Jedinstvo, July 25, 1961

              хШт ,$аМ !
~4
"в.
STRANA 3 BERLINSKI PROBLE
140 zapadnonjemackih generala i admirala
bili su visoki funkcioneri Hitlerovog Reicha
Berlin. — Prema tvrdjewu
lista "Berliner cajtun", svih
110 generala i admirala za-padnonjema- ckog
Bundes-wehr- a
bili su visoki i najvi-3- i
oficiri hitlerovskog Wer-macht- a. "Noma ni jednog
medju njima — kaze list —
koji u fasistickom Werma-cht- u
nije zauzimao bar po-loz- aj
рогибшка, a 11 od
njih je za vrijeme Hitlera
dobio cin generala ili admi-rala".
Isfocnonjemacka stampa o vrbovanju gradjana
NDR u Zapadnu Njemacku
Berlin. — Prema podaci-c- a
ovdaSnje stampe, u Za-padn- oj Njcmackoj i Zapad-no- m Berlinu postoje speci-jaln- i
urcdi za vrbovanje
gradjana Njemacke Demok-ratsk- e Republike i njihovo
prebacivanje u Saveznti Re-publik- u. Za svakog izbjeg-lie- u
— vec prema njihovom
pozivu — placaju se premi-j- o
u visini od 60 do 3000 za-padn- ih maraka. Za nauce- -
PROSLAVE 25-GODIsNJ- IGE BORBE SPA-NJOLSK- OG
NARODA ZA SLOBODU
U Rimu i Berlinu odrzane
su (18. jula) proslave 23-go-disnj-ice
borbo Spanjolskog
naroda za slobodu.
Proslavama su sudjelova-l-o
i predstavnici bivsih intcr-nacionaln- ih
brigada u Spa-njolsk- oj.
Na proslavi u Ber-linu
sudjelovali su bivSi bor-c- i
iz Poljskc, Cehoslovackc,
Madjarske, Njema6ke, Ju-goslavi- je,
Francuske, Brita-nij- o,
Sjed. Drzava i Sovjet-sko- g
Saveza. U amcrickoj
delegaciji od clanova nala-zi-li
su so vecinom clanovi
"Abraham Lincoln" bataljo-- n
a.
Jugoslavensko udruzenje
ucosnika spanjolskog gra-djansk- og
rata je bilo zastu-pljen- o
na proslavama u Ri-m- u
i Berlinu. U Spaniji se
Iiritanija nastoji da
uspostavi novi vid
impcrijalizma na
arabijskom poluotoku
U jednoj izjavi dopisniku
libanskog lista "Bjerut", i-ra- 5ki
ministar vanjskih pos-lov- a
Hasem Cavad govorio
jo o situaciji oko Kuvajta i
prisustvu britanskih trupa u
ovom Scikatu. On jo rekao
da ce o "problemu likvida-cij- o
impcrijalizma" morati
tla se diskutujo na septcm-barsko- m
zasjcdanju Gene-raln- e
skupStinc UN pa je
dodao da jc sada "jasno da,
stvarajuci male drzave kao
Sto su Kuvajt ili emirati is-toS- no
i juzno od Saudijske
Arabije, Vclika Britanija
nastoji da uspostavi novi
vid impcrijalizma da bi u
svojim rukama saSuvala u-pra- vu
u ovim podrucjima".
Portugalci inasakriraju
stanovnistvo Mozambika
Predstavnik Demokratske
unije Mozambika (portuga-lsk- c
kolonije u Africi) je iz-jav- io
da Portugalci masak-riraju
narod Mozambika.
1000 zatvorcnika umrlo od
gladi u zatvoru Varc u Mo-znmbi- ku,
500 stanovnika
deportirano i viSe tisuca lju-di
je zbog terora kolonijali-st- a
pobjeglo u Juinu Rode-zij- u.
On je rekao da ce se na-rod
Mozambika boriti protiv
portugalekih kolonijalieta
kao ito to cini narod u An-gol- i.
10 0000000000000110
DA LI STE OBNOVILI
PRETPLATU?
0-- 0
Ove podatke list donosi u
lednom clanku povodom a-ten- tata
koji je izvrSen na
Hitlera 20. jula 1911. u ko-m- e
se iznose neki dokumen-t- i
o denunciranju atentatora
i njihovih saradnika od stra-n- e
generala Heussingera.
koji danas zauzima polozaj
predsjednika Stalnog voj-no- g komiteta NATO i gene-ralno- g
inspektora zapadno-njema6ko- g Bundeswehra.
njake, lijecnike, inzinjere i-spl-acuju
premije od 500 do
3000 maraka.
"Komitetom za izbjegli-cc- "
poznate firmc "IG far-ben- " koji se bavi vrbova-nje- m ljudi u NDR, rukovode
dr. Nize i dr. Krauze koji
su za vrijeme Hitlera naba-vljal- i radnu snagu za ovu
firmu u istoenoLvropskim
zomljama.
borilo 1200 Jugoslavena od
kojih je polovina poginulo.
Socijalisticki lidcr
krilizira USA zbog
podupiranja Franka
Generalni sckretar Aust-rijsk- e
socijalistifike partije
Probst zalozio se u Slanku
povodom 23-godiSnj-icc
Fra-ncovo- g
n a pa da na Spanjols-k-u
Rcpubliku, za "likvida-cij- u
fasisti6kog rezima" u
Spanjolskoj i za "solidar-no- st
demokratskih snaga u
svijetu protiv Francove fa-§isti6- ke
strahovlade".
Probst je kritizirao Sjc-dinje- ne
Drzave zbog poma-ganj- a
Frankova re2ima u
naknadu za aerodrome i
stratcSke tocko na Pirincjs-ko- m
poluotoku.
Eaton zagovara
medjunarodno
sporazumijevanje
Odgovarajuci na jedno pi-tan- je
lista "Ncuse Dcutsch-land- "
poznati ameriCki in-dustrija- lac
Cyrus Eaton iz-jav- io
jc da su pitanje Njc-таб- кс
i razoruzanja dva
najvaznija problcma i da
narodi u cijclom svijetu обс-ku- ju
zaklju6enje mirovnog
ugovora s Njemackom i spo-razu- m
velikih sila o razoru-zanj- u.
Eaton jc dalje nag-lasi- o
da "ameriCki narod sve
viSc dolazi do saznanja da
primjena nuklearnog oruzja
predstavlja ludost" i da a-mori- cka
javnost sve viSc za-htje- va
da se postignu spoia-zumijcvan- jc
i suradnja sa
Sovjetskim Savezom. Na
kraju, Eaton je rekao da jo
on kao kapitalist uvjeren da
je "mogucc ostvariti spora-zumijevanje,
prijateljstvo i
obostrano korisnu trgovi-mi.- "
II IIIHI И.ЛШИЦ
za rat
Toronto "Telegram" o-bja- vio
je uvodnik pod na-slovo- m
"Ncma razloga za
treci svjetski rat". Ovaj
list konzervativne orijen-tacij- e
stojt na stanovistu
da Zapad ima posebna
"prava" u Berlinu i da o
tome ne moze biti prego-varanj- a.
Nije protiv to-ga
da SSSR potpise mirov-n-i
ugovor sa Njemackom
Demokratskom Republi-ko- m
ako time nece biti u-groz- ena
zapadna "pra-va".
AH ipak nije zadovo-Ija- n
sa upornim stanovis-te- m
Washingtona da Nje--
Iako je jugoslavenska vla-d- a
svojevremeno poduprla
sovjetskc prijedloge o Nje-mackoj
i Berlinu, a nedavni
posjet Кобе Popovica u Mo-sk- vi
ostavio utisak da njczin
stav ostajc neizmjenjen, ko-ment- ari
stam-pe
prozeti su poznatim "an-t- i
blokovskim" koncepsija-m- a
i stvaraju utisak krivnje
na obim stranama, mozda
na zapadnoj nesto vise ncgo
istocnoj, ipak su krivc obje.
Tako beogradska "Politika"
(20. jula) u clanku "Ncma-ck- i
problem" ukazuje na to
da "su u Sjed. Drzavama o-zbi- ljno
po6eli govoriti o mo-gucno- sti
mobilizacije jed-nog
dela snaga", da Sjed.
Drzave pove6aju vojni bu-dz- t,
a Sovjctski Savez da je
"prckinuo sa ranijc гаробс-ti- m
smanjivanjem broja lju-dst- va
u oruzanim snagam'a"
pa konstantira: "Svet kao
da je opct po§ao opasnim
stazama pretnji i zahladji-vanj- a
odnosa" Zatim nasta-vlj-a:
"Takva pomeranja o-p- et
ukazuju na bar jedno:
veliki blokovi sila, njihovi
interesi i borba za o6uvanjo
prestiza oSevidno ne pruza-j- u
dovoljno garantija da su
Nedjcljni londonski list
"Observer" trazi od zapad-ni- h
sila da razmotre moguc-no- st
priznavanja Тјетабке
Demokratske Republikc kao
izlaz iz berlinske krize. List
isti6e da je sloboda Berlina
bitna, ali da zapadnc sile
treba da budu spremne da
razmotre alternativne pute-v- e
би'апја te slobodc. Ra-zum- na
politika je u tome,
pile pored ostalog list, da so
pruzi priznanje кбпој
"етабкој u zamjenu za
nov sporazum kojim bi se
preciznije odredio status Be-rlina
i pravo slobodnog pris-tup- a
u gard.
Problem Berlina, pile da-lje
"Observer" ne moze biti
rijesen ako Zapad promatra
Sovjetski Savez kao smrtnog
neprijatelja. a Njemacku
jc
U povodu 20-godiSnj-ice
napada Hitlerove Njema-бк- е
na Sovjetski Savez, moskovski баворјв "Novi mir"
objavio jc opsezan б1апак publicista L. Bczimenskog
"Da nije bilo sovjetske armije . . . ", zanimljiv po tome
Sto je autor iznio dosad nepoznate fasisticke materijale
iz ratnih godina.
Bezimenski jc, na pi-imjc-r,
objavio jedan tekst (ne-dav- no
ga je nasao sovjetski vojni 1иб1опбаг L. M. Lei£i-nek- i)
koji svjedoci da se Hitlerov generalStab bavio ne
samo planom invazijc Engleske vec i рпНбпо detaljnom
razradom kasnijih mjera na njenom tlu.
,
Pored ope-rativn- og
plana invazijc pripremljen je cak tekst prog-las- a
stanovnUtvu zemlje koju su firerovi
oficiri prije dva decenija vec zamiSljali okupiranom.
Oni su maStali da ce Britanci. зиобепј sa svojim porazom.
6itati u okupiranim gradovima proglas u kome se kaze :
ii4Uimiium.№fUMM
macka treba biti ujedinje-na- .
Rusi imaju razloga da
se boje takve Njemacke,
jer su u dva rata tesko
stradali od njemacke ar-mij- e,
koja je puslosila nji-hov- u
zcmlju i ubila mili-jun- e
ljudi.
"Postoji opravdani strah
i zabrinutost — pise "Te-legram"
— i ne samo u
Sovjetskom Savezu, da
ujedinjena i naoruzana
Njemacka jednog dana o-p- et
ne ugrozi mir Evrope.
Mozda ce trebati jos jed-n- a
generacija da taj strah
u stanju da so dohvate u ko-st- ac
su problemima na nacin
koji bi omogucavao njihovo
resavanje".
"Politika" dalje kaze:
"Problem, Inaco, sam po
sobi izglcda prili6no jasan.
Od rata do danas jasno su
se obrazovale dve пстабке
drzave, uz to potpuno razli-Cit- o
po svojoj dru§tvenoj
strukturi. Ne pomiriti se s
torn materijalnom 6injeni-co- m,
zna6i zatvarati обј pred
stvarnoscu. Postoji takodjo
otvoren problem Berlina ko-ji
jo isto tako ostao k'ao je-dno
od nahoc'adi minulog
rata. Najzad, postoji ceo
kompleks problema oko gra-nic- a,
statusa dveju strana,
okupacionih trupa itd. koji
su, kao posledica neozako-njeno- g
stanja nastalog na o-sn- ovu
ratnih dogovora save
znika, stalan izvor sukoba
i opSte opasnosti po mir u
Evropi. Nije jasno kako bi
se ceo taj splet problcma
mogao rcSiti ako se i pravno
ne bi potvrdilo ncpostojanje
rata izmedju NcmaCkc i bi-vsih
savcznika, bez obzira
na to §to je jedna polovina
NemaSke danas savcznik
jedno polovine bivsih savcz
Demokratsku Republiku
kao minu koju moze naga-zi- ti
jednog dana iza
linija. Zapadna
politika je u osnovi joS dvo-smislen- a.
Sovjetski Savez i
Njema6ka D R sprcmni su
da priznaju prava zapadnih
sila. zaklju-биј- с
list, гпабј toleriranje
Adenauer kaze da jc
mirovnog
ugovora sada
Kako javlja Routers,
kancelar A-dena-uer
je na zboru u Dort-mund- u
izjavio da jc zaklju-бепј- е
mirovnog ugovora sa
Njemackom "bcsmisleno"
dok se no postigne spora-zum
o razoruzanju.
М
Telegram: Nema razloga treci svjetski
KOMENTARI
jugoslavensko
generalitabni
JUGOSLAVENSKE STAMPE
ncpri-jateljski- h
Kocgzistencija,
zakljucenje
"bcsmisleno"
za-padnonjer- mki
prodje. To treba biti uze-t- o
u obzir po Zapadu, ko-ji
treba jasno pokazati da
njegova odlucnost da osi-gu- ra
slobodu Zapadnog
Berlina ne znaci krusada
za njemacko ujedinje-nje.- "
Znacajno je da ! ovaj
konzervativni organ (bli-za- k
Diefenbakerovoj via-di- )
smatra da bi ujedinje-nj- a
Njemacka po receptu
Washingtona, Londona i
Pariza — i Bonna! — pre-dstavlja- la
opasnost za
mir u Evropi.
nika, a druga — drugc . .
"Samo poznavanje obima
problcma namece i odgova-rajuc- a
reSenja, ili bi ih na-metn- uo
onoga trenutka ka-d- a
bi stvarno робеН pravi
razgovori 5iji bi unapred
postavljeni cilj bio postiza-nj- e
sporazuma. AH takvo
prilazenjc podrazumeva u-pra- vo
zelju za sporazumom
i odabiranje odgovarajucih
mctoda za njegovo postiza-nje- ,
§to danas mogu biti sa-mo
pregovori."
SH6no stanoviste zastupa
zagrebacki "Vjesnik" u cla-nku
"Opet Berlin" s torn ra-zliko- m
da citira nckc zapad-n- e
listove (Manchester "Gu-ardian")
koji so kriti6ki iz-razav-aju
o zapadnom sta-novistu.
"Vjesnikov" б1апак
zavr§ava :
"Zaklju6ak: treba sjesti
za stol i, po mogucnosti sa
§to manje sklonosti za јаба-nje- m
blokovske snage i pre-stiza,
a sto vise zclje da so
prizna postojeca rcalnost,
pregovarati o onome gdje bi
se najlak§e, najbrze i naj-bczboln- ije
moglo postic i ne-k- o
rjesenje. Ni to nece biti
lako, ali za diplomate to§ko
ne zna6i i ncmoguce."
mnogih stvari koje nam se
ne svidjaju, ali ih tolcrira-m- o
u intcresu vecc stvari
mira.
Manchestcrski "Guard-ian"
(Manchester, Engles-ka- )
kaze da je zapadni od-gov- or
na sovjetskc prijedlo-ge
sa "pravnog stanovi§ta
zadovoljavajuci", ali doda-j- e
da se time ne doprinosi
priblizavanju rjcScnja, po-3t- o
je u notama zapadnih si-la
izostala "bilo kakva kon-struktiv- na
sugestija da so sa-das- nji
problem rijoSi". "Za-rf- ul
ce, prije ili kasnije, ka-ze
"Guardian", biti виобеп
sa oporom бЈпјепЈсот da
svako valjano гјебспје njc-maбk- og
problema, to jest u
jedinjenja 'етабке, mora
ukljuciti i stvarno priznava
nje Шобпе ХТјетабке".
KOMENTARI BRITANSKE STAMPE
"Na osnovi ovlastenja koja mi je dao glavni ko-mand- ant
kopnenih trupa, saopcavam :
Akcije nasilja i sabotaze kaznjavat ce se na naj-okimtn- iji
пабјп. Akcijom sabotaze smatrat ce se i kvare-nj- e
ili poljoprivrednih artikala, svih rezeni
i objekata va2nih za vojsku, a isto tako — skidanje ili
cijepanjo saopcenja. Plinske centralo, magazini, goriva,
ustave, a isto tako итјеМбка djela nalaze so pod pose-bno- m
zaStitom пјстабкјћ oruzanih snaga."
Zatim je stajalo u torn nesudjenom proglasu da ce
ratni sud izricati presudc za djela koja su tu i
U dokumontu stoji i ovo :
"Obavezno je da so kao sredstvo placanja prima
пјстабкЈ i mjesni novae. Obracunski odnos je ovakav:
jedna engleska funta — 9,00 Uvodjenje dnijeg obraбunskog kursa je kaJnjivo."
VOJNI KOLOS ODREDJUJE
AMERICKU POLITiKU
Americki casopis "New Leader" objavio je clanak
Tristrama Kofina u kome se analizira pritisak velikih
angaziranih u vojnoj proizvodnji, na Bijelu
kucu, vanjsku poltiku vlade Sjed. Drzava i na njen
stav prema razoruzanju.
tog clanka.
Na "vojnoindustrijski ko-mpleks"
upozorio je preds-jednika
Kennedya veoma o-zbil-jno
nitko drugi nego
Dwight Eisenhower. A bivSi
ministar obrane Charles
Wilson imao je s tim komp-lekso- m
toliko nezgoda da je
pred jednim potkomitctom
Predstavni6kog doma izja-vio
i slijedece: "Mnogim
svojim prijateljima govorio
sam koliko je ozbiljna stvar
to sto je suviSo veliki broj
Amerikanaca stekao noko
finterese u vojnim Iiferacija- -
raa; radi so o imovini, poslo-vim- a,
zaposlcnju, izbornim
glasovima, prilikama za u-naprod- jenje
i naiiredovanjc,
vecim placama ucenjake
i slicno. Nezgodan je to bi-znis-
".
Taj kolos je neobiбno би-dovis-tc.
Njegovu glavu pre-dstavlja
teorijsko rukovods-tv- o
zajcdniбkog staba Scfo-v- a
oruzanih snaga. To бт!о-vist- c
ima mnoge ostro zao-kc- :
to su redovni oficiri, pa
vojni kontraktori modju ko-jim- a
so danas nalazi i mno-g- i
univcrziteti koji dobiva-j- u
sve veca sredstva za ist-raziv- acke
radove, zatim
profesionalne grupc kao sto
jo Udruzenje zrakoplovnih
snaga, vetcranske organiza-cije- ,
predobivciii kongres-men- i,
predobiveni profesori
i ucenjaci, miljenici u novi-narsko- m
koru i, u manjoj
mjeri, rezen'ni oficiri.
Postoji zapravo dircktorij
u kome medjusobno бгз-t- o
povczani lifcranti oruzja
i vojne ustanove. Oficiri ka-d- a
se ро1абе iz aktivne slu-zb- c,
mogu dobiti dobra za-poslcn- ja
kod liferanata 6im
skinu svoje uniforme.
General Dynamics, jedan
od glavnih vojnih liferana-ta
ima na svom platnom spi-sk- u
18G oficira koji su se
povukli aktivne sluzbe,
a modju njima se nalaze je-dan
general, jedan general-lajtnan- t,
pet brigadnih ge-nerala,
jedan viceadmiral i
19 kontraadmirala. Doista
je tcSko utvrditi tko tu kon-trolir- a
koga.
Prijc godinu dana rekao
je pokojni C. Reese, republi-kans- ki
poslanik za dr2avu
Tennessee, da je "armija
postala zarobljcnik mocnih
industrijskih sila — пагобКо
Belovih laboratorija i Do-uglasov-ih
tvornica aviona".
U роНИбкот smi§lu rije-б- ј,
vojska ima vi5e prilike
za trosenje nogo bilo koja
druga ustanova u SAD: tu
su, prije svega, vile od 2.1,5
milijarde dolara u ugovori-m-a
koji nisu izlozeni konku-rentno- m
nadmetanju ili ana-Hti5ki- m
kontrolama vladine
sluzbo za budzctsko габи-novodstv- o;
zatim, vojni lo-gon
i baze (ministarstvo o- -
Novi dokumenti otkrivaju sto nacisticka Njemacka spremala Iiritaniji CHURCHILL BROJ 49
prikrivanje
nabrojena.
Reichsmarki.
ш9
kompanija,
na
za
su
iz
Donosimo ovdje izvadak iz
' ' 11
brane drzi 31,303.577 aka-r- a)
; poslovi oko rezervnih
snaga ; Xondovi za istraiiva-бк- с
radove; roba za bazo
na stranim tcritorijima i be-splat- an
prijevoz; ekskluzi-vn-e
storije o glamoroznim
prcdmetima i — indirektno
— poslovi oko reklamo. A
sve jo to ne samo za§ticeno
tajnoSdu i povjerljivoscu
prcdmota ncgo je joS i okru-zen- o
oreolom patriotizma.
Vojska tro§i mnogo enor-gij-o
i moci na to da обш?а
status quo. Na'ptimjer, pri-jel- az
s bombardcra s ljud-sko- m
posadom na intcrkon-tincntal- nc
teledirigirano
projektile stvara nczadovo-Ijstv- o
na raznim stranama.
To so odmah pocinjc ticati
proizvodjaбa aviona, sindi-kalni- h
organizacija u nji-hovi- m
tvornicama, kongres-men- a
u njihovim izbornim
kotarima i banaka koje svo
to financiraju. Ро1иЈбап u
Pontagonu postaju uznenit-re- ni jer im so poluga kojom
djeluju u vanjskoj politici,
a to su vojne baze na stra-nim
tcritorijima, uzima iz
ruko . . .
Zrakoplovno snage i mor
narica uglavnom nastojo za-drz- ati kazaljkc na satu. Vla-d- a
predlazc da se ukino po-litika
"masivno odmazde"
kao zastarila i opasna.
Ta politika zavisi od velikih
snaga teJkih bombardcra
punih nuklearnih bombi, ko-je
bi mogle biti ba6cno na
nekog neprijatelja na prvi
akt ncprijatcljstva. Ta poli-tika
zavisi i od velikih flota
ratnih brodova koji treba
da prate nosa6c aviona —
takodjer natovarenih atom-ski- m
oruzjem. Po novim ko-ncepcija-ma
trcbalo bi da so
smanji opasnost sluбajnog i-zb-ijanja
nuklearne katast-rof- e
time Sto bi se manje vc-ziva- lo
na teske atomskc uda
re. Odmazdu bi trcbalo da
osiguravaju interkontincn-taln- i
bnlisti6ki projcktili i
podmornice s polaris-rake-tam- a,
to bi Sjedinjcne Dr-zave
vi5e uvelo u rakctno
doba. Osim toga, po planti
je zamiSIjeno da SAD for-mira- ju
dobro uvjezbane bri-gade
"vatrogasaca" koje bi
se suprotstavljale gerilskim
operacijama ' i unutra§njim
subverzijama karakteristic-ni- m
za danaSnji svijet.
Svi koji su bili pogodjeni
ovakvim promjenama, smje-st- a
su digli glas. Njih ujedi-njava- ju
snago u Pontagonu
i izvan njega koje zalitijc-vaj- u
da SAD obnove ekspe-rimen- te
s novim nuklearnim
orudjima. Taj pritisak naro-cit- o
vr?o zrakoplovno snage,
s kojima se drze i interesi
anga2irani u eksploataciju
uranija.
Citirani tekst privlafi paznju upravo zato Sto nije
osvanuo na ulicama britanskih gradova cijim je stanov-nicim- a
Hitler sa svojim gencralltabnim aparatom na-mjenji- vao
sudbinu porobljenih. Pored proglasa, koji to
u stvari nije postao, u Berlinu su bili pripromljcni "crni
spiskovi" ncpozeljnih Britanaca, takodjer pod pretpo-stavko- m
da ce Hitlerove divizije osvojiti Englesku i us-posta- viti
u njoj vlast kukastog kriza. Po tim spiekovi-m- a
SS-tru- pe bi hapsile "nepoZeljne". Na primjer, pre-ma
pnjavi "odjeljenja A. 1 VI uprave" uneeen je u jo-da- n
od "crnih popisa" predsjednik britanske vlade Win-ston
Churchill, i to pod brojom 19.
Iako do invazijc Engleske nije doilo, neproglaSeni
proglas i "crni spiskovi" svakako su dokumenti eTji
smisao prelazi granice tcme o Britaniji u drugom svjet-sko- m
ratu.