Novosti, December 08, 1945

              ANAL NOVOSTI Subota 8 decembra 1945 NOVOSTI DEMOKRACIJA:
PubHehed e7ery Tuetday Thursdav and Saturday by the
Novosti Publishing Corrpcny
In the Croctisn Largucge
Izlazi svaki ulsrak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Offke for the Crty ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 2C5 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršcuju — Rukopisi se ne vraćaju
Konvencija omladine
Tedncm prije istakli smo da je jugoslavenski omlac: --
pokret u rcdjanju razvijanju i da neće proći dugo da ~~
cokret razvije u opći pokret naše omladine Danas ćemc --
nalo dalje pak ćemo rći da je jugoslavenska omlad -- a
a to znači sinovi i kćeri hrvatskih srpskih slovenskih i d-- r
arodnosti koje obitavaju u Jugoslaviji — već stala na :
r oge i postavila temelje svog omladinskog pokreta
Imaju već jedanaest omladinskih ogranaka i preko 3r "
-
rova u jedanaest raznih mjesta Kanade Održavaju sve-- e
bave i druge aktivnosti pišu preko naše štampe i uzima „ --":
lzo u svim granama našeg javnog života izučavaju sv
tennski jezik običaje i kulturu i što je najglavnije naste 3 c '
tpona izmedju nas doseljenika i domorodaca Odnosi r':v
sa našim drugim naročitom radničkim organizacijama su do
bn Uvjek se staraju da nam pomognu i da se ne odaleče cd
općih narodnih potreba bilo naše nacionalne ili opće kanad
nke naravi
Ha 15 i 16 decembra ova naša mladja generacija ovaj po-nos
naš održavati će svoju Prvu omladinsku konvenciju u To-rontu
Na toj svojoj konvenciji oni će cementirati već do sada
postojeće omladinske klubove izabrati svoje posebno vodstvo
i raspravljati o budućem radu i razvitku svog pokreta lavili su
nam da dolazi najmanje 35 delegata iz raznih dijelova Kanade
Mi pozdravljamo našu omladinu Pozdravljamo i njihovu
Prvu konvenciju i obećajemo da će im stupci naše novine biti
i dalje na raspolaganje za razvijanje njihovog omladinskog
pokreta i njihovih aktivnosti Nadamo se takodjer da će i naše
stanje organizacije naš pokret Saveza Kanadskih Hrvata i
ogranci u pojedinim mjestima biti na ruku i pomoći našoj om-ladini
u gradnji njihovog mladog pokreta Bratski odnosi iz-medju
starijih i mladjih trpeljiost i razumjevanje izmedju
nas i njih glavni je preduvjet jačanja omladinskog pokreta
Razarači Zajednice - razaraju
Da sa šestorica glavnih odbornika Zajednice- - Butković
Ladesić Derkos Krznanć Blaikovićka i Cvitković otpočeli ne
rušenjem ne gradjenjem Zajednice da toj naso) najvećoj us-- koja se protivila Na
tonovi u ubiiaiu ualed pred javnolću i rodnom Frontu Sentimenat naro
naročito pred našim narodom u kraju da tu našu potpornu i
humanitarnu ustanovu uprežu u jaram svojih političkih ambi-cj- a
a te su anti-narodn- e i anti-zajednicers- ke — to je već da-ra- 3
svakom objektivnom zajedničaru jasno
Ideološki lider te nesretne šestorice je Ivan D Butković
glavni predsjednik
Pod njegovim vodstvom pocijepan e glavni odbor na pos-ljednjem
zasjedanju na šest protiv Šest
Pod njegovim vodstvom odbilo je šest glavnih odbornika
pomoć našem narodu u kraju i pravo njegovo na Trst i Istru
Pod njegovim vodstvom u uredu Zajednice je nastala tak-va
atmosfera da jedan s drugim ne govori da nema ko-ope-ra- ae
— a gdje toga nema nema ni napredka Umjesto složnog
bratskog i zajedničarskog rada na vrhu Zajednice cvate ruža
anarhije blokaštva zaplotnjaštva klikaitva njuškanja ne-trpeljivosti
i drugog narodnog zla
Pod njegovim vodstvom odbijena je ruka pomoćnica na--0
omladini kad je ukinjen športski direktor brat Brkić samo
-- i to što taj mladi i agilni zajedničar ne puše u isti rog sa
Ftkovićem Zaustavljen je pritok svježtjg života svježe krvi
ako hoet — pomoću koje bi se gradila i razvijala Zerjed- -'
?a na našim mladjima
On Butković preko Krznarica tog u Kanadi poznatog
rezajedničara i napredka ide joi dalje pak po-i- c
šava uvesti cenzuru Zajedničara i nametnuti uredniku da
pše u duhu njihov domobransko-ustašk- e politike da piše
protiv Sovjetskog Saveza i narodne vlade u Jugoslaviji
Pod njegovim vodstvom ni kampanje Zajednice ne napre
duju i nemogu jer sjeme radora kojeg sije Butković i drugi
zajedničarskoj i našoj narodnoj njivi ne dopušta zdravom
emenu jedinstva i bratstva da uspijeva onako kako bi tre-balo
uspijevati
Pod njegovim vodstvom imali smo raznih afera u Zajed-rc- i
i imati ćemo ih sve dok se to zlo sa korjenom ne izčupa
a vrhova naše Zajednice Da izčupa podvlačimo — Jer E-it-kov- ić
Je postao smetnja i zapreka razvitku Zajednice
Kruna njegovog anti-zajednićarsk- og rada e najnoviji
trik da se rješi upravitelja športa brata Brkića Učinio je to
bez odobrenja izvršnog odbora bez odobrenja
alTvncg odbore proiv zaključka šeste konvencije protiv in-teresa
članstva Zajednice protiv pravila — ma uopće protiv
bratskog i moralnog zakona
Onako drsko postupiti protiv upravitelja športa bez ob-zira
tko upravitelj bio moše samo jedan Ivan Butković jedan
neprijatelj napretka i Zajednice
Suvišno je pozivati na pravila i na zaključke konven-cj- e
Izgleda suvišno Je više i dokazivati Butkoviću i ostaloj
petorici da to šteti Zajednici i da će te pitanje Utazvcti revolt
kod mladjeg članstva naročito športaša koji su tu svoju sek-ciju
u Zajednici počeli razvijati na opće dobro Zajednice
Jedna naša poslovica lijepo kaže: "suvilno je prati magarcu
glavu Jer se troši i vrijeme i sapun"
Nego
što će široko članstvo Zajednice na ovo reći su ne zna-r-- o
Sto će poduzeti Odsjeci da zaštite ovu svom najzdraviju
granu m to ne znamo inano samo to aa preo prečo ovog
drskog izazova preko ove despotske metode Butkovića znači
odobriti Butkoviću i ostalim razaračima da i dalje razareju
tekovine znoja i brige narodne Dcnas je udaro protiv šport-skog
odelen:"a a sutra će ko zna možda pretv uredr--k-a
Zajedn-čar- a protiv srJi i svakoga ko t mj re po ćefu
I
S5aaHEaaaLHIaK3tHEVaM-'H- P 'vVr 4WKsJW#J!i?A?ii
'aSaaHBdH&ASlB&P ivKtđmBI KW%1 Kfl-Ndfcja- r1 llRlffeM WSSaFwSBSBk
( IBBBBBBBEBBb Pff&Z " ' HIBBBBBBJBBBBBBIBBJb aSHOS '"'"
Slavko Komar vodja jugoslavenske omladine govori na
omladinskom kongresu u Londonu
ILIJA EKENBl'RG
Moskva — (Brzojavno) — Je-dan
britanski žumalista je nedav-no
pisao da je "maršal Tito naj-jači
u zaostalim krajevima Jugo-slavije
Gdje god je stanovništvo
okusilo civilizaciju njemu je od-vratan
sadanji režim i očekuje po-moć
sa zapada" Eto tako piše taj
žumalista
Kako odlučno Slovenija pobija
laži ovog klevetnika!
U Sloveniji u ovoj progresiv
noj europskoj zemlji ćete danas
naći niti jedne partije grupe ili
skupine bi
Americi demokratskom
neprijatelja
"a
predhodnog
se
Slovenija zemlja od
milijun junaka
da toliko je jasan da u većini žu-pa
katolički svećenici krše crkve-nu
disciplinu j odbijaju objavlji-vati
biskupsku anti-vlsdin- u posla-nicu
I 'a ni starci koji živu u sloven-ski- m
brijegovima nisu nepismeni
ljudi Devedesetosam posto sta-novništva
zna čitati i pisati Slo-venija
ima samo 11000000 sta-novnika
pa ipak ta mala zemlja
ima 700 osnovnih škola i 50 gim-nazija
i ukupnu cirkulaciju novina
u 500000 primjeraka tj po jedna
kopija na svaka dva stanovnika
uključiv i djecu
Sedamdeset postu sela ima elek-triku
Zemlja je pokrita gustom
mrežom odličnih cesta Ima ne- -
o
Tirana — ATA javlja da pot
pukovnik Visokostrovski iznosi u
sovjetskom polumjesecnom časo-pisu
"Novoj Vremja" svoje uti-ske
8 puta po Albaniji Pošto je
opisao izgled zemlje pisac podsje-ća
rta teinje stranih imperijalista
da se uevrste u ovoj rtmlji te ve-li:
"Prijainji uptavljači Albanije
rado su prodavali svoju zemlju
imperijalistima Najgori od svih
izdajnika bio je kralj Zogu koji
je uoči rata zaključio sporazum s
Talijanima Mi smo vidjeli njego-ve
dvorce jer ih je imao nekoliko
u Tirani Draču j na drugim mje-stima
Tvrdi se da samo dvorac u
Tirani isnoei koliko dvogodišnji
albanski budžet Rečeno nam je s
puno gnušanja da je Zogu siste-matski
pljačkao zemlju i upropaš-tavao
njena bogatstva Govoreći
potom o demokratskoj vladi Alba-nije
potpukovnik Visokostrovskl
pil: "Nacionalna vlada Albanije
obrazovala se u toku oslobodila-čke
borbe protiv Nijemaca i Tali-Jan- a
Ona je znala da okupi oko
sebe narod kojega podršku uživa
Razgovarali smo s ljudima koji
pripadaju različitim političkim
partijama i vjeroispovijestima
Muslimani pravoslavci katolici
zemljoradnici pastiri trgovci In-telektualci
dvtH svi po-državaju
vladu
Rukovodioci muslimanske i pra--
voslavD crkve svečan sa saopćili
precujcniicu vlade da usvajaju
program vlade i da žele da sura-dju- ja
i podržavaju predsjednika
vlade Katoličko svećenstvo se
pridružilo opoziciji ali je oči-gledno
da sa katolički seljaci za
brojene sanatoriume i dječja uz-gajališta
Na prvi pogled moglo bi izgle-dati
da je Slovenija ponijemčena
zemlja Staro hapsburško carstvo
je pokušalo Sloveniju ponijemčiti
kroz škole kasarne zatvore i ko-rupciju
ali Slovenija je ostala
slavenska
Tada se na pozorište pojavio
Hitler Fašisti su odlučili uništiti
Sloveniju jednoć zauvjek Progla-sili
su da ta napredna zemlja više
ne postoji Veći dio Slovenije pri-pojen
je Njemačkoj a manji dio
uključiv Ljubljanu Hitler je da-rovao
Dučeju (Musoliniju)
Nijemci su spalili sve knjige u
Sloveniji gdje je narod čitao više
nego igdje u Europi
Stotine slovenskih patriota
dnevno je pogibalo po brijegovi-ma
u borbi za slobodu Partizani
su se neumorno borili protiv inva-zor- a
Imao sam priliku motriti narod-ne
procesije u raznim st'ima: sta-novnici
su iz brijegova prenosili
kosti mrtvih junaka To bijaše
upravo na dan velikog katoličkog
blagdana — Svih Svetih
Masa naroda — 'vojnici vino-gradari
čobani starci školska
djeca mladi i odrasli — silazili
su sa brijegova noseći zastave i
jesenJ6ko cvijeće Po kućama sq
vladu Što se tiče organizacija al-banskog
naroda demokratskog
fronta potpukovnik Visokostrov-- j
ki kaže: "Prvi u historiji Al- -
Danije organizirani su smaiKati
koji potpisuju ugovore s poslodav-cima
Organizacije demokratskog
fronta funkcioniraju u gradovima
i u Demokratski
fnait buhvaia športske organiza-cije
udruženja omladine ženske
organizacije muslimanske saveze
pravoslavne i sindikate Govoreći
potom o učeJću albanskog naroda
u za nacionalno oslobodjenje
pisac članka podsjeća da se i sve-ćenstvo
prihvatilo oružja u oslo-bodilačkom
ratu te pjše: "Najve-ći
predstavnika muslimanskog
I pravoslavnog svećenstva borio
se protiv njemačkih i talijanskih
zavojevača tokom godina
I§TOK ZAPAD
Tiše: A SOKOLOV
I jedrnm dru gon broju teto-pi- a
Hat Radnička Klas upozo-re
sara na čudnovata ideju koju l n t'aTpa u inostranstvu da po- sije d-- t Maćanja demokracije:
arg'j-saksonsk- o i sovjetsko ili
isUl'-- o i zapadno Za onaj
"tampe koji je ranije uporno ni-jekao
postojanje demokracije u
zemljama gdje se politički j druš-tveni
poredak bitno razlikuje od
zapadno europskog i američkog
tipa demokracije otkriće tih dvaju
pojmova demokracije je svoje vr-ste
napredak Stari pogled na po-jam
demokracije jamačno nije vi-£- e
bio održiv On je bio u previše
protuslovlju činjenicama
koje su ostavile neizbrisivi otisak
u ljudi Osnovna medju
njima je činjenica da je u porazu
i uništenju hitlerizma — tog žuč-nog
i smrtnog neprijatelja demo-kracije
— Sovjetski Savez igra"
odlučujuću ulogu Znamenito dje-lo
Sovjetskog Saveza u spašava-nju
svijeta od fašističkog barbar-luk- a
je mnogu predrasu-du
i mnogo krivo shvaćanje Vile
'prosto nije moguće proslije-diti
sa opetovanjem starih otrča- -
Kroz doline i brijegove odjekivala
su crkvena zvona i parti-zanske
pjesme
Posjetio sam Jasenicu najveće
željezno i čelično središte u Jugo-slaviji
Tamo već radi 50 posto
talionica
U Sloviniji sada odmara 30000
djece iz Bosne a su tu
djecu primili kao svoju
Kilo bi pogrešno misliti da je
Slovenija sada bogata Ona je svu
opljačkana po invazonma Pa čak
i siromašna Slovenija je bogata
kad se od nje traži pomoć Više od
100000 djece će tokom ove godine
iz Bosne doći u Sloveniju — u
zemlju sa stanovništvom nešto
više od jednog milijuna
Slovenija se sama branila i
ujedno Slovenci su govorili: "Mi
nećemo mirovati sve dok se sva
naša braća potpuno ne oslobode"
Kada Slovenac čuje riječ "Trst"
njegovo lice odmah postane mrko
Vrijednost jednog naroda se ne
može mjeriti jednostavno po nje-govoj
sposobnosti u računanju Po-stoji
jedan narod od 70 milijuna
duša koji se je duševno i moral-no
pokazao bezvrijedan
Mala slovenska nacija ima veli-ku
kulturu visoku inteligenciju i
široko srce Ta se nacija ne može
pomiriti idejom da se sudbina o
njezinoj braći preko granice od- -
izvješene crne žalobne zastave [ lučuje bez nje i protiv nje
Sovjetski list "Novoje Vremja"
situaciji u Albaniji
vojnici
oko
put
cijeloj zemlji
ratu
dio
pet oku
dio
jasnom
mislima
izbrisalo
bilo
borbene
Slovenci
rili su se u partizanskim odredi-ma
Hodža džamije u Draču bio
je mitraljezac Mujezin i pred-stavnici
svećenstva u ovom gradu
ratovali su isto tako" Potpukov-nik
Visokostrovski završava izla-ganje
svojih utisaka s puta po Al-baniji
riječima: ''Ova zemlja koja
se oslobodila talijanskog i njema-čkog
jarma izazvala je u nama
sovjetskim gradjanima osjećaje
žive simpatije Prvi put u svojoj
historiji mala Albanija je stupila
na šircki put slobodnog razvitka
Ona je u tome uspjela po cijenu
nepoštedne borbe i zahvaljujući
velikim pobjedama savezničkih
armija U Albaniji su to vrlo do-bro
shvatili Albanci čine sve mo-guće
napore da bi utvrdili slobode
koje su osvojili poslije pet godina
krvavog rata protiv fašističkih
padje Mnogobrojni svećenici bo-- 1 tlačitelja"
I
"U borbi pretiv njemačko-fasističld- h zavojevača u
borbi protiv domaćih izdajnika koji su prije rata nasilno
bili otrgli Jugoslaviju od velikog ruskog naroda narodi
Jugoslavije iskovali su neslomljivi savez sa Savezom Sov-jetskih
Socijalističkih Republika Taj savez rukcs je iz
žrtava i podviga najboljih sinova sovjetskog neroda i na-roda
Jugoslavije On je njihov araanet i svetinja svakog
gradjanina naSe domovine Pobjeda Narodnog fronta na
izborima za Ustavotvornu skupštinu osigurava nerezlučno
bratstvo političku kulturnu i ekonomsku saradnju s veli-kim
niskim narodom sa Sovjetskim Savezom"
ŽIVIO BRATSFJ SOVJETSKI SAVEZ MOĆNI OSLO-NA- C
SLOBODOLJUBIVIH NARODA U DORBI ZA DEMO-KRACIJU
NEZAVISNOST I SLOBODAN UNUTRAŠNJI
RAZVITAK!
nih fraza i krilatica jer su one
činjenicama smrskane u komadiće
Potrebno je bilo promijeniti fron-tu
iz koje se rodila teorija o po-stojanju
dvaju shvaćanja pojma
demokracije
Ta teorija koja se najprije po-javila
u završnim etapama ta
je zahvatila širokog maha u pe-riodi
neposredno nakon rata Dok
je ona predstavljala napredak
prema onom što je štampa u ino-stranst- vu ranije pisala naskoro je
postalo očevidno da je taj napre-dak
neizmjerno ograničene naravi
"Istok je Istok a Zapad je Zapad
i krajevi se neće nikad sastati"
Filozofija koja se nalazi u tim ri-ječima
Rudvard Kiplinga je neka-da
stvorena kako bi se opravdalo
odnose izmedju kolonijalnog Isto-ka
i kolonijalno posjedničkog Za-pada
Ona se danas opetuje sa ni-malo
manje očitom svrhom Nau-ka
da postoje dva pojma o demo-kraciji
— istočni i zapadni — se
ovog časa formulife kako bi snab-djel- a
mjerilo za mjerenje politi
čke situacije koja je nastala u
raznim od hitlerovske vlasti oslo- -
bodjenim zemljama Europe Pita-nje
se postavlja: kako ocjeniti sa- -
danje vlade Istočne Europe oslo-bodje- ne
po Crvenoj Armiji i ka
ko na drugu ruku ocjeniti režime
koji su uspostavljeni u drugim
europskim zemljama gdje su uve-dene
britanske i američke militar-n-e
vlasti
Sugestija da se demokratske
ideje razlikuju prema geografskoj
dužini ima za cilj objasniti i op
ravdati mjere koje primjećuju za-padni
političari U pitanju je da-kle
točka odnoseća re na stvari
koje iziskuju jedinstveni pogled i
zajedničko dejstvo svih savezni-čkih
sila Dočim teorija o dvjema
različitim pojmovima demokraci-je
ima cilj objasniti niz teškpća
koje se javljaju na polju medju-narod- ne
politike praktična svrha
te teorije je očita Njen cilj je
podkrepiti tvrdnju da u oslobodje-ni- m
zemljama Istočne Europe ne-ma
istinske demokracije da su-deći
prema standartu Zapada u
tim zemljama postojeći režimi ne
mogu biti smatrani demokratskim
Čime se tu tezu podupire? Mr-šavost
argumenata je i previše
očevidna Usprkos slobode štampe
koja pod "zapadnom demokraci-jom"
navodno uključuje moguć-nost
izražaja naj različiti jih miš-ljenja
u svoj inostranoj štampi
koja se bavi raspravama o demo
kraciji naći ćete ne više od tri ili
četiri argumenta serviranih u ra-zličitim
varijantima
Na prvom mjestu se tvrdi da
vlade oslobodjenih istočno europ-skih
zemalja — Rumunjske Bu
garske i Madjarske pa čak 1 Ju
goslavije — nisu dovoljno "pred
stavničke" Te vlade navodno ne
uživaju potporu većine naroda
nego izražavaju volju neznatne
manjine Strogo govoreći ovo
uopće nije argumenat nego gola
kleveta koja nije poduprta nikak-vim
stvarnim dokazima štavi
time ne samo da se ignorišu či
njenice nego je to i potpuno is-krivljavanje
istine Evo jednog ka-rakterističnog
primjera Jedna
američka radio stanica je nedav-no
objavila izjavu United Press
novinske agencije da je rumunj-ska
vlada Petra Groza podupirana
-- k po pet postotaka pučanstva
Dovoljno je samo prebrojiti član-stvo
narodnih organizacija koje
otvoreno i bezuslovno podupiru
sadanju rumunjsku vladu pa da
se uvjerimo u glupost te brojke
Općoj konfederaciji rada prisa-jedinje- ni
sindikati koji bezuslov-no
podupiru rumunjsku vladu
imaju 1300000 članova Farmer-sk- i
Front na čelu kojeg se nalazi
Petru Groza imade 1500000 čla-nova
Političke stranke koje su u
Nacionalnom demokratskom fron-tu
— Komunistička Partija soci-jal-demokrat-ska
partija i dio ze-maljske
caranieke partije — ima-ju
ukupno ne manje 310000 čla- -
i ruto ivuajkc tvjiiTr vivju jvm
I niz drugih javnih i političkih or--
ganizadja koje podupiru vladu
naći čete konačnu brojku koja se
i kreće izmedju četiri i pet milijuna
osoba Dočim u posljednjim par-lamentarnim
izborima Rumunjske
1933 godine bilo je samo 4380000
glasača Kako se iz usporedbe
ovih dvaju brojki mole pronaći pet
postotaka ostaje tajna United
i Press-- a i svih koji gude o "nedo--
voljno predstavničkom" karakteru
vlada istočno europskih zemalja
Općenito bi se moralo primjeti-- ti
ma koliko to boljelo one koji
risu spremni &a istinu gledati kao
na otrcanu predrasudu stanoviti
služieni i neslužbeni čampioni
zapadne demokracije" su do
skrajnocti nestašni u rukovanju
sa činjenicama i brojkama Evo
jož jednog primjera Nedavno je
u svjetskim novinama isnefen na-vod
da će u izborima Jugoslavije
šezdeeet postotaka pučanstva biti
izvlašteno izbornog prava U po-bijanju
tih zlonamjernih kleveta
jugoslavenska vlada je objavila
činjenice da broj onih kojima je
oduzeto pravo glasa (radi surad-nje
sa inostranim upadačima) ne
predstavlja više od dva ili tri po-stotka
izbornika Mogao bi netko
pitati zašto svjetska štampa Siri
takve laži štaviš laži protiv jed-ne
savezničke zemlje kao što je Ju
goelavija kad će i onako prije ili
kasnije na površinu Izbiti istina?
Ali laž o šezdeset poetotaka je po
štampi l radiju na široko cirkuli-ran- a
dok istina o dva ili tri po- stotka se je teškom mukom protu-rila
tek u šačicu novina
Agitacija o tobožnjoj nerepre--
sentativnoj naravi demokratskih
vlada niz istočno europskih zema-lja
svjedoči o oholoj mržnji pre
ma politici koju te vlade posred
teških okolnosti posljeratnih pote-škoća
dosljedno i uporno slijede u
duhu volje naroda i u interesu na
roda Konačno najbolje mjerilo
demokracije jedne vlade je njena
politika Nemoguće je ozbiljno di- - skusirati demokraciju jednog reži-mo
i u isto vrijeme zatvoriti oči
pred osnovnom stvari naime: ko-me
on služi? Da li interesima na-roda
ili njegovih najžučnijih ne-prijatelja?
Ako se to mjerilo pri-mjeni
na vlade Bugarske Jugo-slavije
Rumunjske i Madjarske
prosto će otpasti svi argumenti o
nereprezentativnoj naravi vlada
tih zemalja
Kako je moguće dvojiti u demo-kratsku
narav vlada koje su pro-vele
korjenite duboke i nesumlji-v- o
demokratske reforme? Agrar-ne
reforme neizbježivo uključuju
uništenje prijašnje svemoći feu-dalnih
lordova Ukidanje ugnjeta-vanja
manjina i proglašenje jed-nakopravn- osti svih naroda omo-gućuje
narodima koji su ranije
bili razrovani neslogom i trzavi-cama
Izazvanih po neprijateljima
demokracije da sada u miru i slo-zi
živu zajednički Nacionalizacija
niz životnih grana teške industri
je potkapa temelj-- j protu-narodn- e diktature pljačkaških trustova I
bankovnih magnata agenata fetra-no- g kapitala koji su puzali pred
nogama nacističkih upadača či-njenica
da narodne mase koje ra-nije
stvarno nisu imale riječi u
odredjivanju vlastite sudbine
uzimaju sada aktivnog učešća u
političkom životu je neoporecivo
demokratsko postignuće Odrica-nje
se prijašnje avanturističke
spoljne politike koja je te zemlje
pretvorila u igračke u rukama im-perijalističkih
klika označava pre-la- z
u demokratsku spoljnu politi-ku
dobrih odnosa sa sujedima
politiku mira i suradnje sa drugim
zemljama Tu narodnu politiku
demokratskih vlada Jugoslavije
Bugarske Rumunjske i Madjar-ske
je samo potrebno prispodobiti
protu-narodn- oj unutarnjoj i vanj-skoj
politici fašističko-monarhist- i-čkih
klika koje odredjivaju pravac
u Grčkoj pa da se uvidi koje od
tih zemalja imaju reprezentativne
a koje nereprezentativne vlade
Potrebno je imati u vidu da du
boke demokratske reformo i
mogle nego izmijeniti ravnotežu
sila u društvenom političkom i
ekonomskom životu istočnn europ
skih zemalja Prekomjerni upliv
feudalnih lordova i agenata stra
nog kapitala je potkopan Snaga
narodnih masa je na drugu ruku
povećana Postavlja se sada pita-nje
je li ta promjena u ravnoteži
sila u protuslovlju sa načelima de-mokracije?
Ili je ona rad je naj-bolja
garancija za učvršćenje de-mokracije
i poraz njenih neprija-telja?
Drugi argumenat jte da de-mokracija
ne znači čfetu 1 samo
vlast većine nego da ona znači
samo takvu vlast većine koja u
potpunosti potiva prava poglede
i mišljenja manjine Jer gdje je
mišljenje manjine ugnjetavano
veli se dalje u argumentima ta-mo
ne može biti istinske dem-okrat
je To je navode oni slučaj
u osktbodjenim istočnoeuropskim
zemlja a Protuslovlje izmedju
prvog i drugog argumenta je
smjesta očevidno Ili u Rumunj-skoj
Bugarskoj itd nad većinom
vlada manjina u kojem slučaju je
van pitanja da li je manjina ug-njetavana
Ili pak viadajuća ve-ćina
u tim zemljama postupa ne-pravedno
sa manjinom No ako
je tome tako kakvo opravdanje
postoji za tvrdnju da jedan režim
koji izražava volju većine naroda
"nije representatiTan"?
(Nastavit će se)
A