Nase Novine, November 20, 1986

              &ЛЈћ li-W,rftjp,-
!,f џџџх wwy:s?# maw'W "" 'fff(;W' "ni-nrnwrrs--
fr v --®® -'"-is- rortrj? л-п-- ! -- ' 'г;-'1,4л'-7,"-
-,~-15' tvi.. . ,p -- , .—j-,- ,.
.4 Љ-- Ј
-
s Iff I
"& l
fc'J'
V
f
1 f,f
tl
ISTORIOGRAFIJA:
JCO JE BIO ALOjZIJlij
Autor: Dr Ivo Cvitkovic;
Izdavac: "Oslobodjenje", Sarajevo
1986. str. 329
Koje bio Alojzije Stepinac uoci
drugog svjetskog rata, u toku rata
i poslije njega, ovlas i u osnovnim
grubim crtama zna vecina Jugoslo-vena- .
Poznato je, naime da je to bio
zagrebacki nadbiskup, saradnik i
dusebriznik Ante Pavelica i njego-vi- h
ustasa, ratni zlocinac, koji se pa-tolos- ki
upinjao da sve sizmaticke
Srbe prevede u "pravu" katolicku
vjeru, odnosno da sve pravoslavne
Srbe u Nezavisnoj Drzavi Hrvat-sko- j
prekrsti i prevede u katolican-stvo- ,
da pokrsti Jevreje i tako "oci-sti- "
Hrvatsku. Do kakvih razmjera
je dostizala ta njegova aktivnost
potvrdjuje i njegovo pismo u kome
se obraca Vatikanu za pomoc polo-vino- m
1943. godine. U pismu Stepi-nac
se hvali kako je u 1941. godini
pokrstio 100.000 pravosalvnih u
1942. i do polovine 1943. godine jos
140.000, sto znaci da za dvije godine
240.000 pokurstenih, ali ce mu, veli,
taj trud biti doveden u pitanje i ko-naca- n
uspjeh ciscenja hrvatskog
podrucja neizvjestan, ako mu u toj
aktivnosti ne pomognu papa i Vati-ka- n.
Stepinac je bio svestenik koji je
davao oproste grijehova ratnim zlo-cinci- ma
i dzelatima iz koncentra-cioni- h
logora, sudjen je i osudjen
na sesnaestogodisnju kaznu, kadri-nalko- ji
jeumro prirodnom smrcu.
Sve cinjenice pominjemo samo
da bismo se podsjetili nekih od zi-votn- ih
uloga i aktivnosti Alojza Ste-pinc- a.
Takodjer se zna da je o
njemu napisano vise knjiga, objav-ljen- o
bezbroj novinskih clanaka,
razmijenjne brojne diplomatske
note, izdati kominikei i saopstenja
itd. Isto tako je poznato da jedan
dio visokog katolickog klera, a po-goto- vu ustaska emigracija, do dana
danasnjeg, a i danas, uporno poku-sav- a
dokazati da je Stepinac nepra-vedn- o
osudjen, da je "mucenik za
hrvatsku stvar" itd. i predlaze da se
on rehabilituje, proglasi blazenopo-civsim- ,
svecem i tome slicno. Pri
tome oni naravno izvrcu istorijske
istine, falsifikuju cinjenice i doku--
U Peking je doputovao Igor Roga-cov,
zamenk sovjetskog ministra ino-stran- ih
poslova, da bi desetak dana,
koliko je predvidjeno da boravi u Kini,
sa prvim zamenikom ministra inostra-ni- h
poslova Kine Djijen Djicenom raz-men- io
misljenja. Ovo je deveta runda
kinesko-sovjets-kih susreta o normali-zaci- ji
odnosa izmedju dve susedne
drzave.
Deveta runda razgovora, u kojima je
Rogacov zamenio Iljicova, odrzava se
posle govora Gorbacova u Vladivo-stok- u
i u vreme kada su najavljene i
mnoge izmene u unutrasnjoj politici u
Sovjetskom Savezu. U medjuvremenu
i kineski lider Deng Sjaoping u svom
intervjuu za ABC je nagovestio da po-sto- ji
i takva mogucnost da jednog dana
osvane u Moskvi da bi razgovarao o
mnogim pitanjima, koja su ovog tre-nut- ka
sporna.
Rogacov je, inace, po obrazovanju si-nolog.
U mnogim delegacijama je bo-ravi- o
u ovoj zemlji. Kako se nezva-nicn- o
saznaje u Peking je doneo neko-lik- o
novih podrobnih predloga, kako
bi se "realizovalo to sto je Gorbacov
govorio".
i
mente i dokazuju nesto sto se nicim
dokazati ne moze.
Ivo Cvitkovic je korektno i sa po-znavanj- em uzimao u obzir posto-jec- u
literaturu, pocev bd one starije
kao sto su knjige Sime Simica "Ju-goslavi- ja
i Vatikan", "Vatikan pro-ti- v
Jugoslavije", "Tudjinske kom-binacij- e
oko NDH" i "Prekrstava-nj- e
Srba za vreme drugog svetskog
rata", pa preko trece knjige me-moa- ra Jakova Blazevica "Mac a ne
mir — Za pravu sigurnost gradja-na"- ,
u kojoj je Blazevic kao tuzilac
Stepinca, sakupio i objavio brojne
vjerodostojne dokumente, pa do
knjiga i brosura objavljenih u Itali-ji- ,
Nemackoj, Engleskoj i Americi
itd. Proucavajuci sa uzivanjem ovu
interesantu i veoma delikatnu ma-terij- u
Cvitkovic je istovremeno is-traziv- ao
i bogatu, cesto recentnu i
tesko dostupnu originalnu gradju
raznih provinijencija i dosao do
brojnih novih saznanja iz istorij-ski- h
izvora prvog reda, koje je cesto
pronalazio zahvaljujuci i svom is-trazivack-om
instinktu.
Do sada poznata literatura, isto-rijs- ki izvori i druga dokumentacija
pruzali su dovoljno mogucnosti za
uspjesno zakljucivanje i rasudjiva-nj- e
o licnosti Alojza Stepinca a novi
dokumenti do kojih je dosao dr Ivo
Cvitkovic dugotrajnim i savjesnim
istrazivanjem popunili su brojna
vakantna mjesta pa se sada se jos
vise sigurnosti i jos ubjedljivije na-mec- u
zakljucci do kojih je ovaj au-to- r
dosao. Ova knjiga je jos jedan
znacajan doprinos objasnjavanju
dogadjaja iz nase nedavne proslo-sti- .
t
TRIPOLI — Libija najavljuje ukida-nj- e
novca kao kategorije u ekonom-sko- m
prometu i umesto toga uvodi
robno-ekonomsk- u razmjenu. U krat-ko- j
vijesti sluzbene agencije DZANA,
navodi se da Libija "od ove sezone"
uvodi "novi sistem robno-ekonom- ske
razmjene, primenjujuci postavke iz
drugog dijela univerzalne teorije (Ga-dafije- va "Zelena knjiga") koji se od-no- si
na konacno rjesenje problema
ekonomskih odnosa medju gradjani-ma"- .
To ce, navodi se u sluzbenom saop-cenj- u
— dovesti do "okoncanja pro-met- a
novcem" tako da ce "od ove se-zone
novae postati samo jedinica
mjere za razmjenu, 6ime se zavrsava
epoha novca kao sto se okondava i eks-ploatators- ka
trgovina da bi pocela
epoha robne razmjene".
U vijesti se ne govori preciznije sto
se podrazumijeva pod terminom "ova
sezona", tj. kad ce se novi sistem po-ce- ti
primenjivati. Istodobno je u ovom
trenutku gotovo nemoguce predvi-djet- i
na koji nacin bi se moglo izvesti
supstituiranje novca novim sistemom
i kakve sve ekonomsko-drustve- ne i
politicke pretpostavke to podrazumi-jeva.
U drugom dijelu "Zelene knjige"
stoji da ce se posljednja faza preobra-zaj- a
drustva od "najamnickog u or-tac- ko
odigrati kada socijalisticko dru-stv- o
predje u fazu u kojoj ce nestati
profit i novae. To ce nastupiti ostvare-njemproizvodn- og drustva u kome ce
proizvodnja dostici razinu koja po-kri- va
materijalne potrebe svih clanova
zajednice.
BUKVAR ZA
DJECU NASIH
Matica iseljenika Srbije dace dopri-nos
proslavi 200. godisnjice rodjenja
Vuka Karadzica koja pada iduce godi-ne.
Predvidjeno je izdavanje "Bukvara"
s ilustrovanim rjecnikom (projekt Za-vo- da
za izdavanje udzbenika Srbije) za
djecu iseljenika koji zive u Australiji,
SAD i Kanadi i Latinskoj Americi. Tele-vizijsk- a
serija o Vukovom zivotu i djelu,
koja se priprema prema scenariju Milo-van- a
Vitezovica i u reziji Djordja Kadi-jevic- a,
bice posredstvom kaseta plasi-ran- a
u sve iseljenicke centre.
U jubilarnoj godini pojavice se po-seb- ni
brojevi casopisa za iseljenika "Za-vica- j"
posveceni Vuku.
Matica iseljenika Srbije i krusevacka
"Bagdala" (koja afirmise knjizevno
stvaralastvo iseljenika) treba da objave
antologiju srpske poezije na srpsko-hrvatsko- m
i engelskom jeziku.
Vukov jubilej bice prilika da se u
onim djelovima svijeta u kojima zive
nasi ljudi sire predstavi kultura nasih
naroda i narodnosti. Tako ce izlozba
knjiga jugoslovenskih izdavaca obici
Australiju, Sjedinjene Americke Drza-ve,
Veliku Britaniju i Francusku. U Au-straliji
treba da bude priredjena i izlo-zba
kopija nasih srednjovjekovnih fre-sak- a,
a u SAD reprezentativna postavka
kulturne bastine Srba. Iduce godine, u
iseljenickim sredinama, gostovace u ve-ce- m
obimu nasa kultumo-umjetnick- a
drustva i horovi, kao i likovni, knjizev-ni- ,
muzicki i dramski umjetnici.
Matica iseljenika Srbije planira i
ukljucivanje iseljenickih organizacija,
njihovih delegacija, aktivista i stvara-lac-a
naseg porijekla u programe pro-slav- e
Vukovog jubileja u zemlji. Prilika
za to bice, prije svega, centralna pro-slav- a
u Beogradu na dan rodjenja Vuka
Karadzica — 6. novembra i Vukov sabor
u Trsicu — 20. novembra iduce godine.
"Tanjug"
NIKSICKO PIVO
NAJBOLJE
NIKSIC, septembar (Tanjug) — Na
medjunarodnom konkursu za kvalitet
piva u Krasnistavu (Poljska) "Niksicko
pivo" dobilo je jos jedno visoko prizna-nje- .
U konkurenciji proizvodjaca piva iz
devet zemalja "Niksicko pivo", zajedno
sa "Budvarom" iz Cehoslovacke, pro-glase- no je za najbolje.
Priznanje je tim vece sto se u ovoj
konkurenciji jugoslovenska piva prvi
put pojavljuju.
SVETSKA SAZNANJA
O NASOJ KULTURI1
RUMA, septembar— U novom moder-no- m zdanju Kulturnog centra u Rumi
Gomolavi — arheoloskom lokali-tet- u
koji se nalazi kraj sela zvanog
Hrtkovcj, na sredokraci puta izmedju
Rume i Sapca. Skup je organizovao Voj-vodjans- ki
muzej, a okupio je na desetine
arheologa iz nase zemlje, kao i vise njiho-vih
kolega i predstavnika drugih nauc-ni- h
disciplina iz SAD, Austrije, Cehoslo-vack- e,
Poljske, Rumunije, Holandije,
Madjarske i drugih zemalja.
U uvodnom izlaganju prof. Bogdan
Bruhner, dao je presek zivota u praisto-rijsko- m selu Gomolave. Miodrag Giric
dao je istorijat dugogodisnjeg iskopava-nj- a
na Gomolavi, dok je Nandor Kalic
(Madjarska) govorio o koriscenju sko-ljak- a
iz toplih mora, ciji se tragovi nalaze
na Gomolavi. Svajcarac Rene Vis govo-rio
je o naseobinama iz mladjeg kame-no- g
doba u blizini jezera, dok je referat
Jelke Petrovic naslovljen "Badenski i
kostolacki sloj a Gomolavi."
Ukupno je bilo podnessena 34 referata
od naucnika iz 12 zemalja.
"Politika" ~
NEMIRI OPET
TRESU HAITIMA
HAVANA (Tanjug) — Situacija na
Haitiju ponovno podsjeca na kraj pro-sl- e
i pocetak ove godine, kad je pod
pritiskom masovnih demonstracija
diktator Jean-Clau- de Duvalier bio pri-silje- n
napustiti zemlju.
Ovaj put protesti su upereni protiv
generala Henryja Namphyja i njegova
Nacionalnog vijeca, kojemu se pred-bacuj- e
da nastavlja diktaturu, te da je
pogorsao prilike u zemlji.
Nemiri su i ovaj put poceli u sjever-no- m
gradu Gonaivesu gdje se stanov-nistv- o
sukobilo s oruzanim snagama,
paljene su automobilske gume i bloki-ran- e
glavne ulice i ceste. Demosntra-cij- e
su se brzo prosirile na druge grado-ve- ,
a doslo je do krvavih policijskih
obracuna s demonstrantima i pred sa-mo- m
vladinom palacom u prijestonici
Port-Auprinc- e.
Prema podacima haicanskih nezavi-sni- h
radio-stanic- a, koje podrzavaju de-monstrac-ije,
Nacionalno vijece, kojeje
sastavio sam Duvalier prije nego je po-bjeg- ao
iz zemlje, nije u stanju zausta-vit- i
osiromasivanje stanovnistva (Haiti
je najsiromasnija zemlja zapadne he-misfer-e),
niti se suprostavilo s repre-sivno- m strukturom divalijerizma.