Nase Novine, November 27, 1986

              If ' "A i'1" r . rr
i
H
VitfV. Jj i 'l&il .i -- i &?£ w --LtJK tl jv ii
,i ' ', --
"' ' (J " iV r - иШПШШРвА wfi
%
i , 4 ,ч л ,. A.J
V.
Uredjuje: Oliver MILAN
41. NOGOMETNO
PRVENSTVO
JUGOSLAVIJE
Jedanaesto kolo nogometnog prven-stv- a
Jugoslavije donijelo je pobjedu i po-sljednje- m
na tabeli. Pristina je na svom
terenu zabiljezila pravu pobjedu. Zrtva
je bila Sloboda iz Tuzle, ipak veliko izne-nadjen- je
priredili su svakako igraci tito-grads- ke
Buducnosti u Beogradu. Tito-gradja- ni
su poslije uzbudljive igre u ko-j- oj
je bilo mnogo uzbudjenja uspijeli sa-vlad- ati
Crvenu zvezdu na "Marakani" sa
rezultatom od 2:1. Derbi kola svakako se
igrao u Splitu, gdje su se sastali domaci
Hajduk i mostarski Velez. Splicani su
bili nadomak pobijede, alj mostarci kao
da nemaju respekta prema bilo kojoj
momcadi. U otvorenoj i uzbudljivoj igri
rezultat je na kraju bio i najrealniji (1:1).
Rijeka osvajanjem boda na Grbavici sva-kako
moze biti zadovoljna. Neodlucan
rezultat izmedju Dinama iz Vinkovaca i
novajlije Spartaka svakako odgovara od-nos- u
snaga na terenu. Velika borba vo-dil- a
se izmedju Osijeka i Celika i nakon
mnogo propustenih prilika za domacine
na kraju rezultat od 3:2 za Osijek ipak je
realan. Vardara svakako predstavlja je-sens- ko
iznenadjenje, jer pobijeda od 2:0
nad Vinkovcanima rezultat je dobre i efi-kas- ne
igre Skopljanaca.
REZULTATI 11. KOLA
Sutjeska— Partizan 0:0
Crvena zvezda— Buducnost 1:2
Hajduk-Ve- lez 1:1
Dinamo (Z)— Spartak 1:1
Zeljeznicar— Rijeka 1:1
Osijek—Celik 3:2
Pristina— Sloboda 2:0
Vardar— Dinamo (V) 2:0
Radnicki— Sarajevo 2:0
TABLICA
1. Dinamo 11 7 3 1 17:8 17
2. Velez 11 7 2 2 29:15 16
3. Partizan 116 2 1 17:8 15
4. Buducnost 11 5 4 2 19:15 15
5. Sutjeska 11 4 5 2 17:14 14
6. Vardar 11 5 3 3 12:11 13
7. Rijeka 11 4 4 3 20:18 12
8. Zeljeznicar 11 5 1 5 20:15 11
9. Hajduk 11 3 5 3 11:14 11
10. Radnicki 11 4 3 4 12:9 11
11. Osijek 11 5 1 5 14:15 11
12. Crvena zvezda 11 3 4 4 13:13 10
13. Celik 11 4 1 6 17:25 9
14. Dinamo (V) 11 3 2 6 12:19 8
15. Sarajevo 11 3 2 6 10:20 8
16. Spartak 112 4 5 11:16 8
17. Sloboda 112 2 7 12:18 6
18. Pristina 11 1 2 8 7:17 4
Glavni pa spava
Direktor navrati u knjigovod-stv- o
i zatece glavnog knjigovodu
kako spava za pisacim stolom.
Nakon sto se probudio knjigovo-d- a
se izvini i isprica, da mu do-jen- ce sa svojim placem cijelu
noc nije dalo spavati.
— Sjajno! — uzviknu direktor —
dovedite ga sutra u koncelariju!
Model se brani
Slikar odjednom prestaje slikati,
odlaze kist i prilazi svome na-go- m modelu. Ona se brani i ka-ze:
— Vi se tako ophodite sa svakim
modelom?
— Ne, na casnu rijec. Vi ste mi
prva.
— A koliko ste modela imali do
sada?
— Cetiri. Jednu bananu, jednu
krusku, jednu jabuku i vas...
AGICNA PLOCA
— U sto godina rodjenoje trinaest
svjetskih prvaka. Laskerje najdulje
vladao, 27 godina, dok su Smislov i
Talj plesali samo jedno ljeto. Svaki
od trinaest velikana nosio je neku
svoju osobitost.
New York je prije stotinu godina, na
Petoj aveniji broj 80, gledao spektaku-larn- u
predstavu. Za stol, na kojem je ne-ka- d
igrao neokrunjeni americki kralj
Paul Morphy, sjeli su prvi aspiranti za
titulu prvaka svijeta: Wilhelm Steinitz i
Johan Zukertort. Prvu partiju mogli su
pratiti ljubitelji saha u brojnim americ-ki- m
gradovima, jer su se potezi prenosili
telegrafski. Tu partiju dobio je poljski
pisac i lijecnik Zukertort, a prvi mec ne-kadas- nji
praski student medicine Wil-helm
Steinitz. U New Orleansu, 29.
marta 1886. svijet je dobio prvog sampio-na- .
Isteklo je citavo stoljece, a rodjeno je
samo trinaest prvaka svijeta. Vladavine
izabranika bozice Caisse po duljini traja-nj- a
bila je razlicita: Emanuel Lasker
drzao je kljuceve trona 27 godina, dok
su Smislov i Talj plesali samo po jedno
ljeto. I po pristupu "daski koja zivot zna-ci- "
sampioni su bili razliciti. Svaki od
ovih velikana nosio je neku svoju osob-no- st
— u odnosu na ploci u odnosu na
okolinu.
Prvi sampion, trinaesto dijete praskog
trgovca zidovskog projekla, preferirao je
pozicionu igru. Svim romanticarima i
fajterima je porucivao:
— Necu uciniti nijednu slabu tocku u
poziciji, a vi napadajte koliko god hoce-te- .
Necete naci nijednu dobru kombina-ciju- .
Taj oniski covjek naucio nas je kako
se igra sah — govorili su o Steinitzu.
Onemocalog Steinitza dokusurio je,
kao sto stoji u nasem tabelarnom pregle-du- ,
matematilar i fllozof Emanuel La-sker.
"Najdulji" prvak bio je izrazito kul-tivira- na
osoba. Ostavio je literarne tra-go- ve
u sahu, filozoflji i matematici. Kad
je Albert Einstein ugledao jednu mate-matsk- u
raspravu Laskera upitao je:
"Zbog cega se ovaj covjek nije bavio ma-tematikom- !?"
Na to pitanje slavni La-sker
odgovorio je mnogo prije:
— Ako u matematici pronadjem jedan
nov pristup izvjesnom problemu drugi
matematicar moze reci da ima elegan-tnij- e
rjesenje, ali ako netko u sahu tvrdi
da je bolji od mene — ja ga mogu matira-ti- .
Za vrijeme vladavine velikog Kubanca
svijet je stvorio mit o nepobjedivom "sa-hovsko- m
stroju". U razdoblju od osam
godina Jose Raul Capablanca izgubio je
samo jednu jedinu partiju — od Retija u
New Yorku. Taj kubanski ljepotan,
stalno okruzen damama, malo je mario
za studiranje saha. Ogromna imaginacija
bila je njegovo glavno oruzje. Kad je iz-gubio
mec od Aljehina kazu da je jedan
kubanski navijac, sokiran neocekivanim
rezultatom, progovorio makar je bio ni-je- m.
Aleksandar Aljehin jedini je sah nau-cio
od majke. Poslije Oktobra iselio se
iz Moskve u Pariz i postao gradjanin
Francuske. Zenio se vise puta, ali samo
zenama postarijim od sebe. Argentinci
su jednu njegovu suprugu nazvali "Phi-lidorovo- m
udovicom". Zastrasen magic-no- m
igrom izjavljivao je, osobito poslije
poraza:
— Sah ce uvijek biti gospodar svih
nas..."
Izuzetno mnogo radio je na sahovskoj
teoriji. Ovom vitezu nisu trebali nikakvi
strucni stabovi. Kad je igrao uzvratni
me6 s drom Euweom (prvi je izgubio jer
je stalno bio alkoholiziran), pio je samo
mlijeko od krave koju je spremajuci se
za povratak titule kupio u Nizozemskoj.
Tada je Euweu pomagao Salo Fhlor,
Aljehinov bivsi zemljak, inace u torn tre-nutk- u
treci igrac svijeta. Aleksandar
Aleksandrovic mu je ispred hotela od-brusi- o:
— Tvoje analize pomoci ce Euweu kao
i mrtvacu obloge.
Poslije rata slijedi era Botvinika i era
sovjetskih velemajstora. Kazu da je ne-ka- d
davno Ivan Grozni zelio iz Rusije
izbaciti sah i crkvu, "ovu vrazju igru va-lj- a
izopciti", govorio je. Unatoc tome, sah
je sve dublje hyatao korijene. Vec je Pu-ski- n
tvrdio: "Sah je neophodan svakoj
sredjenoj obitelji".
Prvi sovjetski prvak postao je Mihail
Botvinik. Godine 1946. u lisabonskom
hotelu pronadjen je veliki Aljehin mrtav
naslonjen na sahovsku plocu. Stvoren je
"sahovski interregnum" u kojem je
FIDA olucila da se za novog sampiona
uprilici "mec sestorice", Botvinik je u
Hagu ostavio iza sebe Smislova, Keresa,
Reshewskog i Euwea. I tako je zapocela
sesnarestogodisnja vladavina velikog
Mihaila. Predao je prijestolje tek po
jednu godinu Smislovu iTalju. Patrijarh
sovjetskog saha nista nije prepustao slu-caj- u.
Ne samo u sahu nego i struci: po-stao
je priznati doktor tehnickih znano-sti- .
Botvinikove ubojite pripreme upam-ti- o
je osobito blistavi Talj koji je stradao
u revansu kao dijete.
"Gusar iz Rige" za svoje kratkotrajne
vladavine objasnjavao je svoj dolazak na
tron:
— Postoje dvije vrste zrtava: korektne
i moje.
U svojoj autobiografskoj knjizi Talj je
objasnio stil zbog kojeg je postao najveci
ljubimac publike. U nekoj partiji uocio
je da bi mogao zrtvovati skakaca. Za
dvije tri minute shvatio je da je gotovo
nemoguce izracunati posljedice ove
mutne zrtve. U torn trenutku, razmislja-juc- i
o skokovitim skakacima, podsjetio
se jednog literarnog zapisa o nilskom ko-nj- u
koji se valja u blatu i ne moze se
izvuci. Ta ga je impresija udaljila od para
skakaca na ploci. Kad se "probudio"
zgrabio je skakacem pjesaka i u nekoliko
poteza dobio partiju.
U sutrasnjim novinamna je pisalo: Talj
je poslije 45 minuta razmisljanja, izracu-nav- si
sve moguce varijante, fascinan-tno- m
zrtvom skakaca efektno dobio par-tiju...
Zasvrsimo ovo podsjecanje na trinaest
velikana sa slavnim Fischerom. Ekstra-vagant- ni
Bobby 'nikad nije u sebi trazio
razloge neuspjeha. Tako je za cetvrto
mjesto na Turniru kandidata u Curacaou
svalio drvlje i kamenje na sovjetske vele-m- aj
store:
— Bio sam bolji od svakog onog tko
se nije dogovarao i varao. Ljudi, pa to je
tipicna ruska namjestaljka u svjetskom
sahu. S njima mogu igrati samo meceve,
pa neka se onda dogovaraju koliko god
zele... Unatoc ovoj optuzbi Bobbyja nije
smetalo da uputi poslije nekoliko godina
telegram u Moskvu:
— Potresen sam zbog prerane smrti
Leonida Steina, izvrsnog velemajstora i
vrlog prijatelja. Izrazavam sucut obitelji
i bratstvu sahista.
Eto, i sampioni su samo ljudi.
— Pripazite na te vaze — upo-zora- va domacica novu sluzavku —
stare su 2.000 godina!
— Ne brinite, gospodo, pazicu
ja kao da su nove!
— Srela se dvojica drugova iz
djetinjstva, pa pricaju:
— A ti, kako si se upoznao sa
svojom zenom?
— Tja, greskom... dajuci znak
nekom taksiju.
~.
t
i
ALBANSKI KLUBOVI SPREMAJU
SE ZA MEDJUNARODNE
NASTUPE
ZDRIJEB JE BIO
"NEMILOSRDAN"
Iako je od zenevskog izvlacenja paro-v- a
za prvo kolo svih kupova UEFA pro-tekl- o
dosta vremena, tri tjedna, ipak
zdrijeb za ovo evropsko natjecanje jos
uvjek je najaktualnija tema razgovora
medju ljubiteljima nogometa, cjelo-kupn- e
sportke javnosti sirom Albanije.
Sva albanska sredstva informiranja daju
svakodevno veliki publicitet buducim
protivnicima albanskih predstavnika.
Ljbutelji nogometa, nogometni srtuc-njac- i,
strucni stabovi i igraci sva tri al-banska
predstavnika nisu uopce zado-volj- ni zenevskim izvlacnjem svi isticu da
im zdrijeb nije bio naklonjen, jer su do-bi- li
jake protivnike, velikog internacio-nalno- g
iskustva. U okviru Kupa prvaka
tiranski Dinamo sastaje se saturskim pr-vako- m
Besiktasem u Kupu pobjednika
kupoba 17. Nentori u prvom susretu do-ceku- je
na svom terenu bukurestanski
Dinamo a Flamuntari na svom terenu sa-staje
se sa cuvenom spanjolskom mom-cadi
Barcelona u Kupu UEFA. — Sreca
nam je okrenula ledja, ne samo nasoj
momcadi vec i 17. Nentoriju i Flamunta-riju- .
Dobili smo visestrukog prvaka Tur-sk- e
Besiktasa, momcad vrijednu posto-vanj- a,
ali ni govora o tome da cemo se
unaprijed predati. Borit cemo se sport-sk- i
i dostojno zastupati nasu zemlju —
kaze trener Dinama Fatimir Frasheri.
Trener Flamuntarija, predstavnika Al-banije
u Kupu UEFA, Skedner Cipi ka-ze:
— Mi smo dobili najtezeg prvaka, jer
Barcelona je momcad evropskog reno-me- a,
u njenim redovima igra nekoliko
spanjolskih reprezentativaca.
— Dovoljno govori podatak da je ru-munjs- ki
nogomet u posljednje vrijeme
mnogo napredovao, a o tome najbolje
svjedoci 6injenica da je ovogodisnji pr-vak
Evrope Steaua. Bukurestanski Di-namo
takodjer je "starosjedilac" na
evropskoj sceni. Mi cemo se pokusati sto
bolje predstaviti na medjunarodnoj po-zorni- ci.
Dajemo prednost cijenjenim go-sti- ma
iz Rumunjske, mada cemo se i mi
boriti sportski — kaze trener 17. Nento-rij- a
Enver Sehu.
I Zanimanje tate
Novopridoslog u zatvor znati-zeljn- o
upita prvi zatvorenik s
kojim se sreo:
— Kako si dospio u zatvor?
— Glupo. Ucitelj je dao za zada-ta- k
mom sinu temu: Zanimanje
moga oca.
Komsinica
Jucer sam uhvatila svoga muza
Petra S., da me vara s komsini-co- m
Ruzom. Za kaznu mi je ku-pio
haljinu.
— A sto ste uradili s komsini-com- ?
— znatizeljno ce prijatelji-ca- .
— Za sada nista. Znas , potrebna
mi je i bunda.
i _
— :—шиггАтгзга"
Bez rijeci.