Nase Novine, May 02, 1985

              U SJEDINJENIM DEZAVAMA
(OV.I rhin.lk СМОМШО Ma J.'h
World k() 1 1 ll. II U 'U ) (4 kll
S]ed ! ) a c sil Mahlii kM 1st lit
poudanike linr l.ih.i I'ltaino
ie pono o 1hiln u ivi s t Ki i m
Klausa Baibio ! iniisko. ki'liii.i
prosle godine
Hi 0IH' I lllpMlh pokall U 'I i '
ni]e bila si in .i itnisl k.iku lnt( .mm
riCkl p KM Nt. I Mil 1 II s(.ll l.l llli I veepi.mlo lud.iii ромммш imiom
slucapi i tluii .i Kiidolph.i
I 01 s Ikll 1I( will il I 1 ( Ull II H i i bisi amm H ki pokim 'trip mi Im 'him
puta pot i ii 1 1 tki st ,! nh pnMt'd.i
lpidskog moi.d.i i pi.itli 1 mm .inn
sovjetska .mil kimumislKkii pi i' i
amei ii ki polil ikt d lie I'i 'im I
l)!sl suluMllk .11111 i u ki nini ell l
jestapie slnbt Is i id i oiini !
liitolhgen e ( in ps K I k.i.iu
Oni pit a in ,tsl sit koi ivtili inn i
ste ' tko ]t' H'liiai kn hidi pou i
,io ' Tko in bio l)"l t oi iMinii .in
Tko sii bill ii.iii'Mi .niti komnnisii
Bim nai ish
Za pad no n 1 1' m. a ki uisnpb .sc ; ц
ob]a io ledan I H dnkumenal i 194(
iodine odnoseu ( n,i podeinne
grupe nacist.i koi kae da su to ambi
cioni l]udi i lo sposobtu kop su ia
naticno aintoi osii am a siibipmp'
opasiH)sti koa Kiopi prip'h sa Is
toka l ko]i eru)u (j м1 odece poll
ticke snage Fa rope moiapi inedmiti
politicki l ekoiiomski dj so osimna
spas u naodno neib)eioin latu s
Rusijom ()il)udisu t l di sen doku
mentu, otvoreni l lanatiimi anti ko
munisti
Tako se lie siimii H.u hit vet updu
SS bratnu smatralo о1рмпт saveni
cima protiv emle kopi st1 ait'dno s
Sjed Dravama hot i Ki protn nam
7ma Poucno )e l to sto e (TC 195ti
godme odlucila da legrulira bivseg
SS covjoka Robeita erbelena ko)i
je bio osuden na sunt u Belgip a to
je ucinieno nakon sto su dobivene ga
rancijo da je Verbelen spreman da
se "bori proti komunima"
Dokumenti predvidapi da ami"
ncko dranje prema naiishcknn lo-cinci-ma
nije bila stwu 'improviaci
)c" n prvim miesecima poslit lata,
vec ce trajati godinama
Гmimo Barbie a piimiei kad ]e
on otknen, amoncko ministaisto
pravde (.Justice Depai tmenl) e ipi
vilo da se radi o gii-sr- i ko)i tioba po
aliti, )er s n)im }v hi lo vivo nakon
mu )e receno da pnde u Bohviiu
Postoie dokai kop lo pobijapi I'i
vo, tu su dokiiUHMitai in dokai na no
torna "stakorska Inula pi eko ko]o su
nacisticki loci nt l oil! iili i Kviopo
ni)f bila organiii.ina po bivsnn esc
sovcim.i. vet' po spt-- i ijalnoi slubi
Sed l)raa () tome se доом u ne
davno ob]a l)eno knpi K harda Da
bnnghausa biseg auenta CM
Drugo. ut rdeno )e i to da o B.arbie
s)rovodi() (ТЛ adatke u Bolmp (,'
sopis Stem )c ob].iio iniena liidi s
kopma e Barbie imao vee 1vdu
njima e i Tom VVaid. sel nolorne Mini
sekte u Boh ii, .it im ti цоас orua
Fernando Inchauste i mnogi drugi. a
u pnnost lh )e lnm Imsi ai gentmski
obavjestaiae Albedo Mmgolia
Boslije su orktnena mnoga druga
imena bisih idainka koje e regru
tirala С1Л, kao, na pi im)er. I'kiaimac
.laroslav wStetsko i iumuii)ski kolabo
rator V i orel Trifa
Tu ie vec spomenuti Verbelen, kop
e godinama radio a С1Л i kop danas
ii u Austrip, pa Otto von Bols-chwin- g.
nacisticki agenat u Kumuni
sko) i Nuoemskoi
U vL'i.sKudolphovom afcrom.ame- -
1 ymji-- y јм 'ЈУ' my.Ly уш 'Ly 'УДДггг.У yuBa —tw'—чг ш "
rfiTTTii fc rtlTBti ћ rftffti A irtflh fr irfHIi Ih rfHTlhi 4i ifflfci ft
i u ka stampa e [usal.i d.i ie 10 000 bi
mIi nacist.i doslo u Sed Diae po
slip- - i.it.i I'o pisanpi list. i ,i.hm
--lion 'fs l)ls n.tcisti su bill ,ipo
sk'iu ne s.mio kod S (agent i)a a
s i -- in u sko isl i ai aiiH'i ei i kod a me
in kiMinnn' a i i.u i e i l at in nioina
i П t
i рм ai i a I'api 1 1 1] i p i d.i no aim
-- I и n.i kao n.u m a dopi (Miian)e nai l
-- lit k I h siutiiaka a l.ikete u S)ed li ,ir spot i pi I ne i upe bile su ti[Ui
i in u 1 1 Mil at ku (.i 1 1 аца u a omnia
k op su i ad ill n IVenemunde i di uuini
i ent i I ma a isl t ai a n t i d.i ill do
pi emo u St d l)i a i
I ,ikn s ( tip] (Mill ЦМ11 IM lltM on
111 aim I )oi nhci !.'iM l Hudolph I'i a
i upa nieniai kill is i ai ai a l ini
up l a kop mi I adili a elli mai lit i
SS biopla t 1 l! a 1 0 РЧ dopi tMllI pMi.i
sll ins 4()J
lliei li ka si.tnpia 1st it e [, Ml o I
nai isl i iiatuo pi ldonnell amel li kom
ilMu.iniu imlaxnom a opie
s I lit !'isi uaiislitki ueneuil Doinbei
4i i kop e postao visokl slubiMiik
Bell eiosp.ne CNn poration oako
p-- 1 at unao Za opiog stratega. semir
ie piosiienie opnh operacipi u se-mi- i
uporkos nekim teskocama citavi
ai senal ulti amodernog l automatskog
oiupt moe da se koiisti u semiru
GospodsUo svemira )e nuno a
naucne. politicke. ekonomske l o)ne sihe s e je to .ino all napaniie
ie ca smmiiii poslui a ono srhe
i)e li to program danasiije ame-- 1
1 eke administracije '
Domberger. on Biaun. iiudolph l
diugi piedali su americkim vopnm
slub(Miicima soje lskustvo u vei s
pionalaenjem i proivodniom
oru]a masonog unistavan]a C)m su
odmah poceli da rade na svoio] gkn-ik- i
raketi. A-- 4. a to su radii 1 u bhini
Fort Bliss l White Sands. New Mexico
Kao sto je javio zapadno-njemack- i
tasopis Weltnnimfohrt, glavni cilj
on Braunoog timaje bio da uci ame-rick- e
vopie sluzbenike l General
Flectric Company kako da upravljaju
s V-- 2 Holger Toftoy, ko]i ]e bio na
celu Redstone programa u miestu
Huntsville. rekao ]e da su Ameri-kane- i
bill obicni pocetnici kad je nie-gov- o
osoblje domjclo V-- 2 i Njemac-k- e
Te rakete. rekao )i ustedile su
Sjed I)raama 50 milipina dolara u istiaianpi i pet godma vremena
STKAJKASIMA PROTIV
U PRINCE GEORGE, B.C.
TREBA PRUZITI POMOC
{ poslenici tigovackog podueca
Canada Tue u Prince George, British
Columbia stra]kupi od 5 decembra
1983 cetrnaest mjesoci Trae da se potpise ugmor l pnna
nphova unija Retail Clerks Union
Neki uposlemci su traili od od-bor- a
a radnicke odnose (Labor Rela-tion- s
Boaid) da "decertihcira" unipi
ah nisu uspieli Board )e pronasao da
ta aht]e potp'ce uglavnom od onih
kop1 e kompanipi aposlila nakon sto
pi ibio strajk
'ecina uposlenika n.istala sa
stra]kom
Rredstav mk kompani]e e kaao da
ce se strajk produlpti cijelu ovu godi-n- u
Drugim ii]ecima, nece da prego-ar- a
Canadian Tire je velika kompanipi,
iniii )rodavaomca po cijeloj emlji,
pa hi strajkase trebalo poduprijeti
.Jedan nacin je da se kod te kompani]e
nista ne kupuje dok traje strajk —
kompanipi treba da to osjeti
ojB-zcxrejE- :
CTkT¥ 71 ТЖЂ&1ГШ &ЖЂ M 17 Ж TTW T
last Vie (ilohe Aid MjiI )e napitje
iipii)i kanadski list atreni pobot
ink kapitalistickog sistema Ah in
niegovim uredmcima se ne dopada
Keaganoa politika i silpinp britan
skill apadnonpMiiackih. kanadskih i
drugih political a a npm To se moe
aklpicih i i iedakcijskih clan.ika o
posp'ti hntanskog piemi]era Maiga
i et ThatchtM Washmgtonu
I'osto e ukaao na pospde l ipie
Imsei1 hi lt.mskog piemieri Winston
( hiiiilnlla Washmgtonu Vie (o;e
( "Liil nastav la
Mai gtii et That i hei e pi oduila tu
tiailu i pi gowMoin u kongiesu Trdi
nosoi Heaganow administraci e
nisu mogli hiti neadoolpn kad e
1
1 on Lads upooi i ki da ne ti eba oce kiati mnogo m skoio od predsto)e
i ih piegmoia s Moskoni o oiupi
lakax leaham tteha ponoviti a
ameiicku pnnost. ako ne a Reaga
no u admimstracipi Sigurno, Mrs
Thatcher )e iskusila "sovetsku poll
ticku olaniMi' na vlastitom terenu l
odbila Mihail Goibachov e poku-sa- o
u Londonu proslog decembra da
lskonsti britansko neadovoljstvo s
.imerickom strategijskom obramhe-no- m inici)atiom (V S Strategic De-fence
Initative — SDD
Onda, l sada, Mrs Thatcher se stis-kl- a
he obira na mozebitne sumnje
u SDI jer tako ahtijevapi interesi
lednodusnosti s S]ed Dravama "J a
cvrsto podupirem odluku predsjed-mk- a
Reagana da nastavi lstraziva-nje- m obrane protiv bahstickih nu-klearn- ih raketa ", rekla ]e "Stavise,
ja se nadam da ce nasi nauceniaci su-djelov- ati
u torn istrazivanju Sjed
Drave ne moraju zaostati iza Sovjet-sko- g
Saveza u onome sto se poduzi-ma- "
Poput Kanade i Zapadne Njemacke
(ah ne Francuske) Britamja tako daje
diplomatsku podrsku 1 potice naucno
sudielovanje u programu razvitka
oru.pi ci]e posljedice voli da zao- -
DA LI STE ZNALI?
Profit i kanadskih kompanija u
1984 godini lznosih su 35 milijardi l
400 miliiuna dolara
To ]e javila agencija Canadian
Press l Ottawe
Proslogodisnji profit ie bio 7 mili-pir- di
l 100 mihjuna dolara veci nego
1983 l 15 mihpirdi l 900 milijuna veci
nego 1982
kako )e radium ljudima, omnia
be posla, ko)i ive od welfare'1
Dokle ce to tako ici''
Kada ce cov ]ekshvatiti da moe hiti
drukcije — l bo l]e'"
Vant'ouverske novine su zabiljezile
da su tri federalna konzervativna mi-nist- ra
u proslo) lhorno) kampann
pnmila novcane priloge od kompa-nipi
cija djelatnost je vezana za port
felje till ministara
Ministar energiie Pat Carney ie do-bil- a
$7 700 od osam kompanipi koje
proivode naftu 1 plin Jedna od till
kompanipi — Canadian Occidental
Petroleum — pnloila je 2 hilpide u
iijoin lborm fond
Mimstra nbolova John Frasera po-mog- le
su kompanije koje pakuju nbu,
a mimstra nauke i tehnologije Tom
Sidona elektronske kompanije
Sva tri mimstra su iz B C
Komapnije pomazu omnia od kojih
ocekuju da ce pomoci njima
hitle
SDI nije obican pokusaj da se sli-le- di
Sovjetski Save u anti-raketno- m
istrazivanju i da se lbjegne lzne-nadeni- e
Saopcenje ovogtjednada ce
Sed Drave pospjesiti probe koje
treba da ubraju trazenje obrambe-no- g
orii7pi a dvije godine, pokazuje
da se tu radi o ubrzavanju programa
kop treba da postigne nesmetano kre-tani- e
nukleaimh raketa U koliko
,]C( Drave prie stignu do tog cilja,
u toliko ce ]ace konfrontirati Sovjet-ski
Save u opasnoj dilenn "koriste-n]- a
ill odbacivanja"
Da li Bntanija, Kanada l Zapadna
Njemacka zaista vjeruju da ce se
Sjed Drave, kad postignu savrseno
oruje protiv nuklearnih raketa suz-divava- ti
od njihove proizvodnje i sta-cioniran- ja
(vise nego su se sudrzale
od bacanta atomske hombe 1945 )9 Da
li one stvarno sumnjaju da ugovor o
anti-bahsticki- m raketama. i o kon-tro- li
orii7ja, nece propasti u toj vi-soko-tehm- ckoj
mjesaviniv
Zapadni liden koji se hvale svojim
pniatelistvom sa Sied Drzavama ne
cine im nikakvu korist kad sute o opa-snostim- a
SDI uspjeha. Oni samo ne-promislje- no
sudjeluju u potkopava-n]- u
lomlpvog poretka za kontrolu
oru]a — i napustanju provjerene for-mul- e
za nuklearno odvracanje (deter-rence)
u prilog prazne nepovredivo-st- i
Sta je jos gore, trazeci ucesce u m-dustrips- koj
koristi od SDI poduzetno-sti- ,
zapadni liden sute o SDI opasno-stim- a
koje osiguraju da njihove zem-lj- e
budu povezane s tim razvitkom od
koga se nece moci osloboditi kad ko-naln- o
postane uznemiravajuce i vid-no- "
Jedino sto u ovom clanku ne zado-voliav- a
je tvrdnja da je Sovjetski Sa-ve- z
ispred Sjed Drzava u razvijanju
oruzja koje ce onemoguciti kretanje
bahstickih raketa To je Reaganovska
propaganda za koju nema dokaza. Po-kusa- va
se opravdati ono sto oni podu-zimaj- u.
Inace se slazemo .
Na preslusavanpi pred Senatskim
odborom za inostrane odnose, Reaga-novdr7av- ni sekretarih ministarvanj-ski- h
poslova George P Schultz 1 mini-sta- r
za obranu, zatrazih su vecu
spremnost za upotrebu sile u promi-canj- u "americkih interesa"
Takvoj pohtici suprotstavio se je
samo iedan clan spomenutog odbora,
senator Claibrone Pell, demokrat iz
Rhode Islanda Ministri su govorili
kako je u suzbijanju teronzma u svi-jet- u
nuzno upotrebiti silu ako su u
pitanju "nasi interesi" Oni nazivaju
teronzmom svaki otpor bilo gdje u
svijetu prodoru amcrickog kapitala u
sprezi s domaeim protunarodnim re-ziimm- a,
kao sto je, reenno, slucaj u
emljama Srednje Amerike. Senator
Pell je na svoj nacin ukazao na hce-mierstv- o
Reaganove vlade kad je nje-govi- m ministrnna odgovono da je 1
on sto oni rade u zemljama Srednje
Amerike, takoder terorizam. Razu-nnj- e
se, Shult je viknuo da ne pri-hvac- a
takvo tumacenje
Reagan je u radio govoru odrzanom
16 februara zatra.io od Kongresa da
odobri daljnje financiranje nikara-gvanski- h
kontrarevolucioanra A sto
je to nego pronncanje terorrma?
A.H.