000113 |
Previous | 9 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
PERO KOJE SE PAMTI . ..tv . џ i i miiMMirfii iiiTMMnMiMMnniMTIB'1M8JnrMriPWMMWMMIMIilWMMMBMBIMMBffftltWWP'iayTfr Ч1ИЦНШЕШНННВВ 1 Ујг Н Л'Ж 1 $ 1ввКПНвввввввввввввв1ввв1ввКбРМЕпНвв Ir љ Y" v 9Ж i SbbbbbbbbbbbbIbbbbBL. СДОвНввШНвНвв' ' Ш& лДВВШВВНВВКЈбИ II ~г™™™ВеИтМеМ&'' ЈГ ¥ Dusan Popovic (prvi slova) u krugu svojo porodicv HELEZIMO lOO-dODISNJI- Cr HODEXIA Dl'SAKA POPOVICA (1885-1918)- . NOVI AfiA. PIHI.ICISTF. I PREVODIOOA Najistaknutije licnosti naseg mo dernog radniekog pokreta. od koj ih su cetvonca predstavljala cetiri glavna stuba pokreta: Dragisa Lapcevic (1867-1939-). Radovan Dragovic (1878-1906- ), Dimitrije Tucovic (1881-1914- ) i Dusan Popovic (1885-1918- ). Na listi njihovih saradnika ima dosta imena. zasluznih licnosti, ali su ona cetvo-ric- a bili celni u pokretu; njegovi orga-nizato- ri i vode. Svaki od njih ostavio je dul)ok trag u modernom radnickom pokretu, a veoma je zanimljivo da su sva cetvo-ric- a bili novinari, publicisti i prevo-dioc- i, be, obzira sto su imali i druga zanimanja (primera radi, Tucovic i Popovic bili su pravmci a Lapcevic i Dragovic prvi srpski socijalisticki no-vinari). Dok je Dimitrije Tucovic bio sin svestenika, Dusan Popovic je sin uci-telj- a. Tucovic je Zlatiborac.a Popovic Pomoravac (roden je 6. januara 1885. u selu Dragovu, kod Rekovca). Upo-zna- li su se u uzickoj realci, u dackoj druzini "Napredak", drugovanje na-stavi- li u Beogradu, za vreme studija. a kako su se rano opredelili za rad-nic- ki pokret, njcmu su posvetili i svoje zivote. Nove ideje Dusan Popovic je pri-hvati- o u Uzici. za vreme skolovanja. ali pravi rad u pokretu zapoceo je u Beogradu. gde se uclanio u Srpsku so-cijaldemokrat- sku partiju (1905). Iste godine je postao saradnik lista "Rad-nick- e novine" (u redakciji ga je uveo Dragisa Lapcevic). Od kolikog je to znaeaja bilo najbolje ce dokazati po-data- ka da je Dusan Popovic postao i urednik ovog lista, u kome ce s nesto prekida, saradivati do 1915. godine. a kada su "Radnicke novine" zabra-njene- , pokrenuo je u Nisu nov list "Buducnost",koji je predstavljao na-stava- k "radnickih novina" Drugovanje sa Dimitrijem Tucovi-ce- m postalo je svakodnevno, intenziv-no- , pocev od 1908. godine. Ono je po-traja- lo sve do Tucoviceve pogibije (1914), koju je Dusan Popovic oplakao nekrologom u kome je i ova recenica: "Tesko nama!". Slucaj je hteo da Dusan Popovic na-sle- di Dimitrija Tudovica ne samo u radniekoj stampi, vec i u pokretu. U rukovodstvo srpskib socijalista na celno mesto, dosao je dramaticne 1914. godine, a to je najtezi period u istoriji Srpske socijaldemokratske partije. Kazimo odmah da su clanci Dusana Popovica bili lako prepoznatljivi po stilu. Pisao je popularno, ali britko. Njegov prvi biogral', dr Sergije Dimi-trijevi- c, ovako je jednom recenicom opisao znacaj Dusana Popovica kao novinara: "Njegovi clanci delovali su u dru-stven- oj tmini tadasnje Srbije kao buktinja..." Pisao je o mnogim pitanjima ak-tuelni- m za m 1 ad i radnicki pokret, ali se medu najznacajnije mogu istaci: stampa, kultura, akcija i taktika rad niekog pokreta. kolonijalna politika l nacionalno pitanje. Miodrag Zika Ara movie narocilo istice Popovi-cev- u polemicku sposobnost i nadare-nost- , kojom se odlikovalo njegovo pe-r- o. Imao je izvesno vreme i posebnu rubnku koja se zvala "Na brzu ruku". a potpisivao se pseudonimom "Covek sto se smeje". Citaoci su tacno znali ko je iza ovog neobicnog potpisa. Ru-brik- a je omogucavala autoru da se brzo izjasnjava o mnogim politickim i drugim dogadajima. Zna se da se Dusan Popovic zalagao za nove drustvene odnose za ravno-pravno- s zena sa muskarcima, za veca prava svih radnika, pocev od osnov-ni- h (pravo glasa, zbora i dogovora) do boljeg i pravednijeg polozaja u dru-stv- u uopste. Zajedno sa Lapcevicem. Dragovi-ce- m iTucovicem, biojejedan od pre-davac- a u partijskim i sindikalnim skolama,pojavljivaose i kaogovornik na zborovima, ali je njegov najveci doprinos bio rad u stampi. Pored no-vinarst- va. bavio se i publicistikom (objavio je dve knjige: "Akcija i takti-ka" 1910. i"Zaslobodustampe,M911). Veliki je njegov doprinos u prevode-nj- u aktuelnih politickih radova, po-cev od onih koji su poticali iz pera Karla Marksa pa do ostalih njegovih sledbenika. (iodine 1917. ucestvovao je na Medunarodnoj socijalistickoj konfe-renci- ji u Stockholmu (zajedno sa Tri-so- m Kaclerovicem, kada su njih dvo-jic- a sastavili i objavili poznati memo-randum o teskom stanju u Srbiji. obrativsi se celom svetu)! Popovic je otputovao u London (1918.) gde je posle jednc operacije, umro 8. novembra 1918. godine. Kako se smrt dogodila iznenada, nastala je mucna situacija sa njegovom sahra-nom- ; da li ga prebaciti u Srbiju. odno-sn- o novu drzavnu zajednicu Jugosla-vij- u ili sahraniti u Londonu? Dogovor srpskih. engleskih i drugih socijali-sta, urodio je plodom. pa je Dusan ]Jo-povi- c. sagranjem na groblju Hajgejt. pored groba Karla Marksa. njegovog ideoloskog ucitelja. Krajem 1954. godine Knglezi su Karlu Marksu podigli spomenik u centru groblja, gde su preneli i nje-gov- e posmrtne ostatke. Decembra 1959. Dusan Popovic je prensen u Beograd i sahranjen u Aleji velikana na Novom (Jroblju. Mil. V. DOKOVIC SESTI KONTINENT Donodnvno, smntrulo so da je нај-hhuini- jn tacku na Zemlji gvad Verho-jans- k u Jukutiji. gde mrazevi dostizu minus 69,8 stepeni. Zatim je jos niza temperatura zabelezena u Ojnijako-nu- . 700 kilometara jugoistocno od Verhojanska (-7- 1). Ipak, pravi pol hladnoce otkriven je u Antarktiku. Sovjctski polarni istrazivaci iz sta-nic- e Vostok registrovali su na Antar-ktiku najnizu temperaturu od - 88,3 stepeni po Celziju. ("Sovjetskaja Belorusija", Minsk) NEZAVISNOST KANADE JE U OPASNOSTI Kriza u kapitalistickim zemljama je samo posledica mnogobrojnih kako histonjskih tako i ekonomskih u.ro-ka- . Prezasicenost tr.ista. luper pro-dukcij- a. izjalovljene nade o pobedi kontra-revolucij- a sirom sveta, neo-stvare- ni san o slomu socijalisticke ekonomije kao i borba izmedu sanuh kapitalistickih zemalja, je navelo or-ganizova- ni internacionalni kapital da pocne drasticno unistavati zivotni standard radnih ljudi. Ne samo da je erozija prihoda ocigledna u razvije-ni- m kapitalistickim zemljama vec i ostale zemlje sveta koje su povero-val- e u "pomoc" kroz Medunarodni monetarni fond su dovedene do pro-sjacko- g stapa. Kanada je godinama verno sluzila hirovima imperijalistickog bloka. Mrvice sa pljackaske trpeze su u vidu vojnih ugovora padale i Kanadi Mnogcf uzbudenja i suprotstavljanja nije ni l)ilo. Svi izolovani protesti su uspesno suzbijani ili ])rikrivani. Ni-kad- a se nije direktna politika Ame-rik- e povezivala sa problemima kod kuce. Oinjenica o manjkovima u raz-me- ni ili o eksploataciji prirodnih bo-gatstv- a su ukazivali na dacki stav ka-nask- ih finansijsko-ekonomski- h kru-gov- a. Donosenjem ustava i odvajanjem od britanske zajednice Kanada je po-stig- la istorijski napredak u ostvariva-nj- u nezavisnosti. Svaka pojava u kla-sno- m drustvu se daje pravilnije ana-lizira- ti ako se upita: "Kojoj klasi ovaj dogadaj koristi?" Nova nezavisnost i odvajanje od jedne zajednice je samo otvorilo olaksani put americkom do-miniran- ju nad Kanadom. Ovih dana smo svedoci testiranja nove vrste ofanzivnog, atomskog oruzja. I niko se ne cudi tome da se testovi obavljaju, ugrozavajuci sigur-nos- t Kanade, pod kontrolom americ-ki- h vojnika. Nezavisnost ove zemlje ce jos vise doci u pitanje kada se po-sta- ve predvidene mreze radarskih postrojenja na severu. Naravno i la postrojenja ce biti okupirana sa ame-ricki- m osobljem. Imajuci politicare liberalno-kon-zervativno-demokratsko- g kali bra samo olaksava rasprodaju kanadskog (Odlomak iz clana Cernjenka u teorij-sko-politicko- m casopisu CK KPSS) Ideja razvoja nalazi se u osnovi za-kljuc- ka Marksa i Engelsa o neophod-nost- i socijalistickogpreobrazaja dru-stv- a, njihovog ucenja o dvema fazama jedinstvene komunisticke formacije. Od toga je polazio i Lenjin razradu-juc- i teoriju socijalisticke revolucije. prelaznog perioda, zakonomernog us-pon- a socijalizma po stepenicama nje-gov- e socijalno-ekonomsk- e zrelosti. I danas, upravo s tih pozicija uop-stiv- si sve sustinski novo u nauci i praksi iz poslednjih decenija, partija je istakla celi kompleks ideja koje su obogatile savremenu teoriju socijali-zma. Glavni se zakljucak. kako sam vec imao priliku da konstatujem, sa-sto- ji u tome da je, pre resavanja zada-tak- a povezanih neposredno s izgrad-jo- m komunizma, neophodno preci is-torijski dugu etapu razvijenog socija-lizma. Taj zakljucak i u teorijskom i u po-liticko- m pogledu za nas ima principi-jeln- i znacaj. On omogucuje, prvo, da se da naucno zasnovana, bez trunke utopije, definicija zrelosti koji je nase drustvo dostiglo, osobenosti tre-nutk- a koji prezivljavamo, drugo, da se preciziraju predstave o sadrzaju i trajanju socijalisticke faze, o neop-hodni- m preduslovima prelaska ka ko-munizm- u, trece, da se, na toj osnovi, stvaralacki obnove strategija i tak-tika KPSS uzimanjem u obzir kako najblize buducnosti tako i udaljene suvereniteta. Oni okrecu nezadovolj-stv- o kanadana pomocu podmukle kampanje protiv socijalizma i protiv opravdanih zahteva .a socijalna pra-va. Metodima. identicnim hitlero-'im,nagon- e ljude da veruju daje rea-ganovs- ka politika uradila mnoga do-br- a za Ameriku. Za koju Ameriku? Si-gur- no neza milione nezaposlenih.ge-toe- . i 30 miliona siromasnih. Mnoge falsifikovane cinjenice i price o oporavku u I'SA se najlakse daju oj)oreci posetom Detroita ili ne-ko- g drugog americkog industrijskog centra. Jedino je sigurno: pripreme za rat su uveliko"oporavljene" u svim zemljama zapada. A upravo te pri-preme koriste americkoj vojnoj sili da pocne sa stacioniranjem vojnih in-stalac-ija u Kanadi. Kanada, koja je dosada ekonomski bila dominirana sa strane USA kapi-tal- a, polako gubi autonomnost nad fi-zick-om kontrolom vojne organizacije i instalacija. Kojom ce se brzinom Ka-nada pretvoriti u apsolutan satelit za-vi- si od interesa kanadskih kapitalista i idiotizmna burzoaskog parlamenta. Г ovom trenutku domaci kapitalisti veruju da se vera u "svemocni" dolar mora povratiti, jer ako "majka Impe-rij- a ode ispod leda i sva deca impe-rij- e odlaze". Kada se interesi kanad-sk- e burzoazije ukrste sa interesima americkih gazda, americke vojne ba-z- e, vojna sila, kao i tajna policija ce vec uveliko biti na kljucnim poloza-jim- a ove zemlje. Iako autor ovoga clanka nema ni najmanje simpatije za domacu bur-zoazij- u, nezavisnost Kanade je od prevelike vaznosti da se prepusti stranoj zemlji. Postavivsi Kanadu na isti nivo na kome se nalaze sve kolo-nij- e ce znaciti samo jedno za sve radne ljude: beda. I stoga ovoga mo-menta Kanada mora zabraniti sve americke vojne testove, nekontroli-san- o kretanje americkih vojnih trupa i brodova, preseci vezu izmsdu RCMP i CIA, i pokusati da se udalji od ratno huskacke politike "juzno od granice". Burzoaski politicari su dali "mali prst" Americi i pre nego sto se narod osvesti Amerika ce zgrabiti celu Ka-nadu. ZLATKO komunisticke perspektive, da se for-muli- su konkretni zadaci i mobilisu mase radi njihovig izvrsavanja. Vanredno je vazno sto taj zakljucak orijentise u pravcu realistickog oce-njivan- ja kako nasih ogromnih dostig-nuc- a tako i postojecih nedostataka, koje ne preuvelicava ali i ne uma-njuj- e znacaj ni jednih ni drugih. Ta-kv- a ocena obavezuje i na odgovara-juc- e prakticneakcije.Snaga naseteo-rij- e sastoji se u njenoj istinosti, u sa-glasno- sti s objektivnim tokom stvari. To se u potpunosti odnosi i na meto-dologij- u koju su komunisti uzeli u svoj arsenal i koju Lenjin nije slu-cajn- o formulisao kao "revolucio-narn- u dijalektiku marksistickog rea-lizm- a" (Celokupna dela, t. 11, str. 137 na ruskom). Posmatrati stvarnost u celokupnoj njenoj konkretnoj razno-likost- i, raznostranosti, protivrecno-sti- , u stalnom kretanju razvoju od ni-ze- g ka visem — u tome je glavni impe-rativdijalekti- ke koji daje posebnu vi-dovit-ost i teoriji i politici. I mi vidimo da realnost drustva koje je uslo u etapu razvijenog socijalizma pred-stavlj- a protivrecnu povezanost kako krupnih, doista istorijskih uspeha u socijalistickoj izgradnji i opstekomu-nisticki- h nacela koja su se cvrsto ugradila u nas zivot — tako i nerese-ni- h zadataka danasnjeg dana, kao i problema koje nam je ostavio u na-sledst- vo dan jucerasnji. takvih koji su u principu, mogli biti reseni ranije, na prethodnim stadijima naseg razvo-ja.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 02, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-03-07 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000241 |
Description
Title | 000113 |
OCR text | PERO KOJE SE PAMTI . ..tv . џ i i miiMMirfii iiiTMMnMiMMnniMTIB'1M8JnrMriPWMMWMMIMIilWMMMBMBIMMBffftltWWP'iayTfr Ч1ИЦНШЕШНННВВ 1 Ујг Н Л'Ж 1 $ 1ввКПНвввввввввввввв1ввв1ввКбРМЕпНвв Ir љ Y" v 9Ж i SbbbbbbbbbbbbIbbbbBL. СДОвНввШНвНвв' ' Ш& лДВВШВВНВВКЈбИ II ~г™™™ВеИтМеМ&'' ЈГ ¥ Dusan Popovic (prvi slova) u krugu svojo porodicv HELEZIMO lOO-dODISNJI- Cr HODEXIA Dl'SAKA POPOVICA (1885-1918)- . NOVI AfiA. PIHI.ICISTF. I PREVODIOOA Najistaknutije licnosti naseg mo dernog radniekog pokreta. od koj ih su cetvonca predstavljala cetiri glavna stuba pokreta: Dragisa Lapcevic (1867-1939-). Radovan Dragovic (1878-1906- ), Dimitrije Tucovic (1881-1914- ) i Dusan Popovic (1885-1918- ). Na listi njihovih saradnika ima dosta imena. zasluznih licnosti, ali su ona cetvo-ric- a bili celni u pokretu; njegovi orga-nizato- ri i vode. Svaki od njih ostavio je dul)ok trag u modernom radnickom pokretu, a veoma je zanimljivo da su sva cetvo-ric- a bili novinari, publicisti i prevo-dioc- i, be, obzira sto su imali i druga zanimanja (primera radi, Tucovic i Popovic bili su pravmci a Lapcevic i Dragovic prvi srpski socijalisticki no-vinari). Dok je Dimitrije Tucovic bio sin svestenika, Dusan Popovic je sin uci-telj- a. Tucovic je Zlatiborac.a Popovic Pomoravac (roden je 6. januara 1885. u selu Dragovu, kod Rekovca). Upo-zna- li su se u uzickoj realci, u dackoj druzini "Napredak", drugovanje na-stavi- li u Beogradu, za vreme studija. a kako su se rano opredelili za rad-nic- ki pokret, njcmu su posvetili i svoje zivote. Nove ideje Dusan Popovic je pri-hvati- o u Uzici. za vreme skolovanja. ali pravi rad u pokretu zapoceo je u Beogradu. gde se uclanio u Srpsku so-cijaldemokrat- sku partiju (1905). Iste godine je postao saradnik lista "Rad-nick- e novine" (u redakciji ga je uveo Dragisa Lapcevic). Od kolikog je to znaeaja bilo najbolje ce dokazati po-data- ka da je Dusan Popovic postao i urednik ovog lista, u kome ce s nesto prekida, saradivati do 1915. godine. a kada su "Radnicke novine" zabra-njene- , pokrenuo je u Nisu nov list "Buducnost",koji je predstavljao na-stava- k "radnickih novina" Drugovanje sa Dimitrijem Tucovi-ce- m postalo je svakodnevno, intenziv-no- , pocev od 1908. godine. Ono je po-traja- lo sve do Tucoviceve pogibije (1914), koju je Dusan Popovic oplakao nekrologom u kome je i ova recenica: "Tesko nama!". Slucaj je hteo da Dusan Popovic na-sle- di Dimitrija Tudovica ne samo u radniekoj stampi, vec i u pokretu. U rukovodstvo srpskib socijalista na celno mesto, dosao je dramaticne 1914. godine, a to je najtezi period u istoriji Srpske socijaldemokratske partije. Kazimo odmah da su clanci Dusana Popovica bili lako prepoznatljivi po stilu. Pisao je popularno, ali britko. Njegov prvi biogral', dr Sergije Dimi-trijevi- c, ovako je jednom recenicom opisao znacaj Dusana Popovica kao novinara: "Njegovi clanci delovali su u dru-stven- oj tmini tadasnje Srbije kao buktinja..." Pisao je o mnogim pitanjima ak-tuelni- m za m 1 ad i radnicki pokret, ali se medu najznacajnije mogu istaci: stampa, kultura, akcija i taktika rad niekog pokreta. kolonijalna politika l nacionalno pitanje. Miodrag Zika Ara movie narocilo istice Popovi-cev- u polemicku sposobnost i nadare-nost- , kojom se odlikovalo njegovo pe-r- o. Imao je izvesno vreme i posebnu rubnku koja se zvala "Na brzu ruku". a potpisivao se pseudonimom "Covek sto se smeje". Citaoci su tacno znali ko je iza ovog neobicnog potpisa. Ru-brik- a je omogucavala autoru da se brzo izjasnjava o mnogim politickim i drugim dogadajima. Zna se da se Dusan Popovic zalagao za nove drustvene odnose za ravno-pravno- s zena sa muskarcima, za veca prava svih radnika, pocev od osnov-ni- h (pravo glasa, zbora i dogovora) do boljeg i pravednijeg polozaja u dru-stv- u uopste. Zajedno sa Lapcevicem. Dragovi-ce- m iTucovicem, biojejedan od pre-davac- a u partijskim i sindikalnim skolama,pojavljivaose i kaogovornik na zborovima, ali je njegov najveci doprinos bio rad u stampi. Pored no-vinarst- va. bavio se i publicistikom (objavio je dve knjige: "Akcija i takti-ka" 1910. i"Zaslobodustampe,M911). Veliki je njegov doprinos u prevode-nj- u aktuelnih politickih radova, po-cev od onih koji su poticali iz pera Karla Marksa pa do ostalih njegovih sledbenika. (iodine 1917. ucestvovao je na Medunarodnoj socijalistickoj konfe-renci- ji u Stockholmu (zajedno sa Tri-so- m Kaclerovicem, kada su njih dvo-jic- a sastavili i objavili poznati memo-randum o teskom stanju u Srbiji. obrativsi se celom svetu)! Popovic je otputovao u London (1918.) gde je posle jednc operacije, umro 8. novembra 1918. godine. Kako se smrt dogodila iznenada, nastala je mucna situacija sa njegovom sahra-nom- ; da li ga prebaciti u Srbiju. odno-sn- o novu drzavnu zajednicu Jugosla-vij- u ili sahraniti u Londonu? Dogovor srpskih. engleskih i drugih socijali-sta, urodio je plodom. pa je Dusan ]Jo-povi- c. sagranjem na groblju Hajgejt. pored groba Karla Marksa. njegovog ideoloskog ucitelja. Krajem 1954. godine Knglezi su Karlu Marksu podigli spomenik u centru groblja, gde su preneli i nje-gov- e posmrtne ostatke. Decembra 1959. Dusan Popovic je prensen u Beograd i sahranjen u Aleji velikana na Novom (Jroblju. Mil. V. DOKOVIC SESTI KONTINENT Donodnvno, smntrulo so da je нај-hhuini- jn tacku na Zemlji gvad Verho-jans- k u Jukutiji. gde mrazevi dostizu minus 69,8 stepeni. Zatim je jos niza temperatura zabelezena u Ojnijako-nu- . 700 kilometara jugoistocno od Verhojanska (-7- 1). Ipak, pravi pol hladnoce otkriven je u Antarktiku. Sovjctski polarni istrazivaci iz sta-nic- e Vostok registrovali su na Antar-ktiku najnizu temperaturu od - 88,3 stepeni po Celziju. ("Sovjetskaja Belorusija", Minsk) NEZAVISNOST KANADE JE U OPASNOSTI Kriza u kapitalistickim zemljama je samo posledica mnogobrojnih kako histonjskih tako i ekonomskih u.ro-ka- . Prezasicenost tr.ista. luper pro-dukcij- a. izjalovljene nade o pobedi kontra-revolucij- a sirom sveta, neo-stvare- ni san o slomu socijalisticke ekonomije kao i borba izmedu sanuh kapitalistickih zemalja, je navelo or-ganizova- ni internacionalni kapital da pocne drasticno unistavati zivotni standard radnih ljudi. Ne samo da je erozija prihoda ocigledna u razvije-ni- m kapitalistickim zemljama vec i ostale zemlje sveta koje su povero-val- e u "pomoc" kroz Medunarodni monetarni fond su dovedene do pro-sjacko- g stapa. Kanada je godinama verno sluzila hirovima imperijalistickog bloka. Mrvice sa pljackaske trpeze su u vidu vojnih ugovora padale i Kanadi Mnogcf uzbudenja i suprotstavljanja nije ni l)ilo. Svi izolovani protesti su uspesno suzbijani ili ])rikrivani. Ni-kad- a se nije direktna politika Ame-rik- e povezivala sa problemima kod kuce. Oinjenica o manjkovima u raz-me- ni ili o eksploataciji prirodnih bo-gatstv- a su ukazivali na dacki stav ka-nask- ih finansijsko-ekonomski- h kru-gov- a. Donosenjem ustava i odvajanjem od britanske zajednice Kanada je po-stig- la istorijski napredak u ostvariva-nj- u nezavisnosti. Svaka pojava u kla-sno- m drustvu se daje pravilnije ana-lizira- ti ako se upita: "Kojoj klasi ovaj dogadaj koristi?" Nova nezavisnost i odvajanje od jedne zajednice je samo otvorilo olaksani put americkom do-miniran- ju nad Kanadom. Ovih dana smo svedoci testiranja nove vrste ofanzivnog, atomskog oruzja. I niko se ne cudi tome da se testovi obavljaju, ugrozavajuci sigur-nos- t Kanade, pod kontrolom americ-ki- h vojnika. Nezavisnost ove zemlje ce jos vise doci u pitanje kada se po-sta- ve predvidene mreze radarskih postrojenja na severu. Naravno i la postrojenja ce biti okupirana sa ame-ricki- m osobljem. Imajuci politicare liberalno-kon-zervativno-demokratsko- g kali bra samo olaksava rasprodaju kanadskog (Odlomak iz clana Cernjenka u teorij-sko-politicko- m casopisu CK KPSS) Ideja razvoja nalazi se u osnovi za-kljuc- ka Marksa i Engelsa o neophod-nost- i socijalistickogpreobrazaja dru-stv- a, njihovog ucenja o dvema fazama jedinstvene komunisticke formacije. Od toga je polazio i Lenjin razradu-juc- i teoriju socijalisticke revolucije. prelaznog perioda, zakonomernog us-pon- a socijalizma po stepenicama nje-gov- e socijalno-ekonomsk- e zrelosti. I danas, upravo s tih pozicija uop-stiv- si sve sustinski novo u nauci i praksi iz poslednjih decenija, partija je istakla celi kompleks ideja koje su obogatile savremenu teoriju socijali-zma. Glavni se zakljucak. kako sam vec imao priliku da konstatujem, sa-sto- ji u tome da je, pre resavanja zada-tak- a povezanih neposredno s izgrad-jo- m komunizma, neophodno preci is-torijski dugu etapu razvijenog socija-lizma. Taj zakljucak i u teorijskom i u po-liticko- m pogledu za nas ima principi-jeln- i znacaj. On omogucuje, prvo, da se da naucno zasnovana, bez trunke utopije, definicija zrelosti koji je nase drustvo dostiglo, osobenosti tre-nutk- a koji prezivljavamo, drugo, da se preciziraju predstave o sadrzaju i trajanju socijalisticke faze, o neop-hodni- m preduslovima prelaska ka ko-munizm- u, trece, da se, na toj osnovi, stvaralacki obnove strategija i tak-tika KPSS uzimanjem u obzir kako najblize buducnosti tako i udaljene suvereniteta. Oni okrecu nezadovolj-stv- o kanadana pomocu podmukle kampanje protiv socijalizma i protiv opravdanih zahteva .a socijalna pra-va. Metodima. identicnim hitlero-'im,nagon- e ljude da veruju daje rea-ganovs- ka politika uradila mnoga do-br- a za Ameriku. Za koju Ameriku? Si-gur- no neza milione nezaposlenih.ge-toe- . i 30 miliona siromasnih. Mnoge falsifikovane cinjenice i price o oporavku u I'SA se najlakse daju oj)oreci posetom Detroita ili ne-ko- g drugog americkog industrijskog centra. Jedino je sigurno: pripreme za rat su uveliko"oporavljene" u svim zemljama zapada. A upravo te pri-preme koriste americkoj vojnoj sili da pocne sa stacioniranjem vojnih in-stalac-ija u Kanadi. Kanada, koja je dosada ekonomski bila dominirana sa strane USA kapi-tal- a, polako gubi autonomnost nad fi-zick-om kontrolom vojne organizacije i instalacija. Kojom ce se brzinom Ka-nada pretvoriti u apsolutan satelit za-vi- si od interesa kanadskih kapitalista i idiotizmna burzoaskog parlamenta. Г ovom trenutku domaci kapitalisti veruju da se vera u "svemocni" dolar mora povratiti, jer ako "majka Impe-rij- a ode ispod leda i sva deca impe-rij- e odlaze". Kada se interesi kanad-sk- e burzoazije ukrste sa interesima americkih gazda, americke vojne ba-z- e, vojna sila, kao i tajna policija ce vec uveliko biti na kljucnim poloza-jim- a ove zemlje. Iako autor ovoga clanka nema ni najmanje simpatije za domacu bur-zoazij- u, nezavisnost Kanade je od prevelike vaznosti da se prepusti stranoj zemlji. Postavivsi Kanadu na isti nivo na kome se nalaze sve kolo-nij- e ce znaciti samo jedno za sve radne ljude: beda. I stoga ovoga mo-menta Kanada mora zabraniti sve americke vojne testove, nekontroli-san- o kretanje americkih vojnih trupa i brodova, preseci vezu izmsdu RCMP i CIA, i pokusati da se udalji od ratno huskacke politike "juzno od granice". Burzoaski politicari su dali "mali prst" Americi i pre nego sto se narod osvesti Amerika ce zgrabiti celu Ka-nadu. ZLATKO komunisticke perspektive, da se for-muli- su konkretni zadaci i mobilisu mase radi njihovig izvrsavanja. Vanredno je vazno sto taj zakljucak orijentise u pravcu realistickog oce-njivan- ja kako nasih ogromnih dostig-nuc- a tako i postojecih nedostataka, koje ne preuvelicava ali i ne uma-njuj- e znacaj ni jednih ni drugih. Ta-kv- a ocena obavezuje i na odgovara-juc- e prakticneakcije.Snaga naseteo-rij- e sastoji se u njenoj istinosti, u sa-glasno- sti s objektivnim tokom stvari. To se u potpunosti odnosi i na meto-dologij- u koju su komunisti uzeli u svoj arsenal i koju Lenjin nije slu-cajn- o formulisao kao "revolucio-narn- u dijalektiku marksistickog rea-lizm- a" (Celokupna dela, t. 11, str. 137 na ruskom). Posmatrati stvarnost u celokupnoj njenoj konkretnoj razno-likost- i, raznostranosti, protivrecno-sti- , u stalnom kretanju razvoju od ni-ze- g ka visem — u tome je glavni impe-rativdijalekti- ke koji daje posebnu vi-dovit-ost i teoriji i politici. I mi vidimo da realnost drustva koje je uslo u etapu razvijenog socijalizma pred-stavlj- a protivrecnu povezanost kako krupnih, doista istorijskih uspeha u socijalistickoj izgradnji i opstekomu-nisticki- h nacela koja su se cvrsto ugradila u nas zivot — tako i nerese-ni- h zadataka danasnjeg dana, kao i problema koje nam je ostavio u na-sledst- vo dan jucerasnji. takvih koji su u principu, mogli biti reseni ranije, na prethodnim stadijima naseg razvo-ja. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000113