Nase Novine, October 04, 1978

              S i,",XK' :. .'' M ''?.'..:,Jt",";. .
ч ?;
I
P§e Vladimir I. Do Tonya
"Rodio sam se u Daruvaru, 19.
ozujka 1893. godlne, u mlinarskoj'
porodici — i moj djed i moj otac, a
i sva bra6a bill su mlinari. Zlvjell
smo kao i svi ostali Slavonch— - a
znaS da su Slavonci veseli ljudi...
Eto, meni se nije dalo u mlinare;
izu6io sam bafivariju u selu Bati-nja- ni
nedaleko Daruvara. 15. Ilsto-pad- a
1913, da ne bih ISao u rat,
sjeo sam u vlak i s neSto uStedevi-n- e
krenuo u Zagreb. Iz Zagreba
sam nastavio do Basela u Svicar-sko-j,
a zatim do francuske luke Le
Havre, gdje sam se ukrcao na brod
za Liverpool u Engleskoj. Citav
ovaj put, bd Daruvara do Liverpoo-la- ,
trajao je tjedan dana. Iz Live-rpool
sam sa tada poznatim bro-do- m
"Lakonia" za 9 dana stlgao u
amerl6ku luku Bridgeport u savez-n- oj
drzavi Connecticut. Iza toga
sam putovao vlakom u grad Cin-cinnati
u saveznoj drzavi Ohio, pa u
saveznu.drzavu Pennsylvania, gdje
sam se zaposlio u jednom rudniku
uglja..."
Ovako je гаробео svoju dugu
iseljeni6ku pri6u 85-godiS- njl Louis
Billie. I dok je priCao o svom puto-van- ju
u Ameriku, svaki cas bi
pogledao u svoju suprugu Anu — a
ona, stalno ga je nukala da nastavi.
Da bi. izbjegao Balkanski rat,
Alojz se uputio u daleku Ameriku.
Imao je 6etiri sestre I tri brata.
Najstariji brat, Maksim, prvl je
dosao u Ameriku, u Cleveland u
saveznoj drzavi Ohio, 1901. godlne
— ali je odmah umro od prehlade.
Prije svoje smrtl МакзЈглЈе sjeca
se Alojz, pisao majci u Daruvaru:
Bilo je to godine 1910., kad je Socljalis-tick- a
partija Amerike bila na vrhuncu svog
uspona. Kad je predsednifikl kandidat
Eugene Debs dobio jedan milion glasova,
bili su organizovani .ogranci partije mnogih
narodnosti pa tako Kogranak Srba, Hrvata i
Slovenaca. Taj ograriak je igrao priiiinu
ulogu u' politiCkom i kulturnom zivotu
partije. Organizovane su mnoge socijalis-tiik- e
grupe u mnogim gradovima Amerike.
Tako je organ izoyan i prvl srpski socijalls-ti6k- i
klub u Cikagu,' III. Bila je to mala
grupa (6iju sliku ovde prilazem) koja se je
"Ako imate I deset sinova, nemojte
viSe nijednoga slati ovamo; ovdje
se umire od prehlade... pvdje se
umire u rudokopima..'. Drug!
brat, Ferdinand, doSao'je u Ameri-ku
odmah iza Maksima — radio je
U jednoj zeljezari u Chicagu; umro
je 1948. godlne. Samo jedna ses-tr- a,
Olga, bila je doSIa u Ameriku,
1922. godlne, ali je I ona umrla.
Osim Alojza ziva je samo jedna
sestra u Daruvaru.
Nakon dolaska u Ameriku, Alojz
se nije zaustavio na jednom mjes-t- u.
Redali su se rudnici u saveznim
drzavama Pennsylvania, West Vir-ginia,
Illinois. 1916. godine Alojz,
ili kako ga svi zovu, "cika Bili",
dolazi u Chicago. Nedugo iza toga
zaposlio se u jednoj zeljezari kod
gradica Joliet jugozapadno od
Chicaga — ovdje umalo da nije
izgorio kada su mu yarnlce zapalile
odje6u. Ali, ostao je eto "вЈибајпо"
ziv, vratio se u Chicago...
"Bio je to tezak ziyot", ргЈба 6ika
Bili. "Vladala je besposlica, nije
bilo stanova, nije bilo radni5kih
unija. Radio sam najgore poslove.
Onih prvih godina nakori dolaska u
Ameriku i po nekoliko mjeseci sam
bio naizmjeni6no bez posla. Kada
sam doSao u Chicago, bilo mi je
malo lakSe; Ipakovdje je vec zivio
jedan moj brat. Nakon dolaska u
Chicago, odmah sam робео traziti
naSe ljude — kad kazem nase,
mislim na sve one kojl govore
naSim jezlkom. Eto, malo-mal- o pa
pomislim na Slavoniju; baS mi je
milo da si I ti Slavonac (Siroko se
osmjehnuo kada sam mu, po tko
zna ve6 kojlput, pokuSao objasniti
da sam u Chicago doSao iz Slavo--
A--
bila razvlla u pravi politiCki i kulturni centar
srpskih iseljenika u Cikagu. Ukazivala se je
preka potreba za uzlm vezama sa ostalim
srpskim radniclma diljem Amerike. Da bi
se udovoljllo toj potrebi, klub-j- e, akoprem
glas".
prvl srpski socljalistlcki organ "Narodni
glas". Poteskoce su bile velik'e all je iSlo
postcjpeno napred.
Cltalac de pitati kakvu vezu Ima ovo moje
izlaganje poznanstvom Nikole Tesle?
Jednog dana 1911 '.'godine, doznall smo
da паб velikan I pronalaza6 Nikola Tesla
Clanov( socljalls'tTfiKe organizacije srpskih doseljenjka ,u Criicagu '1910 "
godine; prvl red s'leva.na desno: Miioje LUCicfbiagoe aavicrwi. wnidyu -
vi6, drugl red s leva.na desno: Zl'vko , Maksim ч
Popoyid J _,„.;: „ ,
s . ,'u &'JU '"
I
, Т '{Ч .
1
;r -- ' t
A-M- fiч wp 4 N' лдм "
S V : SSSs 'I . V . '' 2EH У -- ,v. -- . SrSSSS" . . 'j r. . ' ,. . SVt,
%.
Louis Billie
nije, ali da sanl "okorjeli" Bosa-nac- );
eh, vi, mladi, ne date se pre-ves- tl
preko vode Save... Kazem,
kad sam.doSao u Chicago, робео
sam traziti na§e ljude, Dalmatince,
Вапабапе,- - Madare, Cehe... Da li
sam ti kada ve6 kazao da sam po
mojlm starlma i ja po lozi Ceh? Da,
all mojl su ve6 bill Slavonci... Vi-dl- §,
moj pokojni brat Ferdinand je
bio б1ап Hrvatske. bratske zajedni-се.јр- б
prijernegb §to sam ja doSao
li Chicago. Naravno, to druStvo se
u lllinoisu zvalo Hrvatsko rad.rjlCko'
pod porno druStvo "Dr. A. Star6e-vl6- ",
odsjek 269 Hrvatske narodne
zajednice. Ja sam se u Zajednicu
u6lanio 1916. godine. Bili smo vrlo
progreslvni, zadobrobit svih naSih
ljudi. Cesto smo se sastajali —
tako smo se upoznali i ozenili ja i
moja Ana, 1917. godlne.- - Kasnije
smo dobili i jednoga sina..."
1919. godine б!ка Bill se ucjanio,
u Socijalisti6ku partiju u б!кабкој
podruznlci — ovdje je б!ка Bili
svirao u tambura§kdm zboru. Na
nesre6u partija je bila ubrzo iza
toga zabranjena. '
"Utovrijeroe!', pri6a 6ika Bili, Vu
ChTcagd su ррбе1е iziaziti novine
1920. godine
novine su promljenlle ime u"Rad-nlk- "
— zna§ da su to bile prve novi-ne
sa srpom I бекЈбет..."
Ovdje je б!ка Bili malo zastao.
Zapitao me je da li sam zedan.
Uskoro je donio баби doma6eg
soka od гајб!са (paradajza). Pogle-da- h
u баби pa u 6ika Bilija: kad je
Cika Bili uz ovo dogurao do 85,
Kako sam upoznao Mkolu Teslu
ШШШ1шШ€
nalazi u Cikagu i da je odsjeo u hotelu
Drugovi su reSili da jedan od
nas poseti Nikolu i da mu p6nudi da se
pretplati na "Narodni glas". PoluCiti to
znacilo bi velika potpora i prestiz "Na- -
u slabom financlalnom stanju', pokrenutf "rodnl Poslall su mene. Uputim se u
se
sa
se
Bajskicr'fylilah-Polovina- ,
l.qustayVertag,;.
"Radni6kaStraza".
"Kajserhoff".
za
hotel i zapitam cinovnika za broj sobe u
kojoj stanuje Nikola Tesla. Uputim se na
drugi sprat i pokucam na vrata sobe bfT
204. "Come in", cuje se glas. Otvorim vrata
udem u sobu I nazdravim dobar dan. "Sit
down". Na duga6kom,stolu,potrbuSke Ie2i
6oveK i ne dize glavu. "I'll be right with
you". Cekao sam 15-2- 0 minuta. Najednom
se dize covek vlsokog stasa, mrSav kao
bakalar i zaplta me; "Kakvom misijom
dolazis k meni) mali"! Govorio sam mu p
nasoj organizaciji I o novinama koju smoi
pokrenuli i o naSoj ie da se na iste pret-plati.
--"Kako se zovu novine, mali"?,Odgo-vorir- n:
"Narodni glas". "Pa kollko stoji pre-tpla- ta
mali". Odgovorim da kqSta 2 dolara
godiSnje. Na kraju on izvadi 5 dolara i
metne u mpju ruku, "Sad, mali, nemam,
vISe vremeria da s1tobom,govorim"J Re6e
da mu jeadresa broj-- 1 Madison Ave., New
York,
Izadem napolje kao na krilima i nestrpljf-v- o
бекат tramva) da sto prije donesem
drugovima nezaboravni uspeh malog soci-jallst- e.
U lokalu su svi nestrpljivo бекаП pa
kad su 6uli ko je nas novi pretplatnik, vese-Ij'- u
,'nlje bilo kraja. ( ,
„ Eto, clfaoci, tako sam se ja upoznao sa
haSinn ob'ljubljenim naufinikom Niko)om
Teslom. .-
-" Milan Polovlna
Uw.v'i'r.'
, 'w v Alhambra, Calif.
o v t''s, ',:. & . ''.
&, .' s:l:it .',"'14;' T.
pomislih, neka i meni bude na
zdravlje — ispih баби "na ex". I
doista, nisam se pokajao — nikad
sladeg i boljeg soka nisam u zivotu
pio. Pohvalih sok, zamolih јоб
jednu ба§и. Копабпо, 6ika Bili se
osmjehnu zacaklenih oCiju:
"Stall smo kod "Radnika" 1920.,
je I' tako? Eto, tada sam pristupio
kulturnom druStvu "Milan Glumac"
— imali smo tamburaSkl orkestar,
dramsku grupu I pjeva6ki zbor
"Zvijezda". U "Milanu Glumcu"
sam dugo svirao..." v Tu me 6ika Bili ostavi na trenu-ta- k
nasamo — ubrzo se vratio
nose6i njegovu 4amburu. Primi-jeti- o
sam kako su mu prsti zaigrali,
u о§јта mu se zasjao ponos —
6itava soba je oko njega najednom
zivnula. Kad sam mu rekao da i ja
ponekad sviram na gitari, donio je i
gitaru. Ubrzo smo se smijali i svi-ra- li: drhtavim ali mekim glasom
бјка Bill je vodio, ja sam pratio "Ja
sam mladi Dalmatinac", "Suze liju
plave o6i" I "La Palomu" I tko zna
Sto sve ne. Pokazao mi je I brdo --
zapisanih pjesama; dalmatinskih,
slavonskih,,amen'6kih...lako sam
za ovaj intervju, posjetio 6ika Bilija
ve6 i po peti puta (ne, nije to bilo
zbog njegovog soka od гајб!са: s-obziro-m
na to, da moj prvl rukopis
od skoro prije dva mjeseca (iz
neopoznatih razloga) nikada nije
stlgao u redakciju, odlu6io sam da
Citav materijal malo dopunim i
proSirim) — dakle, iako sam б)ка
Bilija posjetio i po peti puta,
ponovo mi ]e pokazivao "NarodnL
glasnik" i stare kalendare.
"Kako vrijeme brzo prolazi",
nastavio јебјка Bili. Kroz "Radnik"
i u "Milanu Glumcu" upoznao sam
i Leo Fishera. Odmah mi se bio
svidlo svojom oStroumnoS6u i raz--.
boritim umom. Kao Sto si ve6
mozda био, Fisher je pred II svjet-s- kl
rat "Radnik" promijenlo u "Na-rodni
glasnik" — to je bilo prema
njegovim preporukama. Pred rat,
"Narodni glasnik" je sa 6itavom.
svojom redakcijom bio prenesen u
Pittsburgh, Pennsylvania. 193738
39. godine administrator ovog
lista bio je Arthur Bartt; Fisher je
uredivao list. Supruga Artura Bart-l-a,
DuSanka, tada je radila u pro-gresivn- im
srpskim novinama "Slo-bodn- a
геб" — istbvremeno je radila
i na Sirenju "Narodnog glasnika".
Artur je bio divan 6ovjek; ja i on
smo zajedno pekli janjce' — na
nesre6u, rano je umro. Poslije rata,
"Narodni glasnik" јегабеп u Chi-cago.
Ponekad je bilo i po nekoliko
urednika. Naprimjer, 1948. godine
glavni urednik je bio Anton Majna-ri6- ;
ufednici su bili Leo Fisjier,
Stjepan Mirokovi6, Fran jo Tadey,
Arthur Bartl i John Strizi6; upravi-teljica- je bila Mary Sumrak. Pored
njih u "Narodnom glasniku" su joS '
radili Nikola Rajkovi6, Mate Brzo-vi- 6,
Stjepan Lojen, Martin Krasi6, i
Stjepan Zinic. Uglavnom, Fisher je
bio osovina i glavni progresivni
oslonac "Narodnog glasnika". Na
zalost, nikogaod njih viSenema..."
(Nastavit be se)
'OY