Novosti, July 12, 1945

              BTRANA2
NOVOSTI
Published every Tuesdcrv Thuredav and Saturdav by the
Novosti Publishing Compcmy
In the Croatian Language
Izlazi rvala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Hegistrv Oflice for tbe City ol Toronto
on tbe 24tb day oi October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adeladde Street VVest Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Ženska stranica
Na Drugoj Konvenciji Saveza Kanadskih Hrvata isticale
su delegatice o potrebi ženske stranice u Novostima U vezi
toga održan je i posebni sastanak sa urednikom Novosti gdje
je to pitanje opširnije raspravljano i gdje su donesene stano-vite
preporuke
Želje delegatica su bile da bi Novosti ispočetka jednom
na 14 dana donasale ako ne djelu ono barem nekoliko stu-paca
o radu naših žena Za to one su obećale da će pisati i
ponukavati druge da pišu pak ako takvih dopisa bude do-voljno
moglo bi se računati o stalnoj ženskoj rubrici u No-vostima
Uredništvo Novosti pozdravlja ovu obavezu naših žena i
obećaje da će od sada ovom pitanju posvetiti ozbiljnu pa-žnju
Uvesti žensku rubriku u Novosti nije teško Biti će daleko
teže podržavati ju pogotovo onda ako od strane žena ne-bu- de
saradnje Ako se misli da bi žensku rubriku uredjivali
škarama t j popunjavali preštampavanjem raznih članaka
iz starokrajske štampe onda unaprijed kažemo da takva ru-brika
neće poslužiti svrsi Za nas ništa lakšeg nebi bilo od
takvog preštampavanja ali to onda nebi bila rubrika naših
žena iz Kanade i Sjedinjenih Država nego iz starog kraja
Na takav materijal iz starog kraja naravski treba računati
Mi ćemo rado donašati njihove članke Rado ćemo upozna
vati naše žene sa njihovim radom i pogledima na današnje
društvo Ali treba imati u vidu da kako god će naše žene
rcdo čitati o radu svojih sestara u Jugoslaviji Sovjetskom
Savezu i drugdje tako i još više će one u Jugoslaviji rado
čitati o vašem radu u Kanadi Prema tome donašati samo
njihovo a ništa našeg neće biti pošteno niti će riješiti pitanje 1
Ovo treba imati u vidu i pisati ako se želi imati posebna
ženska rubrika
O čemu pisati i kako?
Prije svega nemojte se obazirati na pravopis na sastav
na zareze i točke To ostavite nama To ćemo mi urediti kako
najbolje budemo znali Pišite nam onako kako možete i kako
znate — samo pišite Dopisi neka nebudu predugački i nera-zumljivi
Neka nebudu polemičke naravi već temeljni i korisni
Pišite nam o vašem radu u mjestu gdje živite o vašem po-gledu
na zaključke Druge Konvencije po pitanju organizira-nja
žena o vašem velikom radu na pomaganju naših naroda
u kraju Crvenog Križa Sovjetskog Saveza davanja krvi kr-panja
ili šivanja za vojsku našu i naših saveznika o vašim
odnosima sa drugim ženama naročito Srpkinjama Slovenka-m- a
i drugim ženama iz Jugoslavije o organiziranju još neor-ganiziranih
žena u Savez Kanadskih Hrvata o vašim pogle-dima
na zanatsko — unijski pokret na naše domove omladi-nu
l djecu Pišite nam o svemu što smatrate da je potrebno
raspravljati i javljati preko naše štampe
O tome kako ćete nam pisat ovisi ženska rubrika Stoga
na posao drugarice pokažite vašim drugovima da ste voljne
i spremne podržavati svoju posebnu rubriku u Novostima
Kapa dolje našim Ličanima
U prošlom broju Novosti smo javili da su naši Ličani u
Vancouveru priredili večeru i na njoj sakupili više od DESET
HILJADA DOLARA za pomoć narodima Jugoslavije
Koliko ih je bilo na toj večeri i po koliko su davali još ne
znamo Čut ćemo kad nam dopis iz Vancouvera stigne Ne-čekaju- ći
na taj dopis mi već sada podvlačimo da su Ličani
u Kanadi općenito govoreći prvi medju prvima na radu i
podupiranju borbe našeg naroda i svake napredne stvari
Kad god je trebalo pomoći dobru stvar naši Ličani su uvjek
duboko posizali u svoj džep i davali Pomagali su obilato sva-gdje
gdje je pomoći trebalo bilo našoj štampi Sovjetskom
Savezu Jugoslaviji Crvenom Križu ili drugim narodnim tije-lima
Pomagali su i drugi na pojedinim pitanjima ništa manje
od naših Ličana ali oni su se uvjek natjecali da budu prvi
medju prvima kad je riječ o pomoći dobroj stvari To je nji-hova
odlika i mi im sa ovog mjesta čestitamo
Ideja b pokrajinskom natjecanju za pomoć nalem narodu
ima svoj začetak baš u Vancouveru Najprije su priredili po-sebnu
zabavu nali Otočani Iako ih je mnogo manje od Liča-na
ipak su medjusobno bez onog što su davali zajednički
na skupštinama sakupili blizu 700 dolara Druga priredba
bila je po Dalmatincima koji su takodjer izmedju sebe i po-sebno
od zajedničke svote sakupili 238800 Treća priredba
takodjer u Vancouveru bila je po Crikveničanima koji su sa-kupili
takodjer lijepu svotu od $2 39800 Prije toga svi zajedno
u Vancouveru sakupili su S5300000 Općenito po našem ne--
tifcmnvin lutunu samo iz vancouvera je u poeijeanju goai-n- u dana stiglo u blagajnu Vijeća blizu sedamdeset hiljada
dolara ili skoro Jednu trećinu od cijelokupne svoto sakupljene
u Kanadi
U Vancouver posebno u pokrajinsko natjecanje treba da
se ugledaju i druge veće naseobine našeg naroda Onako
kako se po tom pitanju radi u Vancouveru moglo bi se i u
drugim mjestima
Ličani Dalmatinci Otočani Crikveničani iz Vancouvera
neka nam služe za primjer Oni rade prikupljaju i plodove
svoga rada šalju u zajedničku blagajnu Vijeća
Borba Makedonaca
za slobodu
Na krajnjem jugo-istok- u nove
federativne Jugoslavije izmedju
Srbije Albanije Egejskog mora i
Bugarske smjestila se Macedoni-j- a
jedna od Jest federativnih dr-žava
nove Jugoslavije
Izmedju visokih planina Šare i
Golešnice brežuljaka punih vino-grada
i voćnjaka kroz srce mace-donsk- og
glavnog grada protječe
rijeka Vardar izmedju rodnih po
lja i dolina na kojima uspjeva ži-to
duhan riža mak a mjestimič-no
i pamuk Vardar rijeka cijelim
svojim tokom od izvora pa do
ušća kod Soluna pripada Mace
doniji
Bogata je to i divna sunčana
zemlja a narod je u njoj bijedan
poput afričkih kolonijalnih naro-da
Razne bolesti a naročito trop-ska
malarija koja hara gotovo
gorske predjele pokosile su svake
godine velik broj makedonskog
naroda i oslobadjale ga na taj na-čin
bijednog robijaškog života
Danas kad je hrabra makedon-ska
vojska oslobodila čitavu Ma-kedoniju
i starodrevni grad Skop-lj- e
ona se istovremeno bori I za
ujedinjenje svih Makedonaca u slo-bodnu
i demokratsku federalnu
državu Makedoniju
Zbog zlonamjernih tumačenja
bivših službenih povjesničara po-trebno
je da se pobliže upozna
mo s teškim životom i prilikama
naše braće Makedonaca koji su
od nekad bili slobodni ljudi a
stara ih je Jugoslavija načinila
"pečalbarima"
Dolazak Turaka na Balkanski
poluotok značio je 1 za makedon-ski
narod svršetak slobode i po-četak
patnje koje eto već stolje
ćima traju i ako se smjenjuju go-spodari
Krajem prošlog stoljeća zapo-čeo
je makedonski narod organi-zirati
borbu za svoje oslobodje-nj- e
jer su nasilje tadanjeg tur-skog
sultana Abdula Hamida pro
zvanog po zlodjelima "krvavi sul-tan"
prevršila svaku mjeru Go-dine
1893 osnovana je u make-donskom
gradu Solunu prva ma-kedonska
revolucionarna organi-zacija
kojoj je bio cilj da posto
jeći pokret naroda za oslobodjenje
od Turaka usmjeri pravim putem
Deset godina iza toga o Ilinju
došlo je do općeg narodnog ustan-ka
koji je u povijesti poznat pod
imenom Ilindenski ustanak Ustan-kom
je rukovodio "centralni ko-mitet"
iz 1893 u kome su bili od
naroda priznati prvoborci Goce
Delčev Jane Sandanski Tjarče
Petrov i Dimitar Vlahov Pokret
je zahvatio sve krajeve Makedon-ije
a na oslobodjenoj teritoriji
osnovana je Kruševska republika
I tada kada je makedonski na-rod
skoro podpuno uspio u svojoj
borbi i kad je gotovo izvojevao
pobjedu jer je tursko carstvo
tada bilo prestalo da silom uguši
njegov oslobodilački pokret umi-ješala
je svoje prste tadanja bu-garska
velikosrpska i grčka reak
cija želeći odkinuti svaka za sebe
sto veći zalogaj zemlje Bugarski
osvajači na čelu s kraljem Ferdina
ndom okupili su oko sebe one ma-kedonske
emigrante-izbjeglic- e ko-ji
su pred svojim narodom pobjeg-li
u Bugarsku i stvorili su od njih
tako zvani "vrhovni komitet" ko-ji
je imao zadaću služiti Ferdi-nandov- oj
kliki i boriti se protiv
istinskih narodnih boraca za slo-bodu
okupljenih u već prije spo
menutom "centralnom komitetu"
Srpska reakcija takodjer nije mi-rovala
Pna je poslala svoje na-oružane
odrede koje je organizi-rao
tada rezervni kapetan a ka
snije ban bivše Vardarske banovi-ne
2ika Uafajlović a plaćao ih
je Luka Ćelović I grčke trupe pro-drle
su u Makedoniju pa se tako
borba za ugušivanje oslobodilačkog
pokreta prenesla u sve krajeve ze-mlje
Iako turska uprava i vojska
nije bila podpuno uništena od ma-kedonskog
oslobodilačkog pokreta
velikosrpske i bugarske čete kre-tale
su se Makedonijom nesmetano
od Turaka i ubijale narodne borce
Kroz čitavo to vrijeme Turci su
pomagali one osvajače koji su
Časovito bili slabiji Velikosrbski
bugarski i grčki osvajači kod
upada u Makedoniju govorili su da
su došli radi "oslobodjenja poro-bljene
braće" ali dokumenti koji
su pronadjeni kasnije jasno nam
govore da im to nije bio cilj već
komadanje i porobljavanje zemlje
Još jasnije se to vidjelo kasnije
kad je doMo da Balkanskog rata
protiv Turske 1912 koji su spo-menuti
otimači vodili takodjer pod
lažnom parolom "oslobodjenja"
kad su Makedoniju "kao ničiju ze-mlju"
rastrgali i kod toga se me-djusobno
zavadili
Tako raskomadana Makedonija
ostala je do svršetka prvog svjet- -
NOVOSTI
skog rata kada je došlo do pono-vne
njezine diobe
Najveći dio Makedonije pripao
i
je tada kraljevini S II S u kojoj sudbinu tim što ga je grčka
je imala svoju velikosrpska u stotinama hiljada nasilno otjera-hegemonistič- ka klika je kroz ] la s njegovog i da
4
'"X'
TM VLTr~t~ — #?TSJW7-V- % wV4WftiStar?BM9RBl IzmhmvImMJ 3H
Skoplje glavni grad Macedonije
naša omladina konvenciji ao-nij- eti
I svoje u
o„„„ tKuuijciiuB raia mrsKora nadi da Savez Kanadskih
narodi Povjesno ime Ma-kedonac
zabranili su a od Make-donije
stvorili su Južnu Srbiju
Makedonija je postala kolonija ve-likosrb- ske
vladajuće koja
je pomoću dvanaest hiljada žanda-rski- h
bajuneta držala u pokornosti
makedonski narod Sela su topovi-ma
brisali 8 lica zemlje bunare pu-nili
tjelesima slobodoljubivog na-roda
a posljednju uštedu stečenu
teškim radom oduzimali su mu
podmitljivi upravni činovni
ci Narod je davao na niihov
htjev i posljednju paru jer je znao
što ga čeka ako padne u nemilost
novih "aga" "begova" Narodni
jezik i pjesmu gušili su na svakom
koraku „Makedonskom narodu
oduzeto je bilo pravo na slobodan
život i razvoj njegove kulture"
a školstvo je bilo svedeno na naj-niži
stepen
Sve su to činili zato da u naro-du
ubiju odpornost da ne
sposoban oduprijeti se
uništenju
Osobito bio je pogodjen make
donski narod kad je najplodnija
zemlja oduzeta spahijama bego
vima i predata u posjed došlja
cima — kolonistima "koloni-sti"
bili su najgori i
elementi skupljeni diljem sta-r- e
Jugoslavije Oni su postali vla-snici
najbolje makedonske zemlje
a istovremeno su bili psi čuvari
reakcije
Teško je makedonski se-ljak
a život zanatlija 1 radnika
bio je još i gori
zemlje sprečavana je jer vla-daju- ća
klika bojala radništva
njegovog porasta
Nad onim živ-ljem
koji je poslije 1918 došao
pod bugarskih grčkih zavo
vršen takav
nasilje U onom dijelu Makedo-nije
koji podpao pod Bugarsku
Vanča Mihajlov nje-gov
VMRO makedon-ska
Vanča Mihajlov bio je vjeran slu-žbenik
slijepo oružje u rukama
bugarske reakcije te
zvjerskih zločina nad svojim
VMRO bio je najstra-šniji
teret koji je ikad na svojim
ledjima bratski makedonski
narod
Onaj dio naroda
još i danas u Grčkoj ni-je
prošao kalvariju od osta-le
svoje braće Svojim jezikom
smio govoriti ni u porodici jer
Jsu ga zbog toga grčki nasilnici
njegovi činovnici kaž
njavali Taj narod doživio je tešku
vlada
vlast
koja doma posjeda
ovoj
nalije
staro
klike
razni
bude
živio
vlast
teror
nosio
koji
nije
1923 godine morala primiti iz
Male Azije Većina tog
naroda otišla u Bugarsku
Poslije svega ovog postaje nam
jasno da su s makedonskim naro-dom
jednako postupala veliko-srp-sk- a
bugarska i grčka gospoda te
da su svi oni nemilo-srdno
pljačkali na taj način se
bogatili
Nijedna zakonom dozvoljena
stranka stare Jugoslavije nije
stvarno ništa učinila za poboljša-nje
teškog stanja iako su oči
Makedonaca posljednjih godina
stare Jugoslavije bile uprte pre-ma
tobože demokratskoj "Udruže-noj
opoziciji" a kojoj su u ve-likom
broju davali na Izborima
svoje povjerenje
Jedina koja je i- -
mala poštenja I hrabrosti da us
EHJjBSip8BjJBBj]BJ]Sj)JJSJBJ]]BSHSjBjBSJJJJB EaB&&BBjBSB8flBSX£E35B63S!?'l
BJJjHKIj22JHBJJjPJJjPJJjPJJjPJJBJJjBJ)] HHHVBjM™Wa
v7] SjšI VrfetifeSsJiMra lH&-sr- j
jtaXm grrrgffg
Tnlm
Pogled na Ohrid i okolicu
najbezobzi-rnije- m
gospodarskom
Ti
najpokvare-niji
Industrijalizacija
makedonskim
je
(Vnotrašnja
revolucionarna organizacija)
izvršitelj
suna-rodnjacima
makedonskog
manju
najstrašnije
protjeranog
je
Makedoniju
organizacija
red najcrnje reakcije prizna Ma-kedoncima
sva prava bila je Ko-munistička
partija Jugoslavije
Ona je usprkos teroru smjelo I
muški izjavila da su Makedonci
narod sa svojom kulturom jezi-kom
i poviješću
Patnje makedonskog naroda u
staroj Jugoslaviji bile su velike
a jedini krivac svemu tome bila
je vladajuća velikosrpska
koja je skrivajući se iza časnog
srpskog imena htjela da odgovor-nost
za njena zlodjela baci na
bratski srpski narod U tome ona
nije uspjela Makedonski kao i
ostali naši narodi odavno su već
prozreli takvu spletkarsku reakci-onarnu
politiku i umjesto da se
medjusobno zavade kako su to
vladajući željeli oni se složiše da
sami vlastitim snagama urede se-bi
državu i život u njoj
Na povijesnom zasjedanju
jevača je Isto teror AVNOJ-- a (Antifašističkog
Macedonski partizani na političkom predavanju
vrJio'je
živi
vije- -
ca narodnog oslobodjenja Jugo-slavije)
u Jajcu makedonskom
narodu nriznato Je nietrovo bor
državu u zajednici s ostalim fe-deralnim
jedinicama federativne
Jugoslavije
Makedonija je oslobodjena a
njezina vojska kao dio ar-mije
vodi dalje borbu za oslo-bodjenje
svih južnoslaven-skih
koju ne će prekinu-ti
tako dugo dok makedon-ski
narod ne bude ujedinjen u
slobodnoj makedonskoj državi ko-ja
je i bila cilj i san slavnih ma-kedonskih
Ilindenskih heroja
Antun Kancijan učitelj
An urgent eall
to om youtIi
Niže objavljujemo poziv Inicijativnog odbora omla-din- e
ldaadinćeejužno-stlauvaenskj- Kpog aonziavdi grMomi ktoopočorjidnejikemlkaonuzstia ododirlujgešamenvilzjKiernaajnnejamedenaišzendaaojumćć-ei naša omladina ozbiljno pristupiti problemu uspostave j dne neovisne omladinske organizacije našea mladoa
rastaje S naše stran pak obećajemo da ćemo omladini
pružiti svaku moguću pomoć tom radu i širom joj otvo-ri- ti stupce Novosti za taj plemeniti rad — Ured
Slijedeće je uvodni govor mla-- A ~s iva aiim--a Kojeg je aao na
drugoj konvenciji Saveza Kanad-skih
Hrvata u Winđsoru prije ne-go
je pred delegate I delegatice
unio i odluke omladine:
Brate predsjedniče braćo i se-stre:
Jučer sam imao ča3t pozdraviti
konvenciju u ime naše omladi-ne
Windsora Prilikom pozdra-va
sam konvenciji obećao će
preporuke i želje
-- ~ r Uvc u- - I s e Hr- -
i
za
i
1
i
se
i
i
1
i
K
"
klika
i I
i
i
želje
iz
vata pomoći nas u organiziranju
naše omladine To obećanje ovog
časa ispunjujem
Mi omladinci i omladinke koji
smo posjetili ovu konvenciju kao
bratski delegati sastali smo se si-noć
i svestrano diskusirali mla-dins- ke
probleme Nakon temeljite
rasprave usvojili smo jednu opšir-niju
rezoluciju u kojoj smo izlo-žili
naie želje 1 težnje Ja vas
stoga molim da tu rezoluciju po
mno saslušate jer želimo li da
se naša omladina organizira na-ma
je potrebna bratska pomoć i
suradnja svih triju bratskih Sa-veza
1 drugih demokratskih usta-nova
našeg naroda u ovoj zemlji
Pomno slušajući izvještaje de-legata
i konvenciji podnesene re-zolucije
mi dolazimo do zaključka
da se do danas nije posvećivalo do
voljno pažnje organiziranju naše
omladine Možda je zato odgovor-na
zaposlenost starijih i njihove
odgovornosti no prilike nas da-nas
sile da tom pitanju pristu-pimo
ozbiljno i neposredno Na-stojanja
omladine da se neovisno
razvija u društvenom i kulturnom
pogledu biti će okrunjena uspje
hom samo ako naidju na svestra-nu
moralnu i materijalnu surad-nju
starijih
Toga radi apeliram na prvom
mjestu na tri bratska Saveza pa
onda na bratske delegate naše om-ladine
na ovoj konvenciji da uz-mu
aktivnog učešća u raspravi po- trebe organiziranja naše omladine
To mora biti briga sviju nas Mi
to pitanje moramo postaviti na
dnevni red kao najvažnije te ra-spravljati
ga koliko u naseljima
gdje živimo toliko preko naše de-mokratske
štampe Tim putem će-mo
se najbolje upoznati sa pro-blemima
omladine i načinom kako
ju organizirati da bi bila na korist
sebi roditeljima i društvu u kome
živimo
Da bismo konačno pristupili pi-tan- ju
organiziranja naše omladine
u Kanadi ml smo na našem om-ladinskom
sastanku izabrali priv-remeni
inicijativni odbor koji će
biti zadužen sa prpremanjem i
organiziranjem naše omladinske
konvencije U Inicijativni odbor
ušli su slijedeći omladinci i om-ladinke:
Predsjednik: Petar Klobučar iz
Toronta
Podpredsjedniea: Mary Rudni- -
New York — Posljednjih neko-liko
tjedana u ovdašnjim novina-ma
izašlo je niz članaka o poli
tičkoj liniji i dogadjajima u Ko-munističkom
Političkom Udruže-nju
i njegovom rukovodstvu Odr-žana
je plenarna sjednica cen-tralnog
odbora te organizacije na
kojoj je odobrena ranija rezoluci-ja
nacionalnog biroa gdje je od-bačen
jedan dio dosadanjih pogle-da
i stanovišta američkih komuni
sta
Već nekoliko tjedana kako se
javlja u new-yoržki- m novinama
provodi se rasprava u komunisti-čkim
klubovima i odborima gdje
je podvrgnut kritici dosadanji rad
organizacije i ukazano na nekoje
važne pogreške Povod za ovu ra
bom stečeno pravo na vlastitu 8Pravu P°s'uio je članak tajnika
Titove
ostalih
naroda
sar
ovu
da
Komunističke Partije Francuske
Duclosa
I sudeći prema odlukama cen-tralnog
odbora nacionalno vodst-vo
Komunističkog Političkog Ud-ruženja
jednoglasno se složilo sa
člankom Duclosa i sa rezolucijom
nacionalnog biroa Jedini protiv
takvog stanovišta bio je Earl
Browder koji već godinama pred-vodi
komunistički pokret u Sjedi-njenim
Državama On i dalje sto
ji na svom ranijem političkom
stanovištu i smatra ga ispravnim
Četvrtak 12 jula 1945
cky iz Hamiltona
Kosy Racky iz VVindsora
Tajnik: Emeric šimac iz Win-dsor- a
Blagajnik: Melvin Jovanović
daSasdaaslušavtaes rmezoolilmucijzua ksotrjpuljesnrajeo na našem omladinskom sastanku
usvojili:
KEPOKT TO THE CANADIAN
YOUTII OF SOUTH SLAVIC
DESCENT
Adopted by the initiative com-mitt- ee for calling of a constituent
convention of the youth movement
ineluding the vouth of Croatian
Serbian and Slovenian descent
We the undersigned Canadian
Vouth of Croatian Serbian and
flSislrotsvteinnmiatenheetincgiotyroingoifnthWe hidanvadetseoromfeOtJnutala-yt
rio and we have adopted the fol-lowi- ng deelaration unanimously:
As Canadians and a3 vouth of
parents from Yugoslavia we
consider that the situation of to-d- ay in Canada and in the whole
world deraands that we organize
ourselves and unite in order to
battle for our immediate needs
here in Canada and equally for
the development of our culture
and education
The need for youth organizati- -
on is felt especially today when
the battle for the destruetkm of
criminal Fascism is not yet at an
end Many of our voung boys and
girls laid down their young livea
in the battle to destroy Hitlerism
and Fascism Many of them even
today are laying down their lives
in the struggle to annihilate thtj
final remnants of the Fascist
axis-imperialis- tic Japan Indiscrib--
able sacrifices of millions of young
boys and girls made possible the
victory over armed Fascism in
Europe Other millions of young
men and women have sacrificed
and are stili sacrificing on the
job in the factories in the foun-dri- es and in the work shops
producing battle machines with
the purpose of destroying the
enemy of mankind — Nazi Fasci-sm
and everything it represents
and stands for
Now that victorj' in Europe i
an actual realitv many of our
young men and vvomen are victo-rious- ly
returning to their homes
to their svveethearts and to their
parents and relatives They will
upon their return to their homes
with full justification demand
from the existlng society that
they be satisfied with justified
economic political and social de-man- ds
They will demand the right
to live as free men steady and
full employment education hea-lt- h
proteetion etc They will de-mand
this from the existing so- -
ciety because they deserve ali that
they demand
Likewise we who were not suf-(contin- ued
on page 4)
AMERIČKI KOMUNISTI RASPRAVLJAJU 0
SVOJIM POGREŠKAMA
U vezi sa ovom situacijom cen-tralni
odbor izabrao je uži odbor
koji će u stvari rukovoditi radom
do konvencije Udruženja a koja
će se održavati 26 2? i 28 jula u
Nevv Yorku
U odlukama centralnog odbora
kaže se da za dosadanje greške
glavnu odgovornost snosi Earl
Brovvder Ta odgovornost takodjer
pada i na cijelo vodstvo Udruže-nja
Jedini izuzetak medju vod
stvom je Villiam Foster koji se
i prije odupirao političkoj liniji
Brovvdera i ostalih Foster je iza-bran
u privremeno tajništvo orga-nizacije
zajedno sa W Denison
Sva ovdašnja štampa već dulje
vremena posvećuje ozbiljnu pažnja
raspravama i kritici u komunistič-kom
pokretu čak i tako istaknute
ličnosti kao što je Mrs Roosevelt
izrazuju svoja mišljenja o politici
američkih komunista Ona je na
primjer izjavila da se njoj dopa-da
stanovište Brovvdera Medjutim
u Daily Vorkeru organu Komun-ističkog
Političkog Udruženja dne-vno
izlaze članci u kojima se ana-lizira
pojedina američka i medju-narodn- a
pitanja i na osnovu mar-ksističkog
gledišta iznašaju pog-reške
o političkoj liniji Udruže-nja
e- -
na- -
u
ua