Nase Novine, May 06, 1981

              l?_! ih Sit" 4 (. " V"H '
V ? I Љ 'л
16— NaSe ndvipe, February 4, 1981 .' .
'' шштшш~ШЈШШШишштшшшшшшшшш
OBELE2AVANJE70. GODlSNJICE OSNIVANJA "SRPSKOG OLIMPIJSKOG KOMITETA"
fft
w, u I ILriJi
(Nastavak sa st. 15)
A Janez, otac mu, zatim mati,
samo gledaju i sve to kao da se oko
njih niSta nezbiva. Oni su redovni i
vjediti njegovi pratioci u Kanadi Hi
u SAD. Pitam Janeza Sfa misli o
njegovoj bududnosti, on skromno
odgovara: "Vjerovatno mole neSto
postidi " A to me ne zadovoljava,
pa tralim odgovor samog Ran-som- a.
On kale da bi zelio jednog
dana, kad poraste, da igra za
reprezentaciju Kanade u hokeju.
On upravo sada i ne zna da li u
umjetniikom klizanju Hi hokeju
Odlazim iz kude Drdara, ah mi
joS uvijek bljeSte trofeji u odima. I
pitam se, koliko je fa dебак u
svojih dvanaest godina optereden
sportom. Roditelji kaiu, da on
veoma dobro u6i u Skoli, da ima
svoj privatni livot, da gleda svoje
omiljene emisije na TV., ltd.
To je jedan mlad livot pun lelja.
Podstrekavan roditeljima koji su
i sami sportisti. Ja upravo i ne
mogu da saznam da li on dak i u
snu prelivljava svoje sportske u-pie- he.
Citava Kanada i Amerika ga
poznaje. Mi smo poslednji koji
doznajemo ovo Sto je podelo
takoredi od njegovog prvog ro-denda- na.
I — nemojmo se duditi ako kroz
nekoliko godina taj malo — veiiki
sportista postane naSa kanadska
zvijezda, a samim tim i naSa.
Jer porodica Drdar je viSe nego
jugoslavenska!
Sta znadi kad se i roditelji do
maksimuma zalatu za svoje dijete,
kad i on sam voli da bude ono Sto
jeste!
"Ljubav, ljubav, ljubav", Saputao
sam sam sebi kad sam ved ne znam
po koji put napuStao ovu киби
sportista.
Ovome svemu pak treba dodati:
istrajnost, lelja i volja roditelja i
njega, Ransoma samog. Da ka-гет- о,
moida i tradicija u poro-dica- ma
tate i mame!
ALBERT MOLNAR
On pohada deseti razred ovda-Snj- e
Skole. Otac Pal, jugoslavenski
sllkar, Madar, mati Slovenka, skro-mn- a
i primjerna domadica.
To su osnovni podaci.
On pohada deseti razred ov-daSn- je
Skole. Otac Pal, jugoslaven-ski
slikar, Madar, mati Slovenka,
skromna i primjerna domadica.
To su osnovni podaci.
Ali i ovdje u kudi Molnarevih
nalazimo na trofeje. Albert je ved
petnaesto — Sesnaesto godiSnji
mlad id koji sve svoje misli us-mjera- va
prema zimskom sportu.
Ved u svojoj desetoj godini
postaje junior u hokeju i Sampion.
U jedanaestoj i dvanaestoj takoder.
U trinaestoj, a i prije toga, odlazi
na vi§e turmra u Kanadi i SAD, gdje
njegovi drugovi ubiru trofeje, po-seb- no
on kao vratar.
U trinaestoj godini blista u svom
timu i njega stavljaju na prvo
mjesto u svim postignutim us-pjesi- ma.
Njegov tim osvaja uza-stop- ce
nekoliko velikih Sampionata
u koji ma prosto blista. Turmri u
Kanadi i SAD, gdje biva progla-Sava- n
za najboljeg vratara u hokej-sko- m
timu i za to dobija viSe
trofeja.
U 1980. dobija najvedi trofej
grada u jupiorskom timu.
Da se brojdano izrazimo, Albert
posjeduje 25 trofeja od podetka
svoje karijere. To je uspijeh kojim
se malo tko mole ponositi u ovome
gradu.
Njegova Нбпа lelja je da jednog
dana bude uvrSten u kanadski
hokejaSki tim.
. Ovo je veoma skroman djedak
koji se takoder bavi mnogim dru-gi- m
sportovlma, ali on ostaje medu
ПДћН
1Ц
Albert Molnar
najboljim u hokejalskoj juniorskoj
reprezentaciji grada. On se suviSe
ne hvali trofejima, ali u razgovoru s
njim sam saznao o da su to "bivSa
vremena" i da ved u ovo doba ima
realne Sanse da igra u juniorskoj
reprezentaciji Kanade.
Svi trofeju koje posjeduje su i
timski i individualni, ali svi nje-govi!
To je ditava historija sporta u
njegovoj obitelji. To je i bdijenje
roditelja, ali i jedan talenat i dvrsta
volja za uspjehom.
Ma koliko god sam se trudio da
saznam porijeklo svih njegovih
trofeja, nisam uspio. Jer, to nije
samo obidno priznanje, ved
podstrek za njegovu bududnost.
Biti najbolji u juniorskoj repre-zentaciji
grada je I realna postavka
da od ovog mladida izraste spor-tista
koji de biti slavljen u domenu
sporta koji se najviSe gaji u ovom
gradu. To de najvjerovatnije biti
reprezentativac dije ime demo spo-minja- ti
u skoroj bududnosti.
Dakle, hokejaS — Albert Molnar
iz Thunder Baya!
Daniel Pixiades
л
%
" i
v IZ
S.R. I SSSR-a- .
sportski do-gadaj
godine zapravo jedva da je
dogadaj, a joS manje je sportski.
Ako to sto se odigralo prije
neSto viSe od mjesec dana ima s
nefiim veze i ako nekamo spada,
onda u kakvu zbirku
sportskih ili u rubriku
"Jeste li znali".
Jeste li znali da su
sportasi na Ijetosnjoj
olimpijadi osvojili 48
medalja? Jeste li znali da mjedna
Olimpijada nije SR
Njema6koj donijela vise I,
jeste li da
sportasi uopce morali na
Olimpijadu da bi poosvajali tu
masu medalja?
Zapravo: bi bilo kazati da
smjeli idi na Olimpijadu u
Moskvu, i da su upravo zato i
osvojili toliko medalja.
Prica je, dakako, znana: zbog
sovjetske intervencije u
a na pritisak bonskih poli-tifiar- a,
je sport-ski
odlucio da njegovi spor-tasi
moskovsku olim-pijadu.
mnogih drugih nije tamo
trebalo iz istog razloga, ali
ispalo je da su olimpijadu od
"velikih sportskih nacija" bojkoti-ral- i
jedlno Zapadni
Nijemci i Japanci. RazoCarani
sportaSi ni da-na- s
јоб nisu doSli k za mnoge
"li 1 Si JjpH-- i I ДЖ70 fflCFi llЈЛ Fllfl
U hotelu "Moskva" bice otkri-ven- a
povodom os-nivan- ja
prve olimpijske
u Jugoslaviji, otvorice se
prigodna izlozba, a bide urucena
priznanja sportistima iz SR Srbije
— osvajacima medalja na najvecim
ovogodiSnjim tak-micenji- ma
U beogradskom hotelu "Mos-kva",
gdeje 10 (23) februara 1910.
godine osnovana olimpijska
organizacijau naSoj zemlji, "Srpski
olimpijski klub" (kasnije
odrZace se proslava povodom ovog
znacajnog jubileja, 70. godisnjice
olimpizma u Srbiji. Tom prilikom
biv§i reprezentativac u streljastvu,
Nemanja Markovic, otkrice spo-men-plo- cu
u sedanja na ovaj
znafiajan dogadaj, a predsednik
SOFK Srbije, Svetozar Mijailovic,
otvorice prigodnu izlozbu, koju je
pripremio beogradski istoricar
sporta Srbislav Todorovic.
Nakraju proslave, najuspesnijim
trenerima i osvaja6ima
medalja na ovogodiSnjim svetskim
i evropskim prvenstvima i Olim-pijski- m
igrama u Moskvi, bide
dodeljena zasluzena priznanja —
zlatnici sa likom druga Tita.
Povodom ovog znacajnog jubi-leja
je u hotelu "Moskva" odrzana
konferencija za §tampu, na kojoj su
predstavnike sredstava javnog in-formis-anja
o svemu upoznali pred-sednik
SOFK Srbije Svetozar M-ijailovic,
predsednik Organizacio-no- g odbora proslave Rade Stano-jevi- d
i u Ime hotela "Moskva"
Novica Saban.
JETU?
PRVIH
apsurda,
medalja?
je u nepovrat otisla prilika da na
sportskom boriliStvu osvoje me-dalj- u,
mnogi 6e za godine biti
prestari, a svi su nakon
priprema morali odustati od
пебеда Sto su smatrali srediSnjim
dogadajem svoga sportskog zivota.
Da bi nekako utjeSio razocarane
sportaSe sport-ski
upustio se poslije u
koja sa sportom nikakve
veze: strufinjaci za
sve rezultate s moskovske olim-pijad- e
i usporediii in s najboljim
rezultatima svojih sportaSa.. Po
torn kljuCu izraiunalo se da bi
"OSVAJAC MEDALJE" - Nje-табк- '1
atleti6ar Guido Kratschmer
na papiru osvojio olimpijsku
medalju, a izabran za sportaSa
SR
Prvi olimpijci iz Srbije
Receno da je "Srpski olim-pijski
klub", cim poceo
da organizuje u Beo-grad- u
i drugim republickim cen-trim- a,
pa su ubrzo osnovani slicni
klubovi i u Pozarevcu, Vranju,
Palanci... Vec 1912. godine odr-zan- o
je izborno takmidenje za
odlazak na Olimpijske igre u Stok-hol- m
, a pravo na to su stekli DuSan
Milosevic i Dragutin TomaSevic,
koji su, tako, i prvi jugoslovenski
olimpijci.
Savez organizacija za fizifiku
kulturu Srbije osnovan je
godine, a godina istekla bila
jedna od najznaCajnijih u istori-jat- u
dugom tri i po decenije. Pored
ostalog, nedavno je usvojen Zakon
o fiziikoj kulturi, a uz ибебсе
vrhunskih sportista iz republike na
velikim me'dunarodnim takmi-cenjim- a,
odrzana su republiCka
finala sportskih igara
Skolske omladine Srbije u Kragu-jevc- u,
zatim Olimpijskih seoskih
igara Srbije u Kladovu,
igara, kao i broj
masovnih kros takmifienja, bicik-listiik- ih
trka "UziCka republika",
maraton "Kadinjafia"...
Tako je u takmi6enju OSI§OS
udestvovalo ove godine ukupno
vi5e od 500.000 mladih sportista, u
OSIS vi5e od 300.000, a u
igrama oko
takmicara.
Svetozar Mijailovid istakao je da
u ovom trenutku u Srbiji postoji
7.056 osnovnih sportskih organi- -
.4f
-- Stbil'E U.RROTEKLOJ GODINI ZAQKUPILO NAJV8SE PA2NJE U
SVI OLIMPUADE, ZIMSKA ILI LJETNA, NESTO DRUGO? O CEMU
se najviSe pisalo, Sto je bilo na Celnim STUPCIMA Itl
SPORTSKIH STRANA? T ' '
, ,s~ -
OTOME OONOSIMO DOPISE SAD, KINE.ITALIJE, FRANCUSKE,
NJEMACKE
NIJEMCISU NA MOSKOVSKOJ OLIMPIJADI
"OSVOJILI" DOSADNAJVlgE MEDALJA
Zapadnonjemaiki
sve
svakako
zapadno-njemac- ki
moskovskoj
dosadasnja
znali zapadnonjemafiki
nisu ici
tocnije
nisu
Afgani-stan- u,
zapadnonjemacki
savez
bojkotiraju
Ni
biti,
Amerikanci,
za-padnonjemacki
do
sebi:
spomen-ploC- a
organiza-cij- e
medunarodnim
prva
komitet),
znak
sportistima,
Cetiri
viSegodi-snji- h
zapadnonjemacki
savez igru
nema
sjeli stol, uzeli
je
je
Njema6ke1980.
je
je osnovan,
takmiCenja
1945.
koja je
je
Olimpijskih
Radnifiko-sportski- h
veiiki
radniCko--sportski- m
670.000
Zapadni Nijemci, da su tamo bili,
osvojili u Moskvi 48 medalja. Nlkad
viSenego na ovoj olimpijadi!
"Uteha" je zatim materijali-ziran- a:
oni koji su tako "osvojili"
medalju dobili su po 10.000 ma-rak- a,
oni koji su se samo plasirali
izmedu cetvrtog i osmog mjesta
dobili su po 4.000 maraka, ukupno
je podijeljeno oko milijun i po
maTaka (jer su se gotovo svi barem
plasirali, ako vec nisu "osvojili"
medalju).
Sportski "dogadaj godine" odi-gra- o
se, tako, za stoiom na kome je
bila hrpa novca i rezultati za
";,;$ usporedivanje. Zlobnici, medutim,
ivrue каки mjB ш uu sporia...
KreSimir Fijadko
PEE£S53EEEE=SE= ИШИНДНИ
zacija, a da je od toga zvanicno
registrovano 3.053 sa 346.902 ak-tiv- na
Clana. Od tog broja je 287.868
muSkaraca i 59.034 zena, 112.349
radnika, 23.595 poljoprivrednika,
127.576 uCenika, 36.747 studenta i
45.635 "ostalih". Najveci broj ak-tivn- ih
clanova je u grupi onih
izmedu 20 i 27 godina starosti
(88.401) zatim do 14 godina
(69.225) od 15 do 19 godina
(74.226), pa do 14 godina (69.225),
starijih od 35 godina (64.458) i,
najzad, najmanje je aktivnih 6la-no- va
sportskih organizacija izmedu
28 i 34 godine starosti (50.592).
U tim organizacijama radi 8.108.
struCnjaka (483 zene), od беда
4.363 kvalifikovana. Njih 7.415 su
amateri, a 693 profesionalci. Na-jzad,
25.621 funkcionera (995 zena),
od Cega 57 profesionalnih (dve
Zene) brine o radu tih sportskih
organizacija u republici.
Uspesne pripreme za velika
takmicenja
U Srbiji iz godine u godinu raste
masovnost, mada i ti rezultati
mogu biti joS bolji, zatim da su
pripreme za sva velika ovogodiSnja
takmicenja bile dobro organi-zovan- e
i uspeSne, o 6emu svedoCe
bolji rezultati i veci broj medalja
nego ranlje (mada treba reci i da je
bilo viSe velikih takmicenja). Ra-du- ju
sve boiji rezultati u radu sa
mladima, kao i masovnost u takmi-Cenji- ma
kao Sto su OSlSOS i OSIS.
U ovoj godini osnovano je dosta
novih spotskih organizacija, a stare
su ojacane, u strucnom radu
orijentacije je takode sve viSe. na
mladim kadrovima, Sto je garancija
poboljSanja kvaliteta strudnog ra-d- a.
U-protekl- om periodu pojacana je
materijalna osnova fizicke kulture,
a da bi ona bila joS bolja treba joS
racionalnije koristiti postojece
sportske objekte, a u izgradnji
novih podsticati one, na kojima
rekreacijom moze da se bavi Sto
viSe ljudi.
DruStveni dogovor o stimulaciji
vrhunskih sportista je osnova za
копабпо reSenje ovog pitanja, ali
orijentacija mora biti da se, dok se
bave sportom, mladi istovremeno
Sto bolje osposobljavaju za iivotni
poziv.
Kao najvaznije zadatke, Svetozar
Mijailovid istakao je dalje omasov-Ijenj- e
fiztCke kulture u republici,
sistematizovanje i јабапје stru6nog
rada, a i pored teSke finansijske
situacije treba odrzati dosadaSnji
nivo sportskih akcija, kao i Sto viSe
preneti aktivnosti u nove centre, u
one gradove koji imaju vodeiu
ulogu u pojedinim sportovima.
Tako бе гпабајап jubilej biti na
skroman, ali prigodan пабт pro-slavlje- n,
a odmah na po6etku nove
1981. godine nastaviie se sa
radom, koji je do sada bio veoma
uspeSan.
M. Markovid
тншиишмтмЈтжмлиашШ'Д1Ш1!М
KUP JUGOSLAVIJE
IzvuCeni parovi fietvrtfinala za fudbalski Kup
Jugoslavije, zakazanog za 22. februar.
BEOGRAD: Partizan — Sloboda
SARAJEVO: 2eljezni6ar — Radnifiki
RIJEKA: Orijent — Budurjnost
MOSTAR: Velei — Bregalnica
iwuemuMMPJ'ewiiMHhiBiiHilH 1М1'ии1ц!!ЈВ№а.деЈл'ДД.!а11!МИ1МД