Nase Novine, October 04, 1978

              птшрпгшпмдтгптп! шУи-- м "уигг п.миаииаамиишииииммшмт -- тгчн
it I
I - И AlM& Ж fe Г И #№1 flk ЛР% в3 ГШ, tarijata tog Novog svijeta, u6estvu-ju- 6i 1
И 1И-®јЈ-
Н И ТиНИНИ Л Ш ШшШ Ш јИ Ш ШЦј (И И (Ш Ш zestbkoj klasnoj borbi
П U ffl rvDH 111 I lilmlklll P
I I
a
if'
J?
f!
и
£
(
i
i:
Л
f
12,-- . nmw--
4w вв _WV_4 W~--
ProSlo je viSe od trideset godina
od kako sam prestao' da, pod gor-nji- m
naslovom, piSem "Slobod-no-j
re6i" brojne Clanke rubric!
"Da smo na6isto". ovom dlanku
dajem isti naslov, jer, 6ini mi se,
da materija koju obradujem a sam
sadrzaj odgbvaraovom naslovu tim
prije, Sto bi se za "NaSe novine",
donekle to samb u izvjesnom
4smislu, moglo re6i, da su nasljed-ni- k
"Slobodne гебГ.
Povod za pisanje ovbg'fclanka je
jedne strane 6injenica, Sto se pos-Ijednj- ih
godina pojavio prili6an
broj manjih ve6ih dlanaka Stam-pani- h
radova u kojima su se ten-dencioz- no,
netafino krajnje neob-jektivn- o,
prikazivali nesamo izvjes-n- i
politi6ki dogadaji nego ditava
razdoblja u radnifikom antifaSis-ti6ko- m
pOkretu Jugoslovena u SAD
Kanadi koji su se zblli, uo6i u
toku, Drugog svjetskog rata. Sa
druge strane, kao glavni rukovodi-la- c
srpskog naprednog pokreta
sekretar jugoslovenskog-koordina-ciono- g odbora (komunista) u SAD,
periodu bd polovine 1935. do
kraja 1936. godine, te od 1939.
godine pa do kraja rata, bsjedam se
duznim da, kako pred 2ivim u6es-nicim- a
tog pokreta, tako. pred
onima. kojihuviSe nema?medu ИчУ,"
ma, pvpm.priilkom rasvijetlim neke- - momentejz proSlosti toga pokreta,
naro6ito; SAD posebno medu
Amerikancima srpskog cmogor-sko- g
porijekla. To dugujem hilja-dam- a
hiljadama naSih radnika
dlanovima njihoyih porodica, koji
su sa puno poirtvovanja krajnjim
samoodricanjem, iz dana dan, iz
godine u godinu, kako prije rata
tako za sve vrijeme rata aktivno
radili da Sto vise doprinesu porazu
faSizma imperijalistidke rneduna-rodn- e
reakcije; pobjedi Saveznika,
pobjedi Narodno oslobodila6ke
borbe u Jugoslaviji.
Nepobitna je 6injenica da je
radnifiki pokret medu Hrvatima,
Srbima, Crriogorcima Makedon-cima'n- a
teritoriji SAD Kanade,
pofiev od one velike ekonomske
krize tridesetih godina, pa sve do
kraja II svjetskog rata,"uspio da
mobilise narodni antifa§isti6ki
front najSire iseljeni6ke mase. U
torn pokretu, zajedno sa radnidkom
klasom, riaSIa se ve6ina obrtnika,
FLAT FOR RENT_
U 6i3toj ku6l na drugom sprat u.
Sporet friJIder ukljuCenl.
26 Street and Lakeshore
Tel. 255-959- 6
Posle 5, Tel. 625-847- 7
POZNANSTVO
Gospodin, 48 godina dobre naravl, ieli
upoznati 2enu radi drufitva. Nazvati (416)
533-530- 3.
TRAZI SE
VLADIMIR NOVAKOV, koji, se jednom
javio sa 15 Arlington Ave., Ottawa, Onta-rio,
drugl put sa 201 Bell Street, N.,
Apartment 317 Ottawa, Ontario. Trail ,ga
prljatelj skoro-doS- li Iz Jugoslavije, pa ako
neko bllo Stogod zna njemu neka se javl
na upravu "Na§ih novlna", III ako je on sam
јоб i'lyotu naide na ovu potragu, neka se
javi na Istu adfe'su.
ve6i broj sitne srednje burzoazije,
pa бак jedna veca grupa predstav-nik- a
krupnog kapitala (Franjo Pe-trinov- i6, Martin 'Bogdanovic, Nik
Bez, Dzo Martinec, Zlatko Baloko-vi- 6
da pomenem samo neke od
njih), veliki broj crkvenlh opStina
zajedno sa svojim sveStenicima,
intelektualci na 6elu sa velikim
nau6nikom Nikolom Teslom knjl-zevniko- m
Lujom AdamiSem, profe-soro- m
Pajom Radosavljevi6em dr.
Slobodno se moze re6i, da je
bilo malo etnidkih grupa na tlu
Sjeverne Amerike, koje su, na torn
planu uradile, u ono vrijeme, ono-lik- o
koliko su uradili Jugosloveni.
Zato bez pretjerlvanja moze se re6i
da je to bio svojevrstan fenomen,
koji sluzi na 6ast svim u6esnicima
tog velikog narodnog pokreta,
predvodenog radniCkom klasom.
Zasluge za te, odista, velike
uspjehe pripadaju, prije svega, rad-nicima-komunis- tima stotinama
hiljadama, koji, su, svojim samo-prijegorni- m
nesebl6hlm radom,
davali primjer drugima, predvode6i
ih antifaSistidki front najSirih raz--
mjera, ne рбекијиб! od toga svog
revolucionamog rada niti slavu,
niti bifb kakvii materijalnu korist.
1,'Zato kao uvredan tlh hiijada--.
radnika- - zvu6e samohvalisanja.
hvalisanja preko Stampe pojedinih
osoba, pripisuju6ise6i pojedin-cim- a
neke, maltene, naddovjedan-sk- e
vrline, sposobnosti Ii6ne
uspjehe u torn pokretu. Takvo
samohvallsanje hvalisanje poje- -
dinaca bezkrupulozno prikazuje hi-Ija- de
radnika-revoluciona- ra toga
pokreta kao neku bezglavu masu
ljudi, koji su, bez "voda", bill
nesposobni da neSto urade
stvore. To mogu bit! samo krajnje
neodgovorna naklapanja dokonih
bolesno ambicioznih osoba, koje
ustvarl ne znaju Sta je proleterijat,
kakva je njegova duSa, Sta je.
klasna borba. Te osobe, nisu se ni
postarale, da shvate dun suStinu
komunisti6kog pokreta, kao izraza
najve6eg dometa klasne svijesti
proleterijata.
Jednom za svagda treba da je
jasno svakome koga to zanima
sledede: RadniCki pokret jugo-sloyensko- m
dpseljeniStyu u Sjeyer-n-oj Amerlcj nastao je, rastao raz--
se K Trazi tkalac
ili tkalja
Trazi se iskusni tkalac, Ili tka
Ija, za tkalaCku radnju ma
hjem mjestu u Quebec-u- . Sta
Ino zaposlenjo. Povoljni uslo-- h
vi za stanovanje.
Tel. 1-4- 18 268-836- 8
ili pisatl na:
Michel ine Beaucheim
22 Chemin du Roy
Les Grondines, P.O.
GOA 1W0 vyWyyJ'JVftHi МИМ№1ШМПаа1Мммммтмамммммн1
Trazi
ANICi
se zena za kucne poslove.
Stan. Povoljni uslovi. Supruga
govori slovenski. Telefonirati:
231-435- 5. (Toronto)
— ™Д-1- - 11.1.-ј.,1.ш.1И-
..ц..1Ш п ,v..-.-,- .., Jij.-'li- f ш ј .г 11 1
,-
-
1 - hi — п~-- т -г--
т-т--
: ' '
,
;
,
' '
' ' N
'
'
K
u
': i
i--
'
.
.
u
u
I
i
i
i s
i i
i
i
i
i i
i
u
i
r
, ,
u i
i
i i
I
u
i
i
i
i
u
i
.
i
a
o
u
i
i
—
i
i
—
i
i
u
,
- i
i
i
i
i
i
i
i
u
I
J
I
u
-
s
Yi
%.i
п ~ n п . „а -- ' г'-'- -'
I
14
vijao se (od samog svog pofietka) u
sastavu opSteg radni6kog pokreta
SAD i Kanade, a pod rukovodstvom
KP SAD i KP Kanade - uz
temeljnl uticaj Oktobarske revolu-cij- e
i KP Jugoslavije, dok se rad
pomenutih partija odvijao pod
rukovodstvom Kominterne sve do
njenog raspuStanja. Sto se tide
kadrovske pomo6i izvana — moze
se re6i da je biia minimalna.
Nekoliko godina prije izbijanja II
svjetskog rata, iz Evrope su doSIa
6etvorica, od kojih je Kominterna
poslaia dvojicu (Nikolu Kovacevica
1934. i Mlrka Markovi5a — 1935.
godine), a KPJ — dvojicu (Srdu
Pricu i Pavla Hlebeca — 1937.
po drugi put (poslije
panije) poslao je i mene CK KPJ,
odnosno drug Tito. I to je sve.
Medutim, u interpretaciji, reci-m- o,
neke Milene Ga6inovi6, sve
ovo (pokret, njegove etape razvoja,
angazovanost hiijada radnika) pri-kazuje
se kao iskrivljena sllka u
deformisanom ogledalu: ... "Sma-traju-6i
da se zbog svega toga
ogromne mase naSeg narqda u
iseljeniStvu ne smiju prepustiti
najcrnjoj feakciji i faSistima, na§a
Komunisti6ka partija je rijeSila.da,
pored Stampe. i dr. (§ta. je ovo "i
dr."? -- r- MM), tamo робаЈје u..
ротоб i svoje ljude.. Da prvi probija
led — poslat je Nikola l£ova6evi6".
(Revija ".Ovdje", br. 64, Titograd,
1974.).
U navedenim rije6ima pomenute
autorke ima ne samo neta6nosti
nego i bezo6nosti. Prvo, "ogromne
mase пабед naroda u iseljeniStvu"
nlkada nlsu bile prepuStene "najcr-njoj
reakciji i faSizmu". Te su
"mase", od svog doseljenja u Novi
svljet, postale sastavni dio prole- -
m
ш
'.'''(: W
x .' u Ш'ј4,4,Л
b :'... -- iv. i :W-4- .
?Ж%, mmmmr
V?£i
(Straj-ko- vi
su veoma 6esto bili krvavi)
protiv kapitala, sticali su klasnu
svijest, stupali u radni6ke sindika-t- e
i razne napredne organizacije.
Od kraja pro§log vijeka i kasnije
(od Milana Glumca i prije njega, od
"Radnidke straie" i prije nje) stalno
su te "mase" imale svoj organizo-van- i
napredni. i revolucionarni po-kret,
a poslije Oktobarske revoluci-j- e
i svoj marksisti6ko-lenjinisti6- ki
pokret. Prema tome, niti je N.
Kova6evi6, niti ma koji drugi
pojedinac, "probijao" nekakav
"led". Taj "led" nemilosrdne eks-ploatac- ije
kapitala "probijali" su
sami radnici, postaju6i sve vi§e
klasnosvjesni, imali su uvijek svoja
rukovodstva, koja su, пајбеббе,
izrastala iz sredine same emigraci-j- e.
U tim rukovodstvima (kao i u
svakim drugim) bilo je i sposobni-ji- h
i manje sposobnih boraca, kao
u ostalom u svakoj zemlji svijeta, u
svakom radnidkom pokretu. Ali su
svi oni bili prekaljeni i pozrtvovani
borcf i zasluiili su da se njihova
imena nikada ne zaborave u pisa-n- oj
i nepisanoj istoriji radnidkog
pokreta.
I drugo, N. Kova6evi6 je; Sto
je ve6 гебепо, u SAD bio poslat od
strane Kominterne. Ovo navodim
kao dinjenicu, mada nije toliko
bitno ko ga je poslao, jer je i KPJ
bila sekcija .Kominterne. Ali tek
.radi. istine navodim i taj detalj.
Da li je te.stvari uopSte mogla da
zna autorka pomenutog.pasusa —
to je, drugo, pitanje, Ali u
,
torn
slucaju trebala je "maio" opreznije
i pazljivije da daje izjave, koje se
odnose na istoriju mukotrpne i
herojske iborbe radni6ke klase i
radni6kog pokreta u Americi, tj.
radnidkog pokreta Amerikanaca i
Kanadana jugoslovenskog porije-kla.
(Nastavidese)
IZ JUGOSLAVIJE...
vino i SUIVOVICA
PLUM BRANDY
RIESLING FRUSKA GORA
TRAMINAC
PROKUPAC
MUSKATNI SILVANEC
TIGER MILK
MERLOT
J?
kao
wnSftfciiixufclfffrtfff iffflwftfrt 1 1 tfl t JT
Kod LCB u Ontariu, Alberti„Britanskoj Columbiji
i Saskatchewanu
Za informacije obratite se
GYAKI AGENCIES
1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont.
Phone (416) 531-994- 6 (7)