Jedinstvo, May 12, 1961

              w
m
VOL. XIII. 35 (1129) TORONTO, FRIDAY, 8c COPY
Kennedy u Ottawi
Trsba mu jasno kazati gdje Kanada
sfoji u pitanju njegove dokfrine
U ponccln-l.ia- k 10 maia u Ottawu do-la- zi
americki predsit-dni- k Kennedy.
Ovo bi trebao biti prijateljski posjet.
AH u sadasnjim prilikama americki pre-dsjedn- ik
nije pozeljan gost.
Ali Kennedy ovamo dolazi poslijc ne-uspjcl- og napadaja na jednu malu zem-Ij- u,
kojim je ozbiljno kompromitirao i se
bo i svoju zcmlju. Narodi svijeta su so
uvjerili da to nije onaj Kennedy kakvog
su oni zamisljali, da on ncce skrenuti
svoju zemlju sa puta kojim su je vodili
Eisenhower i Dulles na put medjunaro-dn-o
suradnje i rjesavanja medjunarod-ni- h
problema na mirni na6in. Kennedy
jo zaStitnik ameri6kih korporacija i sto-- ji
im na raspolaganju u njihovoj politici
plja6kanja i ugnjetavanja naroda. On
jo to jasno rckao svojom "doktrinom",
kojom je proglasio da ce Sjedinjcnc Dr-zave
intervenisati u svakoj zcmlji zapa-dn- c
hemisfere koja pokusa da so osa-most- ali
i vodi nezavisnu politiku u intc-res- u
svoga naroda, kako to radi Kuba.
Tu jc ukljuccna i Kanada.
Kennedycvi postupci prcma Kubi. i
njegova "doktrina" izazvali su veliko
negodovanje u Kanadi. Nikada prijc nije
ovdje bilo toliko kritike americke poli-tik- o
kao u posljednja dva tjedna. Pot-rese- ni
su i uznemireni cak i krugovi ko-j- i
stojc za najtjesnije prijateljstvo i "sa-vcxniStv- o"
sa Sjedinjenim Drzavama.
Evo sto je povodom "Kcnnedyeve do-ktrin- e"
napisao konzervativni list Globe
and Mail:
"U ovoj situaciji, kanadska vlada je
duzna da jasno kaze gdje ona stoji. Mi
smo suradjivali sa Sjedinjenim Drzava-ma
u obrani Zapada. Mi medjutim, mo
ramo reci Washingtonu da necemo su-radjiv- ati
u nikakvom pokusaju za oba-ran- je
vlada u zemljama Latinske Ame-rik- c,
niti ccmo pristupiti u Organizaciju
americkih drzava (OAS), koja sve vise
pretvara u sredstvo politike Sjed. Drza-va.
Mi takodjer trebamo jasno reci da
necemo dozvoliti nikakvo diktiranje Sje-dinjen- ih Drava u nasim unutrasnjim
poslovima ili nasoj vanjskoj politici".
Nema sumnje da ovo glediste dijele
svi pravi i svijesni Kanadjani.
Nije tu u pitanju samo Kuba i Latin-sk- a
Amcrika.
Kennedy jc — kako je nedavno pisao
ttjogov dobri prijatelj Walter Lippmann
— u teSkoj situaciji (grave trouble) ti
drugim dijelovima svijeta. I, kako upo-zora- va
"Canadian Tribune", on hoce da
Kanadu povuee za sobom.
Americka politika u jugoistoSnoj Azi-j- i
prezivljujc krizu. U Laosu je konacno
Uscljcvanjc i
iseljcvanjc
Racuna so da cc ove godi-ne
u Kanadu useliti oko
95.000 osoba. Od toga broja
10.000 do 50.000 njih treba- -
ju posao tosiaio su zene,
djeca itd).
Na drugoj strani, Kanadu
cc u ovoj godini napustiti o-- ko
35.000. Vecina ce otici u
Sjed. Drave.
1,13S.000 porodica
U junu 19G0. u Kanadi jc
bilo 4,138.000 porodica, ili
oko 100.000 vi5e nego u is-to- m
mjesecu 1959.
Ovo je saopcio dr2avni
biro statistike.
Milijardski biznis
Novine pisu da ce pro-daj- a
425 milijuna dolara
vrijednosti zita Kin! u to-k- u
od 3 godine stvoriti bi-zn- is
od milijardu dolara,
uglavnom u zapadnim kra-jevi- ma
Kanade.
No. MAY 12, 1961 PRICE PER
uspostaljeno pnnuric i propale nade
anu-iickd- i mihtamta za pretvaranjo to
zemlje u bazu protiv Kme i Sjevernog
Vijctnama. U Juznom Yijetnamu rezim
diktatora Dijema sc nalazi u raspadanju
i Sjed. Drzavama no preostaje dru-g- o
nego da posalju vlastite sile da ga
odrze. Sluzntfki rezim u Tajlandu se
trese. Nije boljo ni u ostalim dijelovima
toga podrucja pod amerifckom domiha-cijo- m.
U slicnoj situaciji nalazo so americki
sluznicki rezimi u Iranu i Turskoj.
Sjedinjcnc Drzave je tesko kompro-mitiral- o
sudjelovanjc americke obav-jcStaj- ne
sluzbe (CIA) u zavjeri faSisti-cki- h
generala u Francuskoj.
Kennedy je obecao da cc povratiti a-mcr- iJki
prestiz u svijetu kojega jc sro-za- la
Eisnhowerova vlada. U stvari, ame-ricki
prestiz u svijet nikad nije bio ma-n- ji
nego je danas.
Kennedy nema namjere da podjc dru-gim
putem u medjunarodnoj politici. 0
tome jasno govori upravo odriano vije-canj- e
ministara vanjskih poslova Atlan-tsko- g
pakta u Oslu (Norveska). Bilo jo
tamo kritike i pozivanja na promjenu,
ali je ostalo po starom — a to je oslonac
na oruzanu silu. To je пагобКо vidno u
pitanju NjemaCke i Zapadnog Berlina.
Poznato je da Sovjetski Savez godinama
predlaze nuzno rjesenje ovog problema
i strpljivo ceka da zapadne drzave pro-mje- nc
svojc stanovistc. Ali zapadne dr-zavc,
na inicijativu amertfkog drzavnog
sekretara Ruska opet su reklc: Ne pri-staje- mo
da se Zapadni Berlin pretvori u
slobodni grad; necemo zakljuCcnje mi-rovn- og
ugovora sa Njema6kom. Zapa-dnonjcmaC- ki
ministar vanjskih poslova
Brctano jc kazao da Atlantski pakt mo-ra
biti spreman i na upotrebu atomskog
oruzja da odrzi svojc pozicije u Zapad-no- m
Berlinu.
Kanadski narod, poput ostalih naro-da
svijeta, zabrinut je zbog ovakvog
razvoja dogadjaja.
Mnogi smatraju da je vrijemo da so
Kanada odvoji od takvc politike i podjo
svojim vlastitim putem, kako odgovara
njczinim interesima i koristi svjetskom
miru.
Kanadski narod zeli da zive u miru i
prijateljstvu sa svim narodima a nc sa-mo
sa americkim. On ne zoli da budc
orudje nicijc politike. On hoce da bude
gospodar u svojoj kuci.
Kennedy dolazi u Ottawu sa suprot-ni- m
ciljevima i zato on nije pozeljan
gost.
PITANJU
Kanadski ministar vanjskih poslova Howard Green
u svom govoru na zasjedanju Atlantskog pakta (NATO)
u Oslu dotakao se Kube i americke politike prcma njoj.
Prema izvjes4ajima stampc,. Green je kazao da u
postupcima kubanske vlade ima dosta toga sto je "za
pozalit" i da je ona "provocirala" Sjed. Driave. Ali on
sc ne sla2e sa ameriSkom tvrdnjom da je kubanska re-volucija
skrenula sa pravog puta, kako tvrdi Washing-ton.
Na Kubi su provedenc mnoge korisne promjene, rc-kao
je Green. On je kazao da kubanski narod ima pravo
da odlu6uje o svojoj sudbini i da 6c intervencija izvana
vise stetiti nego koristiti. Sjedinjene Drzave bar nisu
smjclc aktovati same, bez podrske ostalih zcmalja La-tinske
Amerike. On je izrazio sprcmnost da
Kube i Sjedinjenih Dr2ava.
Kako ocjeniti Greenovu izjavu? Neki su je ocjenili
kao ostru osudu americke politike prema Kubi. Ona za-is- ta sadrzi kritiku Sjed. DrSava i stoji u potpunoj supro-tnos- ti
sa izjavom premijera Diefenbakera u parlamentu
19. aprila, kojom se solidarisao sa ameriSkom agresijom
na Kubu. Ali ipak nije onakva kakva bi trebala biti.
Gosp. Green ne samo da nije u pravu kad ka2e da
je Kuba "provocirala" Sjed. Drzave na agresivne poth-vat- c
protiv scbe, nego on zapada u duboku kontradik-cij- u
kad na jednoj strani priznaje pravo kubanskog na-roda
da sam odlucuje o svojoj. sudbini, a na drugoj do--
Americka poplavljuje
Jugoslaviju
Beograd. — Ovogodisnji ' ni uvest ce se za 51 posto vi-uv- oz
robo siroke potroinje §e metallic robe, porculana,
je za 2G posto veci od pro§-logodiSnj- eg,
a do kraja go-di- ne
povecat cc se jos vi§e.
Uvoz industrijske robe ce se
povecati za 20 posto. Najvi-S- e
te robe dolazi iz Sjed. Dr
zava.
U dosadasnjem uvozu, pre-m- a
podacima Sekreterijata
(ministarstva) za robni pro-me- t,
nalazo so razni aparati
i oprema za domacinstvo,
tekstilne tkanino, galanterij
ski proizvodi, kemikalije za
odrzavanje stanova. sredst-v- a
za (Hscenje podova, na-mjeSt- aja
i pokucstva, proi-zvodi
od plasti6nih masa itd
Najveci skok oSekiva sp
u uvozu proizvoda za doma-cinstvo,
juznog voca, kave i
zaCina. Prcma proSloj godi- -
Odffodjcn Popoviccv
odlazak u Moskvu
Beograd. — Predstavnik
ministarstva vanjskih po-slova
Kunc izjavio da je
ministar vanjskih poslova
Popovic odgodio posjet u
SSSR do poslije zenevske
konferencije o Laosu, koja
pocinje 12. maja.
PREMIJERA
sa
— Udestvujuci govore ci-- 1
na proslavi lO-godiSn-jicc
socijalisti6ke u
Jcrmeniji, sovjetski prcmi-jer
Nikita Hruscov odrzao je
u Jcrcvanu veliki govor u
kome je dotakao i ncka zna-caj- na
medjunarodna pita-nj- a.
Prijc svega, on jc izja-vio
da sc Sovjetski Savez o-zbil- jno
priprema za preds-tojec- o
razgovore o problcmu
razoruzanja sa Sjedinjenim
Drzavama do kojih uskoro
treba da dodje i ispoljio na-d- u
da ce sc odnOsi izmedju
Sjo,d.' Drzava i Kube pobolj-Sat- i.
HruSJov jc dodao, kada je
govorio o razoruzanju, da sc
nada da ce i strana
prici veoma oziljno ovom va-2no- m
pitanju i upozorio one
koji mislc da je takve pre- -
proizvoda od plasticne mass
i plinskih aparata. Lijekovn
ce se uvesti za 22 posto vi§c,
knjiga i casopisa za 33 pos-to,
filmova za kinematogra-f- o
za oko 30 posto, tekstila
25 posto itd.
U privrednim krugovima
raste bojazan da ce poplava
strano robe ozbiljno ugroziti
domacu industriju, koja us
lijcd zastarjele opremc neco
moci da izdrzi konkurenci-ju- .
NaroCito velika opasnost
prijeti tckstilnoj industriji.
Uvoz strano robe nije og-ram'6- io
porast cijena, kako
je sluzbeno tTdjeno kad jo
objavljena "devizna i trgo-vinsk- a
refonna" pocetkom
godine. Porast cijena je za-uz- eo katostrofalne razmje-re- .
Jedan cilj "reforme" jo
bio balanciranje uvoza i iz-vo- za.
Umjesto toga dollo jc
do povecanja razlike izmo-dj- u
uvoza i izvoza. Samo u
prva dva mjeseca uvoz jo
nadma§ivao izvoz za vile od
17 milijardi dinara.
Jugoslavenska privreda
jo dovedena u vrlo tesku si-tuac- iju.
i
Moskva. moguce voditi na zategnuta
rcvolucijo
druga
I sto i na шиниришна
za r2ava da
razviju u
, na njih. I Dolazak na last
i rtfke
. __ kod
nadu novj
on zeli . Drzava
razoruzanju iz stanja
boskonacnih diskusija i spre-man
je da prihvati svaki za-padni
prijedlog o kontroli
razoruzanja u slucaju
Zapad prihvati sovjetski pri-jedlog
o opcem i punom
nece kontrolisano
vec razoruza-nje- "
— je Nikita
Hru56ov.
mi§ljenju sovjetskog
trcnutna medju-narodna
je prilino
U INTERVENCIJE
pusta mogucnost intervencijc ako bi u njoj
ostale zemlje Latinske Ako kubanski narod
ima odlucuje o svojoj sudbini, onda Sjedinje-ne
Drzave nemaju pravo intervcnUu same ni uz po-m- oc
drugih. Intervencija nije opravdana pod nikakvim
uslovima. Sjedinjene Drzave bi imale pravo protiv
Kube upotrebe oruianu silu u sluSaju ako bi ova prva
napala njih, to ne samoda sluc"aj, negojse uopce nc-d- a
zamislit bi mala Kuba napala Drzave.
Ali nije to jedina slabost u Greenovu govoru. On,
koliko se zna, nije ni§ta rckao o "Kennedyevoj doktri-ni",
kdjom su Drzave proglasile svoje "pra-vo"
interveniSu U svakoj zcmlji juzne ili sjevcrne
Amerike, 2ija vlada ne bi radila po volji Washingtona.
Ovo se ti6e i Kanade. Gospodin Green je trebao ame-rickim
upravljaCima jasno rcci ne priznaje to
ameriJko "pravo". Medjutim, ovaj propust moie — i
treba se popravi idudi tjedan, kad americki
Kennedy dodje u Ottawu. Njemu treba jasno rcci
Kanada ne ni ono §to su Sjedinjene Drzave
dosad uradile Kube, niti odobrava Sto one
namjeravaju u buducnosti prema Kubi i
ostalim zemljama juZne i sjevcrne Amerike. Njemu tre-ba
reci da svaki narod u svijetu ima pravo sam odlu-6uj- o
o svojoj sudbini. Bez toga nemoguce smirivanje
prilika u svijetu I otklanjanjc opasnosti nuklearnog rata.
179 Queen Street West
Toronto 2-- П, Ontario
Tele fon EM 3-16- 12
Kuba je narodna socija-iistick- a
republika
Havana. — List "Hoy", glasilo kubanske Narodne
socijalisticke partije u uvodnom clanku pozdravlja izja-v- u
premijera Fidela Castra da je Kubanska revolucija
prcrasla u socijalisticku revoluciju. Castro je to
prvi put izjavio 18. aprila, a ponovio u svom velikom
govoru na proslavi Prvi Maja u Havani.
"Hoy" pise da je ovaj korak zahtjevao razvoj re-voluci- je.
Ovo ce omoguciti daljne uspjehc.
Cinjenica je, kaze organ kubanskih komunista, "da
je revolucija, poslije postignuca pune nacionalne slobo-d- c
i unistenja jankijske poslije likvidacije
litifundija putem agrarne reforme i osiguranja slobode i
demokracije za narod — presla na izvodjenje niza soci-jalistick- ih
zadataka, od kojih je najvazniji nacionaliza-cij- a
glavnih poduzeca i industrijc i planiranjc nacional-no- g
razvitka. Cinjenica je da ogromna vecina onih koji
rade u industriji i poljoprivredi ne rade za kapitalizam,
nego za javna, nacionalizirana poduzeca, vlasnistvo sve-g- a
naroda".
U svom govoru na prolavi Prvi Maja prcmijer Ca-stro
je rekao:
"Glupo za Kcnnedya pokusava uciti kubanski
narod kakav drustveni i ekonomski sistem treba ima.
Mi smo rekli da jc ova revolucija socijalisticka revolu-cija
koja ukida izrabljivanje covjeka po covjeku. Ku-banski
narod je suveren i on sam moze da odluci kakav
drustveni poredak ce stvoriti.
"Ako gosp. Kennedy ne voli socijalizam, mi ne vo-lim- o
kapitalizam i imperijalizam. Mi imamo pravo
protestiramo protiv reima 90 milja od
nasc obalc isto tako kao sto taj rezim smatra ima
pravo da protestira protiv postojanja socijalistickog re-zi- ma
90 milja od njegovih obala".
VELIKI GOVOR SOVJETSKOG IIRUSCOVA
Sovjetski Savez zeli dobre odnose
sporazumjevanje Sjed. Drzavama
krivica Kanadskog ra(nj6k0jr k(m--
formalnoi procedural- - iczi .ц.и--
noj osnovi da ce krivica koji sc trude
njihov eventualni neuspjeh trku naoruzanju.
pasti nove ame- -
vlade — nastavio je
Sto sc ticc Sovjetskog Sa- - nrU56oV probudio jo
Nikita IIru-jncki- h jjU(li cln ic
§6ov, da razgovori o rlli.nV(wiincj sied.
izidju
da
ra-zoruzanju.
"Narodi
naoruzanje
podvukao
Po
premijera,
situacija
Ministar vanjskih poslova Green 'kritizira' U.S.A.
KONTRADIKCIJA
posreduje-izmed- ju
roba
sudjelovalc
Amerike.
pravo da
da
da
nije
da Sjedinjene
Sjedinjene
da
da Kanada
da predsje-dni- k
da odobrava
protiv ono
poduzeti svim
da
je
Prcmijer
dominacije,
je da
da
da
imperijalistickog
da
Velika
vcza.naglasioje
pokazati razumnije prilaze-nj-e
rjeSavanju medjunarod-ni- h
problema, prvenstveno
problema razoruzanja. Ta-ka- v
razvilak doveo bi do
poboljsanja cjelokupnc mc-djunarod- ne
atmosfcre.
Promijer Hruscov jo izra-zio
sprcmnost Sovjetskog
Saveza da i dalje usmjerava
svoje napore u pravcu po-boljSa- nja
odnosa sa zapad-nim
zcmljania, ukljucujuci
tu i Sjed. Drzave.
Sovjetski premijer je iz-razio
zaljenje zbog provo-kacij- e
koja je izvr&cna pro-tiv
Kube. Odgovor za nju
prcbacio je na "agresivnc
snagc Sjed. Drzava", a na-pa- d
na Kubu nazvao je vjc-rolomni- m.
Poslije toga premijer
HruScov je rckao da bi sov- -
jetska vlada zclila da opti-mistiS- ki
gleda na dalji raz-voj
dogadjaja u torn dijclu
svijeta, ispoljivsi nadu da
ce Sjedinjene Driave "izvu-c- i
pravilne zakljuCkc iz o-n- og
sto se dogodilo." Hrus--
gog
pi,
tim
ranjivanju zategnutosti
dvijc zemlje ostva-renj- u
mira u karipskom
jc istovrcmeno
upozorio imperija-list- e
da bi u slucaju da
razuma po-dj- u
u novu avantu-r- u
Kube takva
bromenita ozbilj- -
Tiedunionisti Ila-millo- na
protiv Kcn-nedyeve
dokdinc
Hamilton Labor Council
(tredunijsko vijece) jc upu-ti- n
noziv Izvrsnnm ndbnru
grcsa da federalnoj vladi i-z-razi
svoju opoziciju "Ken-nedyev- oj
Kanadjani su protiv pri-mje- ne
"KennedyeVc doktri-no- "
na svoju zemlju ili bilo
koju zemlju zapadne horn
[sfere, kaze se u rezollicljl.
Rczolucija ka2e da dr2a-v- c
treba ju rjeS.nvati mcdjii
sobne sporovo kroz
njene Nacijo prib-jegavan- ja
sili.
nim opasnostima i za sflmo
SAD.
Trcci vazan medjunarod
ni problem o komo je
govorio sovjetski premijoi
bilo je sredjivanje prilika u
Uiosu. HruScov je rekao da
sve iskrene pristalico mira
pozdravljaju sazivanje zc-nevsk- og
medjunarodnog sa
vjetovanja o Laosu da SSSR
zeli da savjetovanje u fcene
vi budc uspjeSno. A za ta-ka- v
zavrsetak, po njegovom
misljcnju, neophodno je da
sc Zapad odrckne svojih po-kuSa- ja
da Laos -- u
svoje vojno uporiSte, da se
mjesanja u unutra--
snjc stvari ove male
I problem NjemaJkc jc
bio u Hrus5ovljc-vo- m
jerevanskom govoru.
Ponovljeno je da SSSR
likvidiranju dru- -
cov . jc takodjer podrzao J svjetskog rata u Ето-spremno- st
Kube da povedc , zakljucenju ugovora o
pregovorc s vladom o odst- - miru samim otklanja- -
iz-medju
i
po-dru6- ju.
Hru§5ov
americke
i
protiv zdravog
otvorenu
protiv situa-cij- a
bila
doktrini"
I
Ujedl
umjoeto
i
pretvori
odrckne
zcmlje.
dodirnut
tezi
ostataka
i
nju prepreka koje ometaju
dobre odnose medju narodi-ma
i osiguranje mira u svi-jetu.
"Narodi m zainteroso-van- i
da se stvore uslovi za
miroljubivu. koegzistcnciju",
naglasio je sovjetski premi-jer.
Pri kraju govora Hru5- -
rnv lf nodsifti'n tin TIV trotm
P?_1? ?A. 1 !_ II lziijeciii cm "i posinm oojte- -ki-v- an
I odlufan instrument
mira.
afc