Nase Novine, October 04, 1978

              ШфВ&
'
л
ти
Nedavno je u prostorijama Srpske ака-demi- je
nauka i umetnostl u Beogradu, u
prisustvu velikog broja naudnih I druStve-ni- h
radnika i knjizevnih poslenlka odrzana
svedana promocija knjige "Hilandar". Izda-va- di
ove luksuzne monografije o manastlru
Hilandaru su "Jugoslovenskarevija" I "Vuk
Ka?ad2id" iz Beograda.
Tom prilikom pozdravljajudi izlazak iz
Stampe monografije "Hilandar", dr pavle
Savid, predsednik SANU, je naglasio da je
"Hilandar" kapltalno delo koje de osvetliti
dugu i bogatu istoriju ovog spomenlka.
Jedan od recenzenata monografije, dr
Sima Clrkovid, rekao je, istidudi svu ozbilj-no- st
ovakvog poduhvata, da delo predstav-Ij-a
zavrSetak u etapi dugogodlSnjih istraii-vanj- a
iz oblasti istorije i umetndsti. Pred-sedrf- ik
Uredivadkog odbora Iso Njegovan,
potpredsednik SkupStlne SR Srbije, rekao
je na kraju ove lepe svedanostl, da treba
destitati izdavadima Sto su omogudili da se
knjlga "Hilandar" pojavl I na taj nadin
omogudi da nam se pribliil sve bogatstvo
riznica manastira.
Uvodne tekstove naplsall su Pavle Savid,
predsednik Srpske akademije nauka i
umetnosti, i akademik Svetozar Radojdid,
a autori teksta su profesori Univerzlteta u
Beogradu dr Vojislav Ourid, dr Dejan Meda-kovi- d
i dr Dirhitrije Bogdanovlc.
.Na delu uredivadkog odbora za izdavanje
ovog dela nalazlo se Isa Njegovan, pot-predsednik
SkupStine SR Srbije, a dlanovi
su: Bogdan Bogdanovi6, pok. Velibor Gli-gori- c,
Aleksandar Deroko, Vojislav Ouric,
Gvozden Jovanid, Vladimir Jovidi6, Vojl-- .
Slav Korad, Milorad Mijovid, Vitomlr Pet-kovic.vSveto- zar
Radojdid, Oorde RadiSid,
Pavle Savic, llinka Midld i Olga Nikolic.
Recenzenti knjige su Svetozar Radojdid i
Sima Clrkovid.
Ovo je, inade, prva obirrfna I reprezenta-tivn- a
knjiga o ovom manastlrskom korn- -
"Izmedu domovine"
Knjiga,. "Izmedu dvije 'domovine" Ane
Ргабек — Krasne, kojuje lzdala"Llpa" u
suradnji saSlovenskom iseljeni6kom mati-co- m;
jedan je od reprezentativnih dokume-nata.vifi- e
od pedesetogodiSnjeg rada medu
Slovencima u Sjed. Driavama.
Ana Ргабек — Krasna, ugledna kulturno-politi6k- a
radnlca medu ameri6kim Sloven-cima
uvperiodu od 1920 — 1972. godine,
urednik "Glasa naroda" do 1963. godine
kada je nakon sedamdeset godina prestao
sa izlazenjem, kasnije suradnice 6ika§ke
"Prosvete" u б!ји omiljenu rubrlku "Raz-gledni- k"
i danas Salje svoje б1апке, pjes-ni- k,
pisac, novinar, suradnik brojnih listo-v- a
nasih iseljenika — "Mladinskog lista",
"Proletarca'f, "Cankarjevog glasnika", "Na-predka- ",
"Атег(бкод porodi6nog kalenda-ra- ",
"Enakopravnosti", "Nove dobe", "Maj-sko- g
glasa" i drugih, sabrala je u ovoj
knjizi samo dio svojih proznlh tekstova,
б1апака I eseja.
Knjiga "Izmedu dvije domovine" donosi
prije svega crtice i б1апке iz socijainog
2ivota slovenskih iseljenika u USA u ciklu-sim- a
"Domovina", "Medu brdlma", "Ame-rika- ",
"New York", a u zadnjem dijelu
дддд
- t
Svofianu povorku predvodila Jc
pleksu nastalom u XII veku (podlgli su ga
na ostrvu Atosu, u severoistodnom delu
Grdke, na svetoj gori, 2upan Steva Nema-rij- a
i njegov sin Sava). U manastirskim riz-nica- ma
Hllandara, --tokom .sedamdeseto-godiSnj- e
istorije, saduvano je blago nepro-cenjiv- e
kulturne vrednosti. Arhivska doku-ment- a,
knjige i umetnidki predmeti, slikar-stv- o
i arhitektura ovog manastira — kako
nam je redeno u "Jugoslovenskoj revlji",
otkrivaju neiscrpne mogudnosti za naudno
proudavanje istorije srpskog naroda u blls-k- oj
vezi sa istorijom Vizantlje, drugih
ju2noslovenskih naroda i Turs,ke.
U prvom poglavlju monografije o manas-tlru
Hilandaru govorl se o poluostrvu Atosu
i manastirima na njemu, a posebno o
naSem manastlru (Istorija, pismenost,
knjizevnost I umetnost). Poglavlje "Pod
Turcima — XVIII I XIX vek" obuhvata naj-znadajn- ija
zbivanja u ovom vremenu, a u
zavrSnom delu monografije govori se o
istrazivanjlma Hilandara (o najznadajnijim
naSim i stranim istraiivanjima ovog kultur-no-istorijsk- og
centra).
Posebno valja istadi izuzetne fotografije
(autor Miodrag Oordevic) koje dodaravaju
sve lepote ove jedinstvene riznlce naSe
kulture — na preko 140 reprodukcija u boji
prikazane su freske, ikone, stari rukopisi,
etnografski predmeti i uopSte ambijent
manastirskih zdanja i svetogorskih prede-la- .'
Monograflja "Hilandar" sadrfi 145 vell-ki- h
reprodukcija u boji i 20 crno-beli- h foto-s- a,
planova i mapa. IzaSIa je na srpsko-hrvatsko- m
(dlrlllca i latlnica)engleskom,
francuskom i nemadkom jeziku i moie se
naruciti preko izdavaca: "Jugoslovenska
revija", Beograd, Terazijepi ill "Vuk Kara-dzic",
Beograd Kraljevida Marka 9, po ceni
od 700 dinara po primerku Hi u odgovara-jud- oj
valuti.
dvije
nekollko dokumenata o kulturno-ppjtie- -,
kom 2ivotu Iseljenika, tako ueseju "Stari
iseljeni6kl plonlr se oprostio7,,opo8ljed-nje- m
Izdanju "Glasa naroda", u eseju "Na
noge brado, domovina vas zovel" o NOB I
pomoci iseljenika domovini u godinama
najvedlh teSkoda, u "Mislima o Luisu Ada-mi6- u"
svakako bude sjedanja na svoje
susrete sa velikim plscem.
Knjiga Ane Ргабек-Krasn- e obuhvada i
govorl o njenom dugogodiSnjem djelova-nj- u
u Udruienju slovenskih druStava New
Yorka i okolirie, АтеНбкот slovenskom
kongresu, Slovenskom ameridkom naclo-nalno- m
savjetUf АтеНбкоЈ sluibi za ratnu
informaciju I drugdje. Godine 1942. preu-zel- a
je redakciju "Glasa naroda", zatim
uredivala "Nov! list" I "Prosvetu" te se u
godinama od 1954. do 1963. ponovo, ovaj
put kao vlasnlk, posvetlla "Glasu naroda".
Godine 1950. izdala je izbor svojih pjesa-m- a
"Za IjepSe dane". Od 1972. godine zivi
u AJdovS6lni.
Knjiga "Izmedu dvije domovine", za koju
je popratnu гЦеб napisao Anton IngoliC,
uredio je Jo2e Нобеуаг, a opremlo ju Je
Klavdij Ра!б!б. (Informacije o Sloveniji)
limona glazba iz dibenika) Slbcnskl toiacl
(Sniniio B. Kolomonfd)
штшЈшшшштшшштт
ЧГ ШКЛЉ V TV "# --. flu ЗМИМ.ЛД
LT мг
Miroslav Krleza:
velikan hrvatske i jtigoslavenske knjizevnost i
Velikim brojem priredbi, znanstvenih
skupova te intenzivnom izdavackom dje-latnoS- du
obiljezena je Slrom zemlje 85.
godiSnjica rodenja velikana hrvatske i'
Jugoslavenske knjlievnosti, Miroslava Kr-leJ- e.
Centralna proslava piSdeva jubileja
odriana je uodi njegova rodendana (7. jula)
u Zagrebu,' ha kojoj su u glazbenb-scen-sko- m
kolaiu recitirani stihovi, fragmenti iz
irhpozantnbg Krlezinog opusa.
Miroslav Krleza najvede Je ime hrvatske
kulture ovog stoljeda. Od njegovih prvlh
Stampanih tekstova podetkom 1914. godi-ne
pa do 1978., kadaje IzStampe izaSlo pet
knjiga KrleZinlh "Dnevnika", proSlo je vise
od Sezdeset godina, ali nije proSIa ni jedna
godina u kojoj se ne bi cuo glas Miroslava
Krleze kroz vi§e od pedeset knjiga pjesa-m- a,
drama, eseja,rputopisa, romana, pub-licistidk- ih
zapisa, pripovijedaka, memoar-ski-h
zabiljeiaka, kritika i komentara.
Krleza je roden potkraj proSlog stoljeda
u Zagrebu. Skolovao se u rodnom gradu,
Peduhu i BudlmpeSti, a s pojavom oktdbar-sk- e
revolucije, kako biljeze biografi, podi-nj- e
njegov dosljedni angaiman na strani
radnidkog pokreta. Godina 1914. vrijeme je
njegova ulaska u literaturu i sve do dana§-nje- g
trenutka ono je stvaraladko razdoblje
Miroslava Krleze koje ga odreduje kao
svestranog i plodnog pisca. Od 1950. godi-ne
Miroslav Krleza nalazi se na deu Jugo- -
U Zagrebu je 23. jula svedano otvorena
trinaesta Medunarodna smotra folklora,
tradicionalni dogadaj koji ovom gradu
svake godine' krajem Jula poveda puis, za
nljansu nadopuni ionako dinamidan sva-kodnev- nl
ilvot.
Prisustvovao earn torn spektaklu dan
prije povratka u Kanadu, pa tek mogu da
kazem da je doiivljaj neopisiv, da je to
neSto Sto treba isto vrijedi vidjetl. Na ovo-godiSnj- oj
smotri folklora Ima vi§e od dvije
hiljade sudlonika sa tri kontlnenta, a iz 11
zemaljai Pored
iz svih dljelova Jugoslavije, na smotri
sudjeluju i ansambll iz BugarsKe, Cehoslo-vadk- e,
Francuske, Italije, Meksika, Mon-golij- e,
Nizozemske, Poljske, Portugala i
Sovjetskog Saveza.
Smotra je otvorena mlmohodom sudio-nik- a
jednlm dijelom Zagreba, od student-ski- n
domova (gdje su smjeSteni svi gosti)
do Trga Republike, i to je bio prizor koji je
nemogude vjerno predoditi na paplru.
Grupa za grupom kuljale su ulicama uz
svirku i pies u nepojmljivom spektru boja i
zvukova izmedu gustog Spalira hlljada
gradana koji su pljeskom I klicanjem
nagradivali goste. Mimohod Sto je trajao
nekollko sati zavrSavao je na Trgu Repu
шКШ
slavenskog leksikografskog zavoda u Za-grebu
rukovodedi jo§ i danas radom na
izdavanju enciklopedija.
Nemod je rijedi da se ukratko opiSe i
ocrta velidina stvaraladkog duha Miroslava
Krleze, polemidara i esejista s nepogreSi-vi- m
analitidkim ali I sintetidkim duhom, no
valja ipak spomenuti dio poznatih naslova
njegovih djela kao Sto su "Balada Petrice
Kerempuha", novela "Hrvatski bog Mars",
d'rame "Vudjak", "Golgota", "Gospoda
Glembajevi" koje pripadaju najizvodenijim
dramama na jugoslavenskim scenama, a
izvode se i u inozemstvu.
"Promatrajudi naSeg dovjeka", kafe za
Miroslava Krle2u istaknuti povjesnidar knji-zevnost!
Miroslav Sicel, "u koordinatama
druStva i vremena, on se svojom literatu-ro- m
totalno angaiirao u opdedruStvenom
smislu, propagirajudi humanizam na pr-vom
mjestu, a svom je djelu snagom
imaginacije i sugestivnoSdu izraza dao
originalni umjetnidki pedat".
Svoj osamdesetpeti rodendan Krleza je
proveo u radu i stvarala§tvu, nalazedi vre-mena
da odgovara i na pisma svojih
da se svakodnevno
vrada svojim rukopisima dodajudi nove
stranice i tomove.
Samo u posljednjih pet godina u Jugo-slavi- ji
su Stampana njegova djela u
ukupnoj tirazi vi§e od 300.000 primjeraka, i
sva su rasprodana.
MEOUNARODNA SMOTRA FOLKLORA
Sezdesetakfolklornih'druS-tav- a
mno-gobrojnirrpoStoval- aca,
blike, gdje jesvaka grupa zavrSila proce-sij- u
na poviSenoj pozornici. Po zavrSetku
mimohoda podignute su, uz intoniranje
himni, zastave SFRJ, SR Hrvatske i svih
driava koje su imale na smotri svoje pred-stavnik- e.
Otvaranju smotre prisustvovali su pokro-vite- lj
Jakov Biazevid, predsjednik Pred-sjedniSt- va
SRH, predsjednik grada Zagre- -'
ba Ivo Latin i drugi druStveni i politidki rad-nlc- i.
Smotra je inade tradicionalni susret
nqsilaca narodnog stvaralaStva naSih naro-da
i gajenjo odnosa sa kulturnim tradicija--,
ma drugih naroda, Sto nesumnjivo dopri-no- si
prijateljstvu raznih naroda i zemalja i
medusobnom upoznavanju.
Za grad Zagreb Smotra je svake godine
poseban dofivljaj u kojem pored Zagrepda-n- a
uzivaju i brojni turisti. I zaista je rijet-ko- st
gledati sve te amatere— medu kojlma
ima kako sasvim male djece tako i ljudi u
godinama — i diviti se njihovom zanosu i
trudu. Ved prvog dana onl su se rasuli
gradom svirajudi i pleSudi naprosto posvu-d- a;
dok su se glavni koncerti odrzali u kon-certn- oj
dvorani "Vatroslav Llslnskl" i na
pozornici na Trgu Republike. A u torn
znaku Zagreb je zivio tokom cijelog tjedna
— u igri, glazbi i zanosu koji je jedinstven.
A. Kostelac