Nase Novine, January 12, 1983

              V
. V f
8-- NASE NOVINE, March 23,1983.
Engleska kraljica Stranci usvojoj
w W 1 © Ш © € ©
Pise: ANTON GERLACH
Pasadena, Kalifornija
Engleska kraljica Elizabeta II doSIa je sa
svojim princ Filipom, da nas u Kaliforniji
"osreci" sa svojom posjetom. Njezina jahta
"Britania" usidrila se je u ameriCkoj ratnoj
luci u San Diego, Kalifornija.
U gradu Los Angeles bila je docekana po
gradonafielniku Tom Bradley, predsjedniku
gradskog vijeca Joel Waksu, ilanovima
gradskog vijeca i jatu raznih politicara I
doglavnika (ali bez "prostih" radnikal), sa
crvenim 6ilimom i svakojakim okitima (bez
crvenog cilima nema kraljevskih doSeka!).
UobiCajeni govori "dobrodoSlice" su se
izredali, gradski kljuC i povelja uru6eni, a
kraljica svima dobroduSno odgovara, ali nije
zaboravila da naglasl,"da se zahvaljuje
naSem predsjedniku Reaganu i njegovoj
vladi za podrSku u "oslobodila6kom" ratu na
Fauklandima (Malvinas) protiv Argentine
(vjerovatno su oslobodeni svi dobani, ovce i
jagnjad na Falkland otocima, ukljuiiv uljev-n- e
naslage, minerali i sve ostalo), a njihov
mladi sin je po svoj prilici zasluzio kolajnu
"hrabrosti" za svoj jedini let helikopterom
preko otoka, a kasnije na dopustu osvanuo u
Karibima sa jednom mladom glumicom,
samo Sto o tome nije govorila gradskim
vijednicima i dostojanstvenicima. Glavno je
to da je kraljica i njezina pratnja bila
ispracena na zadnja vrata gradske vije6nice,
a da ne naide na demonstrante, koji su
protestirali protiv progona Iraca, siromaSnih
Hindusa u jazbinama i geto-stanovi- ma
Londona, Liverpoola, Glasgowa I drugih
britanskih velegrada.
Velicanstveni banketi
Da se oduzi svojoj (kapitalistlfikoj) kiasi za
do6ek, prireden je svedani banket sa
francuskom hranom, kalifornijskim Sampa-njo-m,
brandijem i druglm zasladama, na
jahti "Britania", uz viSe posluznika nego
gostiju do rano u jutro. Izgleda da je sve ISIo
"glatko", koji su mogli da se drze na
nogama.
Svakako, Hollywood јоб nikad nije zaos-ta- o,
pa niti sa kraljicom, kad se priprema
gozba. Meese III, Baker III (to nisu rimske
brojcane oznake za kraljeve, ve6 za desni6ar-sk- e
republikanske multl-milijuner- e) Sto je
svakako bilo opisano na veliko u ovdaSnjim
gradanskim novinama.
Nancy i Ronald Reagan, da ne zaostanu za
drugima, pripremili su kraljevskom paru
gozbu na svom imanju u. Santa Barbara.
Steta je bila samo u tome, Sto kraljica nije
mogla uslijed velike kiSe, da izjaSi bijelog
pastuha, Sto je Reaganu poklonio meksikan-sk- i
predsjednik Lopez Portillo, prije nekog
vremena.
Slijedeci dan otiSIa je cijela enturaza, da
vidi divote Kalifornije u Josemity Park, gdje
su zauzeli jedan cijeli hotel. Sto se je tamo
dogodilo, nije toliko vazno, kao Sto je bila
nesreca na putu za hotel, kad su se sukoblla
dvaautomobila, kojom prilikom su poginula
tri pratloca kraljifcine sigurnosne garde, i
ranjena dva Serifa od Mariposa kotara.
Siguran sam, da kraljici ovaj dogadaj nije
bio ugodan.
U San Franciscu opet banketi
Kad je kraljifiina pratnja stigla u San
Francisco, Nancy i Ronald su slavili
godlSnjicu vjenCanja, a kraljica je pripremlla
slavlje. PoSto je San Francisco mnogo bolje
organiziran od Los Angelesa, to su priprem-Ijen- e
mnogo uplivnije demonstracije. Bilo ih
je preko 5,000 koji su Iznijeli na javu svoje
negodovanje, za goScenje kraljevskog para i
predsjednika SAD, dok narod gladuje.
Zna6ajno je Sto su u isto vrijeme, dok su se
gospoda gostila, kotarski vijednici u Los
Angeles kotaru dijelill "besplatno" rezervira-n- l
sir i maslac: sirotinji, penzlonircima,
majkama sa nejakom djecom i gladnim
besposlenlm radnicima, kojih ima oko 3
milijuna u Kaliforniji.
SlRITE POMA2ITE
SVOJUSTAMPU!
Besplatan sir i maslo sirotinji u
Los Angelesu
Da pitanje podjele konzerviranog sira i
masla bude jasno svim iitaocima, moram
napomenuti, da u Sjed. Drzavama dugi niz
godina postoji zakon, da se od velikih
mljekara otkupi sav sir, maslo, mlijeko, soja
i ostali poljoprivre'dni proizvodi, po minimal-no- j
cijeni, odredenoj po Kongresu tako, da
oni koji to proizvadaju, mogu dobiti dosta
visoku cijenu, da naprave profit (ima
izuzetaka sa manjim farmerima, o бети
sada necu da pi§em jer bi me predaleko
odvelo od predmeta). Gilj je svakako da se
cijene drze visoko, da sirotinja iste proizvo-d- e
ne moze da kupi. Rezultat je da se sve Sto
drzava (od naSeg poreza) otkupljuje, nago-milav- a
u stovariSta i skladiSta, za Sto opet
drzava placa iznajmljen prostor — znacl mi
pla6amo za robu koja se ne donese na
pijacu, ve6 бека na zizke, ili da se sa
vremenom pokvari i baci. Reaganovi savjet-ni- ci
(koji nisu nikada bili gladni) odlucili su,
da se ovaj puta sir i maslo podijeli
"sirotinji", prije nego Sto potrune.
Tako je doSao red i na nas u Kaliforniji
(kao i u drugim dijelovima Sjed. Drzava), da
se dijeli "besplatno", sir i maslo. Kotarski
vijecnici odlu6ili su tu podjelu u6initi u isto
vrijeme kada engleska kraljica bude ovdje. U
jednom tjednu, podijeljeno je 4 milijuna i
600 tisuda funtl (oko 2,14 milijuna
kilograma sira i masla; 460,000 obitelji i
pojedinaca, u 800 raznih srediSta dobili su
milostinju, ali u Kaliforniji ima oko 15%
besposlenih (40% Crnaca i oko 30% Latina).
Preko 6,000 naroda stajalo je na kiSi od 6
sati u jutro do 10-1- 1 sati prije podne u
Pomoni (oko 30 milja od Los Angelesa) i
3,500 u San Gabriel (oko 25 milja od Los
Angelesa), kao i u drugim gradovima i
naseljima.
Kad sam razgovarao sa narodom, s kojim
se sastajem, uslijed galame na televiziji,
radiju kao i u gradanskoj Stampi, moram
priznati, da su neki oduSevljeni dolaskom
kraljice. Ali ne oni koji su bez posla i
nemajunikakovog izgleda za dobiti posao,
mnogo su viSe zauzeti opasnoSdu atomskog
rata nego dolaskom kraljice.
Dragi moji daleki prijatelji:
Evo posle duteg vremena uzeh da
vam napiSem par redi. Ne da nisam
htela se javljati, nisam mogla. Bila
sam bolesna. U mojoj bolesti jedna
svetla tadka behu "NaSe novine" i
drugi listovi koje sam dobivala. Oni
mi behu mesto pisama dalekih
prijatelja. Na sam svoj rodendan
dobih "Na§e novine", to mi bi
najlepSa destitka i poklon. Kako
dovek stari tako ga polako i ljudi
zaboravljaju, a prijatelji se obi6no
poznaju na mukama i kad nam ne
cvetaju rule. Lako je imati prijatelje
u dobru.
U "NaSim novinama" od 23
februara, proditah pismo redakciji
od ditaoca iz Kalifornije. Raduje me
Sto su ga zainteresovali moji dopisi
iz Evrope. Ne treba se duditi Sto se
sve to de&ava sa pedal ban ma Evro-pe.
Treba podi dosta u nazad, pre
jednu deceniju pa i vide, kada su
na£i ljudi dolazili u pedalbu. Ostav-Ija- li
su rodna polja, da polako
postaj u neplodne ledine, i hrlili u
zapadnu Evropu traledi preko "hleba
— pogade". Ne nalazedi ni jedno ni
OKO 150.000 PRE2IVELIH DOMORODACA "ABORID2INA"
BORE SE ZA SVOJA PRAVA
MELBURN — Nedavno, prilikom proslave
"Dana Australije", stanovnici Sestog konti-nent- a
imali su priliku da' se podsete na
cinjenicu da su gosti ili cak uzurpatori, u
ovoj prostranoj i joS veoma slabo naseljenoj
zemlji. Bila je to redovna proslava dana na
koji je pre dva veka u tlo Australije pobodena
zastava Britanskog Carstva upravo na mestu
gde je danas troipomilionski Sidnej.
Dok je gradonacelnik u prisustvu upara-deni- h
gostiju ispred TV karnera drzao
prigodni govor, jedna poveca grupa mladih
ljudi oba pola, tamnoputih i belaca, zestoko
je protestovala. Oni su pokuSali da skinu s
jarbola australijsku zastavu — malo izme-nje- ni
steg Velike Britanije — i istaknu neSto
Sto bi trebalo da bude zastava domorodaca.
Usput su vikali da su belci uzurpatori, da
Australija pripada tamnoputima, Aboridzi-nim- a.
Intervencija policije bila je energiCna i
nimalo nezna.
Mada su ovakve akcije Cist romantizam i
apsolutno bez izgleda na uspeh, jer pre de
nastati smak sveta nego Sto ce Australijanci
svoju domovinu, a Britanci svoj prostrani
rezervat na drugoj strani Zemljine kugle,
prepustiti drugima — pitanje domorodaca
opet je isplivalo na povrSinu.
Blizu kamenog doba
Mozda sasvim slucajno, uve6e istog dana
na velikoj svecanoj priredbi u Melburnu u
Cast najveceg nacionalnog praznika (pokro-vite- lj
"Sveps"), za "mladog Australijanca
godine" proglaSen je Mark Ha, domorodac,
poznati ragbista. On je na poklon dobio —
Sta bi drugo? — dve karte do Londona i dve
hiljade dolara za dzeparac.
Ra6una se da sada u celoj Australiji
(velikoj koliko Evropa) zivi joS oko 150.000
tamnoputih starosedelaca. Neki od njih joS
su sasvim blizu kamenog doba, ali je ve6ina,
ipak, u rezervat ima, gde su im podignute
kolibe i gde se preko verskih i drzavnih
misija sprovodi postupak njihovog prelaska
u ono Sto se zove "civil izovano" druStvo. To
je zaista veliki napredak u odnosu na stanje
pre samo pedesetak godina, kada su ih belci
lovili kao zeceve. U proSlom veku svako ko je
doneo uSi ubijenog domoroca dobijao je
nagradu. Naravo, to su neprijatne uspomene
i o njima Australijanci ne vole da govore,
ocekujud- - i od svojih gostiju da se za to
preterano ne zanimaju.
ђ£
drugo, dozivljavali su razodarenja i
traume. Nije bilo postepenih prela-z- a,
ve6 nagli prelaz iz seoske
patrijarhalne diste sredine u vele-gra- d.
I danas se osedaju posledice
svega toga. Mnogi na§i ljudi su se'
snaSli i uspeli, a mnogi doliveli
te§ke traume i posledice velegrada.
Cesto puta ne zele priznati svoj
poraz sredini odakle su potekli i
on da ih sredemo na ulicama. Zato
na§i klubovi i pojedinci kojima je
borba za naSeg doveka prirasla srcu
bore se na svoj nadin da im
pomognu, pa tako i ja.
Moj nadin pomo6i se zasniva na
tome da piSem i iznosim takve
sludajeve koji bi drugima mogli
posluziti za primer i pouku. Socijal-n- a
ротоб danas je i te kako
potrebna, jer ekonomska kriza zah-vat- a
sve vi§e Evropu i radnidku
klasu. Na§i socijalni radnici iz
Jugoslavije imaju puno posla da bi
lutanja i traume pedalbara $to bolje
izledili i neduZnu decu spasli od
posledica. Za sve Sto nam se deSava
mi smo sami krivi, a ponosni smo da
to priznamo i sami sebi, nadajudi se
Ipak se dogodilo da je jedan naS covek,
koji viSe tamo nije gost, nego drzavljanin,
Sreten Bozic, postao svetski poznat ekspert
za Aboridzine. On je proveo ukupno oko pet
godina medu njima, ziveci na isti naiin, pa
je svoja saznanja i bogatu riznicu mileniju-mim- a
starog usmenog predanja preneo na
hartiju.
DoduSe, Bozi6 ne priznaje da se on krije
iza pseudonima Bohumir Vongar, ali je oCito
da je to Hi skromnost ili zelja da se izbegnu
prekori vlasti. Jer, to Sto je Bohumir Vongar
otkrio svetu opet je neprijatno: interesi
krupnog kapitala nemilosrdno su uniStili
prirodnu sredinu u kojoj su ovi primitivni
ljudi ziveli, dovodeci ih do propasti, a
saterivanje u naselja, pa cak i medicinska
pomoc, izazivali su pomor medu urodenici-ma- ,
narocito medu decom, poremetivSi
prirodnu ravnotezu njihovih organizama i
okoline u kojoj su se do tada kretali.
Nekada vise od milion
Aboridzina
lako Skrt na recima ("Vongar bi vam to
mnogo bolje objasnio"), Bozi6 nam je u
svom stanu u Melburnu, dok nas je s
postelje zlim zutim ocima netremice fiksirao
divlji pas dingo, ipak rekao nekoliko
podataka. Najvazniji je da je prilikom
poCetka evropskog naseljavanja Australije,
Aboridzina bilo najverovatnije neSto viSe od
milion, u oko 550 plemena, koja su imala
potpuno razlifiite jezike. Upotrebio je pore-denj- e:
"Razlika je kao izmedu srpskohrvat-sko- g
i arapskog". Uz to, bilo je joS i sijaset
dijalekata. Plemena su neprekidno lutala
ogromnim prostranstvima, u potrazi za
korenjem i divljadi, prema promeni godiSnjih
doba. Nikad se nisu zadrzavali viSe od tri
dana na jednom mestu...
Mora se priznati cinjenica da vlasti u
Australiji 6ine sasvim vidljive napore da na
neki nacin reSe pitanje domorodaca. Da li se
to 6ini na najbolji na6in, da li je bolje
prinudno ih civilizovati, ili ih pustiti da
ostanu u kamenom dobu, zaista je teSko
reci. Bozic smatradaih treba pustiti da sami
nadu svoj put. Ali odmah dodaje:
— Ne sluSajte mene, ja sam se s njima
toliko saziveo, da sam i sam pomalo
Aboridzin, pa ne mogu bitf objektivan.
D.SEKULlC
("Politika")
da demo isplivati i vratiti se u svoja
sela da pokazemo svima kako smo
uspeli.
NaSi dopisnici obidno piSu
prikazuju na§ zivot u ruzidastom,
niko ne prikazuje trnovitu stranu
zivota i ono Sto do toga dovodi.
Evo opet vam Saljem par takvih
dopisa i molim ditaoce da mi ne
zamere Sto o tome piSem i pevam.
Jo je moj odgovor ditaocu iz
Kalifornije a i drugima.
Puno toplih pozdrava od vaSe
Lepe Teofanovic
Zap. Nema6ka
PRIPREMEZA23.
A PRILA
U toku su pripreme za veliku
demonstraciju pritiv proba krstare-6i-h raketa (Cruise missile); demon-stracij- a
u Torontu 6e biti pred
zgradom provincijalne vlade, u su-born
23. aprila, a poCet ce u jedan
sat poslije podne. Pripreme su u
toku i u Vancouveru i Regini.