Nase Novine, October 04, 1978

              Grupa odafrlaKlherfialja u UdLnjPac!jama;iazifa ; je
prorreaipSnelih dlanova
arjienkc-- g 'Senate da :se7Uklne 4eko-noms- k'l
embargo SjedDrzavaU'trgo-vinjvs- a
raslstl6kom Rodezijom.
o b'o
U zatvorskoj bolnici u Natalu,
Juzna Afrlka, umro je 22-godi§- nji Afrikanac Paulus Kejn. Jedan od lije-fini- ka
koji su dolazill s njim u kon-ta- kt
izjavio je da nema sumoje da je
smrt kod Kejna nastupila kao rezul-t- at
"sistematskog тибепја".
Kejn je 26. zrtva pollcijskog terora
u Juznoj Africi za posljednje dvije
godine. ooo
Sovjetski Savez ima 261 ,2 mllljuna
stanovnika, javlja Reuter Iz Moskve.
Prema podacima Centralnog zavo-d- a
za statistiku od januara ove
godine broj stanovnika SSSR pove-ca- o
se za 1,2 milijuna.
© o ©
Trgovinski odsjek ameridke amba-sad- e
u Moskvi saopdio je da je u prva
6etiri mjeseca 'ove godine uvoz
sovjetske robe u USA porastao za
144 posto u odnfosu na'.isti period
profile godine, 'javlja UPI.' Ovakvom
povedanju uvoza pridonijela je, prije
svega, velika americka kupovina
sovjetskog zlata u polugama.
Ukupan trgovinski promet izmedu
dvije zemlje u prva fietiri mjeseca
dostigao je sumu od 1,1 milijarde
dolara, fito je za 19.7 posto vifie nego-u'prv- a
fietlri mje'seca profile godine.
Predsjednik Tanzanije Dzulijus
Njerere osudio je ideju o formiranju
takozvanih panafrickih snaga kao
opasnost zaAfriku.
Predsjednik Njerere je dalje pod-vuk- ao
da je sastanak na najvifiem
nivou u Kartumu vrlo jasno stavio na
znanje da Afrika odbija svaku ideju o
formiranju takvlh snaga od strane
vanjskog svijeta. Cak iako bi ovakve
snage bile organizlrane, izjavio je
Njerere, Afrika mora odluCiti o tome,
ona mora da ih sama organizira i
sama da ih vodi.
Odluka o stvaranju panafrickih
snaga donijeta je na-sastank-u
pred-stavni- ka
Francuske, Sjed. Drzava,
Vel. Britanije i Belgije u Parizu.
Prema izvjefitaju Generalnog se-kretarij- ata
Savjeta organ izacije arap-sko- g
ekonomskog jedinstva, ukupan
broj arapskog stanovnifitva dostidi
ce brojku od 158 milijuna 1980.
godine.
ZASTO FRANCUSKA
DOZVOLJAVA OKUPLJANJE
l=VROPSKIH FASISTA?
"' U Parizu su se nedavno okupili predstav-ni- ci
Spanjolske stranke "Fuerza Nueva",
talijanskog MSI (Movimento Sociale Itali-an- o)
i francuske stranke "Parti des Forces
Nouvelles". Na javnom zboru govorili su
intimni prijatelj fipanjolskog diktatora. Fra-nca,
bivfii minister Bias Pinar, zatlrri fief
talijanskog MSI Giorgio Almirante i voda
francuske krajnje desnice Jean Marie Le
,Ren. Cilj ovog sastanka je bio stvaranje
"eurodee'nlceV, za zadatkom da se zajedni-бк- !
bori protiv "evoluclje bududeg evrop-sko- g
parlamenta prema Ijevlci".
Francuska javnost je ргШбпо zabrinuta i
kritizlra vladu fitoje dozvolila sastajanje
fafilsta. v „
U posljednje vrljeme aktlvnost "Novlh
snaga" u Francuskoj, kao i jofi nekih
gruplca krajnje desnice p'ostaje sve inten-zivnijo- m',
a пајбеббе se manifestifa objav- -'
Ijivanjem brojnih proglasa, ispisivanjem
reakcionarnih parola i svojatanjem raznih
atentata. Vedi dlo svoje aktivnostl stranka
"Novih snaga", polaze6i sa raslstidkih
pozicija, usmjerava protiv stranih radnika
na prlvremenom radu ц Francuskoj, osobl-t- o
prema onima iz arapsklh i afri6klh zema-lja.
Wl
" v ..
U Beogradu je odrzana konferenci-j- a
nesyrstanih zemalja, prjsustvovale
su delegaclje f 5 punopraynih ctano-v- a.
8a,prorriatracimasvih uCesnlka je
biloi'lO.
},
vi Otvaraju'c'l konferencijii{i predsjed-nik
Tito je ukazao na daljnfe pogor-fiavan- je
medunarodne situacije, izra-zi- o
je zabrlnutost zbog trke u naoru-zavanj- u,
naglasio vaznost detanta,
koji je u interesu svih zemalja, ne
samo Sjed. Drzava i Sovjetskog Sa-vez- a.
NaZapadu se najvifie pisalo o pla-novi- ma
za isklju'Cenj© Kube, ali to je
bilo sprljeceno (protiv Kube istupila
je Somalija i neke reakcionarne arap-sk- e
zemlje) i odluke su na kraju
usvojene jednoglasno. ooo
U Portugalu je ponovo dofilo do
ikrize; iz vlade su istupili konzerva-tiv- ni
centrumafiki demokrati i u njoj
su ostali sami socijalisti, koji nisu
imali dovoljno maridata, pa su i oni
moral! dati ostavku. Socijalisti i
komunisti zajedrio imaju vecinu, ali
socijalisti zasad ne pokazuju nimalo
sklonosti za takvu suradnju jer to bi
znadilo zaokret ulijevo.
Talijanski komunistifiki voda Enri-co
Berlinguer je izjavio da je ameriC-k- i
pritisak na Italiju jedan od razloga
fito komunisti ne sudjeluju u vladi.
Politiku pritiska na Italiju I Francus-k- u
гаробео je Henry Kissinger I nju
nastavlja Carterova administracija.
ooo
U 6ileanskoj vojnoj hunt! dofilo je
do razmlmoilazenja; iz nje je isklju-бе- п
zapovjednik avijacije general
Gustavo Lee, a iskljucen je zato fito
je pfedlagao "postepenu normaliza-cij- u
vlasti" u toku Idu6ih pet godina.
To znaCi da Pinochet i dvojlca njego-vi- h
saufiesnika nemaju namjere da
puste Vlast iz svojih ruku. ooo
Vijece sigurnosti UN prihvatilo je
prijedlog pet zapadnih drzava (USA,
Britanija, Francuska, Zap. Njemafcka
i Kanada) o nezavisnosti Namibije.
Predvideni sii izborl pod nadzororn
UN. U Namibiji treba biti upuceno
5.000 vojnlka (racuna se da ce jedan
broj dati Kanada) i 1.000 clvilnih
sluzbenika.
Odluka Vijeca sigurnosti ukljufiu-j- e
i Walvis Bay, ali se Juzna Afrika
protivi. Walvis Bay je jedlna namlblj-sk- a
luka i ako bi ostala u rukama
Juzne Afrike, Namibija bi ostala
zavlsna od nje. ooo
Broj poginulih u borbama u Kolve-zij- u,
uzairskoj provlnciji Sabl, iznosi
855 osoba, saopceno je u Bruxellesu
(Belgija). Najvifie poginulih su crnci,
bijelaca samo 84.
NEZADOVOLJAVAJUCl PORAST
PROIZVODNJEHRANE
Rim — Iako je stopa rasta proizvodnje
hrane bila u'periodu od 1960. godine'do
danas veda od prirasta stanovnifitva na
zemljl, prirast po stanovniku jofi nije
zadovoljavajudi, posebno u zemljama u
razvoju, kaze se u izvjefitaju Svjetske orga-nizacl- je
za hranu i poljoprivredu:
Izvjefilaj obuhvada period od 1960. do
1976. godine. Premanjemu, ukupna proiz-vodn- ja
hrane je u razvijenim zemljama
rasla za oko 2,4 procepta godifinje, ill za
oko 1 ,4 procenat po stanovniku. U zemlja-ma
u razvoju stopa rasta iznosi 3,1 proce-nat
godifinje, ali nefito manje od jednog
procenta po stanovniku. Zabrinjava poda-ta- k
da je u siromafinijem dijelu svijeta u
periodu izmedu 1970. i 1976. godine uspo-fe- n
porast proizvodnje hrane na 2,7 pro-centa
godifinje I samo 0,3 procenata.po
stanovniku.
UBUSTVO HOFFE I DALJE TAJNA
Tridesetog jula navrfiile su se trl. godine
od kad Je nestao Jimmy Hoffa, nekadafinjl
predsjednik tlmsterske unlje. Agenclja
Associated Press UopSlrnom Izvjefitaju Iz
Detroita kaze da pollcija (FBI) Jofi nije
uspjela da ustanovi tko je ublo Hoffu I
zafito.
IK?
YUGOSLAV AIRLINES
Najkradiput u otadibinu J AT- - OVIM AVIONIMA
SVAKOG PONEDELJNIKA I PETKA DIREKTAN LET
NEW YORK — ZAGREB — BEOGRAD
Od 5-apri- la svake srede direktan let
NEW YORK — LJUBLJANA
BUDGET CENE
NEW york-zagrebljub- ljana
NEW YORK -B- EOGRAD
veze iz
LOS
USA i
ZA SVE INFORMACIJE OBRATITE SE VASOJ AQENCIJI, ILI
JAT - YUGOSLAV AIRLINES
401 Bay Street, Suite 1612
TORONTO. ONTARIO. CANADA
Tel. 362-472- 3
JAT - YUGOSLAV AIRLINES
1715 Book Building
1249 Washington Blvd.
DETROIT, MICHIGAN 48226, U.S.A.
Tel. 964-557- 7
JAT - YUGOSLAV AIRLINES
Suite 986 180 North Michigan Avenue
CHICAGO, ILLINOIS 60601, U.S.A.
Tel. 762-132- 2
London — Izuzetno zanlmanje pobudlla
je upravo objavljena knjiga "Dulles" bri-tansk- og
novinara Leonarda Mosleya, koja
govori o mnogim
americke agencije (CIA) u
vrljeme dok Je njen fief (od 1953. do 1961.)
bio Alan Dulles, brat tada
pobornika hladnog rata, drzavnog sekreta-r- a
Johna Fostera Dullesa.
Na osnovi Istrazivanja i
s nekim tajnlm dokumentima
CIA, autor navodi dugafiki spisak podmuk-lo- g
I ubllackog oruzja fiefo-vim- a
drzava i istaknutim su
braca Dulles' smatrala
pijunima". patrisu Lumumbl je, tako, bilo,
da umre od otrovnlh kllca
koje su stru6njaci CIA ubrizgali u specljal-n- u
pastu za zube koje su agent! uspjeli da
proture u kupaonlcu ovog istaknutog borca
za slobodu Afrike. "Uklanjanje Lumumbe
'po svaku cijenu" zelio je i predsjednik USA
Dwight Eisenhower. Ratoborno je — pifie u
knjlzl ponavljao da je Lumumba "komu-nistl6- kl
pijun" i da nlkakav mlrni sporazum
3 njim ne dolazl u obzir.
Da ga ubiju otrovnom pastom, agenti
CIA su se odluClli po "preporuci" svoje
"fllijale" u Kongu koja je Javlla da Lumum-ba
Ima "izuzetno 6vrste I bljele zube" i"da
mu je stalo do toga da ih "redovno I uredno
JlGUUOH+1 ЛНО1Н41Н01
If ~
- ,
US$218.—
US$225.—
OdliCne TORONTO-A- , DETROIT-A- ,
CHICAGO-A- , CLEVELAND-A- ,
ANGELES--A i drugih gradova
Canada-- e
podzemnlm aktiv'nostlma
obavjefitajne
najvatrenijeg
vjfiegodlfinjeg
upoznavanja
namijenjenog
licnostlmakoje
)
"komunlstiCkfm
"presudeno"
—
JAT - YUGOSLAV AIRLINES
630 Filth Avenue, Suite 212
NEW YORK, NEW YORK 10020, U.S.A.
Tel. 765-405- 0 '
JAT - YUGOSLAV AIRLINES
640 Hanna Building
1427 Euclid Avenue
CLEVELAND, OHIO 44150, U.S.A.
Tel. 861-552- 0
JAT - YUGOSLAV AIRLINES
Suite 803, 3440 Wilshire Blvd
LOS ANGELES, CALIF. 90010, U.S.A.
Tol. 388-037- 9
ji
odrzava". Lumumba, po svemu sudeci,
nije koristlo podmetnutu zubnu pastu, pa
je nekoliko mjeseci kasnije, likvidiran na
najgrublji nafiin od strane Combeovih
placenika u Katangi. Ubojstvo je organizi-ral- a
i financirala obavjefitajna agencija
CIA.
Otrov namijenjen Lumumbi samo je
jedno od oruzja kojim se tih godina sluzila
атег!бка obavjefitajna sluiba. CIA je, oslm
toga, intenzivno radila na proizvodnji
droga koje razaraju mozak, a da pri tome
ne ostavljaju nikakav trag, kao i na proiz-- .
vodnji befiumnlh revolvera koji bi izbacivali
strelice napunjene zaraznim klicama, otro-vo- m
I preparatom LSD.
To da je CIA organizirala invaziju na
Kubu po6etkom 1961. nije nikakva novost.
U knjizi "Dulles" Iznose se, medutim,
manje poznati detalji o "invaziji Albanije" u
aprilu 1950. kada je vojna formacija od 500
specljatno obucenlh terorista upala iz
Grcke i neslavno porazena odmah po prije-lask- u
grantee: oko dvije stotine placenika
,
CIA je ubijeno, a njih 120 je zarobljeno.
CIA je, takoder, bila obucila jofi nekoliko
mallh "privatnih armija" sastavljenih od
emlgranata iz Bugarske, Rumunjske, Ma-dars- ke
I Ukrajine, da Ih "u pogodnom tre-nutk- u"
uputi u "aKciju" sllfinu "invaziji
Albanije".