dimo u tekstu koji sledi.
ssmuetsvspoauedhlrbtzioalklpoolbjmiuemzeklpljsunuebmduosekrc"giAehanmleooxzsgaetckoavrnHiajlaemintzeroatyga"suvoourpjgepoarnmpeordzisjgoiatvritaa.ednljNjoeusitiizB,zanrdoagnnnojxciset.o.spuSrsikmrue-tpi- nSuiacSniAPSDoFrRMediJcuzaagpRoasazLlkeajinvucii;bhjoeggeuDonsjeSutrAikajuDilcn,bidikklaiaoosinhuz:iundaleirm:unbigazaibNsrdaaeidjpwaolmorYmoSo.FartkRsakJiVupgidroeosdvlsaitcvaivji-ez-
Socijalisticka Repubhka Crna Gora se da posalje Nekoliko stotina gostiju iz Detroita (npr. veliki i
Kuumlturneo-tummetncickk- iom direktoromdrudsrtvSooc"oMmarkkaoo iSeekrizpeuntnico"vinsaarateihsnnicimkia---- zapazeni Jugosloven-Crnogor- ac Vlado Sarcevic, Ljubo Mijac, vtbeiilsljaianjieRadpiou-trelepovizrifj-aevse ioonuahpzrmavao;izmTataimtmoogbsrifajeedrnaat.uzU.a mtaevtknoickizivopdrojegnrjaempbroiogrjaemnaa iNz eCdNjhoiecpaOrgarabkoptbivrcriiajncaco,taebjlejMrsatpcaviarassa,ePtniepiircaoo,tvrpiPiiocsatiiinvztaimotmviai,nlcjo;ugdiizs,kTmaonoroosegnJcitaadnrbiuargaicin)aaATlperkislioci
znacFajousleovporgostouksroeltaarmodhragoov]oeraclai npiozzvdrrsanvoaggoldavbnoorapCrrendoagvoarsnkjoe- - zena foto-report- aza docara ono sto reci ne mogu zbog ogranice по§ Prostora.
4 4x? S I IKS. ? , ч -- ,.
Crnogorci sa prijateljima-gosti- ma prate sviranje guslara Radosava Radovica
iz Titograda.
Clanovi-igraci- ce Kulturno-umjetnick- og drustva iz Titograda "Marko Srzentic" za
vreme izvodjenja programa.
su
i I i su
istorije u i
u
nasoj lokalnoj
u
rukovo-di- o
u
Franciska
&
postarala dobrotvor
atmosferu
o
s' toliko ljubavi sjecamo. Cinjenica da
sve ovo mozemo da ostvarujemo, u
novoj nam domovini Kanadi, govori
da smo se lijepo uklopili u kanadski
nacionalni mozaik ocuvavsi svoje vri-jedno- sti
koje ova nova domovina zeli
od nas da prenesemo na nove genera-cije- .
Dakle mi smo bili i ostali dobri
Crnogorci, Jugosloveni, posteni,
odani gradjani Hi drzavljani Kanade.
Zato, neka nam zive obe domovine,
Kanada i Jugoslavia. Dobro seprove-dite- .
Veliko vam hvala na prisustvu i
odzivu za ovu vece.
S leva na desno: Mrs. Gordana Milivojevic (St. Catharines, Ont), dr Novak Zuber (Washington) i
prof. dr. Jovicevic (iz drzave New Jersey)
%л
%Шт1
it
0" 2ШШж}
laps "t
,л --W .
Ч !ЧУ0Г1ч & Ч " i
4v . . ""'(лХ Ч- - s i .Ј0.
fvV44xAVV Ч! џ§
Susret stanh pnjatelja: Pavle Perovic predsednik Crnogorskog drustva "Crna Gora" iz Toronta,
Pantovic iz Chicaga i Nedjo Orbovic iz Toronta.
3s ззДч иј j№ fT u л л. XvvfiSnSssSaSRvAs f nQbhXbbbbbbbB j xRSHwBBSBBBBBBBBBBBBBBb
Gospodja Nada Tomovic sa kcerkom Ljiljanom i Mrs. G. Milivojevic.
V .TO.
чХч,
х
. Л,. ч? V Цч
Predsednik Amencko-crnogorsko-albansko- g udruzenja
Ravodan Caricic.
SPEECH BY JOVO SUSKAVCEVIC AT
THE 4th NORTH-AMERIC- AN MONTENE-GRIN
FESTIVAL IN NEW YORK, OCTOBER
11, 1986, HELD AT THE "ALEX & HENRY'S",
862 COURTLAND AVENUE, BRONX, NEW
YORK 10451.
Dear Friends,
It gives me great pleasure to welcome and greet you
all. We have gathered here as Montenegrins and Albanians,
as brothers and members of nations and nationalities of
our old country, Montenegro. Here with us today are also
guests and brothers from other parts of Yugoslavia. They
have all come to join us at this celebration thereby accen-tuating
the sentiments of Yugoslav togetherness, an impe-rative
attribute of our homeland. It is with pride that I can
say that we here tonigh t represen t a segmen t of Yugosla via
in the USA. This Festival has been made possible with the
assistance of all associations and clubs of our friends in
the North-Ea- st of the USA and Canada.
This gathering has become a wonderful tradition on
this continent. We started modestly in Detroit, then we
met four years ago in Chicago, later in Toronto, and today
in New York.
The objectives of our gathering are clear and noble:
there is a great need for mutual acquaintance, affirmation
of ethnic identity. We all simply feel the need to see one
another. Such manifestations serve to evoke our origin,
our culture, our customs, to preserve our language. To
strengthen that which in our past and in our present has
always been dear to us — FREEDOM.
Petar Petrovic Njegos — this prominent giant, poet,
champion of freedom and ruler — is the central figure of
our manifestation. We are celebrating his 176 birthday.
Much has been written and said about him. We are all
familiar with Njegos. However, I would like to quote Lju-bomirLju- ba Nenadovic and what he had to say about Nje-gos
and Lovcen in his travelogue on Montenegro:
"I want to speak" — writes Nenadovic — "about Lov-cen,
about the beautiful Montenegro mountain. That what
the traveller sees first is the mountain, the first word he
hears is its name, the first soil that he steps on is the Lovcen'
stone. It represen ts a polar star for the Montenegrins. One
can judge beautiful days and storms by it, thunderstorms
and gales resound against it, yet, it stands eternally. Lovcen
is distinguished in its features, its loftiness, its appearance,
it is a czar among the mountains, crowned with Mountain
Wreath. It was on Lovcen that bishop Rade spent those
days, which, in each human life, are known to be happy.
It was there that he, like King David, tended his father's
sheep. Rifle was his first toy, gusle were his first teacher,
Serbian glory his first love, the sky and stars his first my-stery".
As you can see the ideas of this distinguished persona-lity
on the history of the Montenegrins, their pride and
theire symbols, make it incumbent on us to take a step
closer to our mutual rapprochement, closer ties with the
old country and our kin folk there, our brothers and sisters.
We should be proud of our origin and ancestors. We should,
depending on our possibilities, send more often our chil-dren
there so that they can explore their roots. We should
make it possible for them, especially in our family homes,
to preserve and further enrich their language, lest they
forget who they are and where they come from.
(to continue on page 8)