Jedinstvo, September 01, 1961

              IE
STRANA 2
V i j e sti i kometatari
Labor Day
U poncdjcljak je Labor Day. Ovo je sluz
boni (drzavni) praznik u Kanadi i Sjedinjenim
Drzavama.
Po starom obidaju u svim mjestima gdje po-sto- je
radnidkc organizacijc (unije) odrzat ce
se mitinzi i parade. Ovi sastanci i parade su ne-ka- da
bile manifestacije radnicke snage i svije
sti, ali sve vise gube svoj raniji znadaj. U para-dam- a
kiceni "flotovi" sve vise zamjenjuju ta-be- le
sa napisanim radnidkim zahtjevima, a na
sastancima se o svemu govori vi§e nego o orga-nizovan- ju
i borbi za radnidka prava i interese.
za bolju buducnost. Sve to odrazava porast bur-2oask- og
utjecaja na neke dijelove radnidke kla-s- e,
prije svega na vodeci kadar tredunijskog po-kret- a.
Dobre radnidke unije i lidere se pokulava
izolirati, gusi se njihov glas, lazno prikazuje
hjihova uloga.
Sta je glavni zadatak unija u danasnje vrije-me- ?
Ono §to je bio i dosad: Borba protiv izrab-Ijivanj- a,
za bolji zivot radnih ljudi. Samo odlu-dni- je
i jedinstveno. Unije trebaju postati odlu
dniji Xaktor u opcem zivotu zcmlje. Narodito
visoko trebaju podici barjak mira.
Svaki svijesan radnik mo2e pridonijeti tome
cilju. Oni koji su dlanovi unija trebaju redovito
posjecivati sjednice i tamo se boriti za pravilan
radnidki program.
Radnicima koji nisu organizirani mi bi ovom
prilikom rekli samo jedno : Organizirajte se za
svoje dobro! Radnim ljudima nema napredka
bez organizacije i borbe.
Rekord, HSS u Schumacheru
U "Hrvatskom Glasu" od 28 augusta izasao
je hvalospjev Dr. Jurja Krnjevica Hrvatima
Schumachera, odnosno tamosnjoj organizaciji
HSS i njezinoj djelatnosti.
HSS u Schumacheru je zaista igrala va2nu
ulogu u toj hrvatskoj naseobini i udinila mnogo
za politiku Krnjevica i Madcka. Ali je pitanje
Sto je ona uradila za Hrvate Schumachera.
U Schumacheru 2ivc sami rudari (vecina je
zaposlena u rudnicima zlata Hollinger i Mcln-tyrc- ),
koji danas rade za nizu placu i pod te-2i- m
uvjetima od njihove brace rudara u drugim
rudnicima u zemlji.
A za§to je tako? Glavni razlog je to §to nema
dobre radnidke unije. A za§to je nema? Nisu li
za to krivi i prvaci HSS na delu sa Krznaridem
koji su se prikljuili predstavnicima United
Steelworkers unije u njihovoj kampanji razbi-janj- a
Mine-Mi- ll unije koja je tamo bila orga-nizira- na
poslije rata? A prvaci HSS su to uradi-l- i
zato sto su slijedili naopaku politiku Krnje-vid- a
i Madeka. Posmatran sa tog gledi§ta re-kord
HSS u Schumacheru je dosta slab.
Hrvati-ruda- ri Schumachera bi trebali da vide
da su oni dosad bili samo orudje Krnjeviceve i
Madekove gospodske politike i da je sadaSnji
Krnjeviccv posjet i hvalisanje u "Hrvatskom
Glasu" nnmijenjeno istom cilju. Umjesto da da-lj- c
idu za Ivrnjcvicem i Madekom, oni bi treba-li
da postanu aktivniji u izgradnji velike i jake
rudarske unije, da se bore za povecanje place,
u
Fratarsko-ustask- i list "Danica" iz Chicaga,
odnosno njezin predstavnik u Vancouveru, ne-ma
najbolje mi§ljenje o tamosnjim Hrvatima.
U broju od 23. augusta "Danica" je objavila
dopis ncpoznatog pisca pod naslovom "Nova
hrvatska katolidka 2upa u Vancouveru". U do-pi- su
se kaze da Hrvata danas tamo ima 3.000,
ako ne i vise, da su mnogi dobro opskrbljeni. Ali
piscu sc ne dopadaju nacionalni osjecaji nekih
od njih. Za stare (predratne) doseljenike kaze
da vecina pati od "strosmajcrovltine" i da su
"zaplovili vodama Ijevidarstva". Poslijeratne
doseljenike dijcli na "nove i najnovije". Medju
posljednjima "se opa2a oiiljak prilika i odgoja
pod komunizmom". Prema tome, pozitivni su
samo oni koji su doSli kao "politidki emigranti"
— to je nada i uzdanice "Danice" u Vancouve-ru.
lijaisfisLesfifi едцма, -i- ., „,.,... aj.1.
Beogradska konferencija
Prvog septembra u Beogradu ce se sastati
konferencija neutralnih ili, kako kazu u Jugo-slavi- ji,
"neangaziranih", "vanblokovskih" ze
malja. Na konferenciju ce dodi predstavnici vi-se
od 20 zemalja. Doci ce Nehru, Nasser, Nkru-ma- h,
etiopijski car Salassie, burmanski premi-je- r
U Nu, kubanski predsjednik Dorticos, ci-par- ski
predsjednik Makarios itd.
Sta je svrha ove konferencije?
Prema pisanju jugoslavenske §tampe (koja
u posljednje vrijeme o torn sastanku pise
vise nego o idemu drugome) za sada§nju situa-cij- u
u svijetu krivi su vojni blokovi t.j. podjed-nak- o
zapadni (kapitalistidko-imperijalistidk- e
zemlje) i istodni (socijalistidke zemlje) i spas
svjetskog mira zavisi od inicijative i uloge "ne-angaziranih"
i "vanblokovskih" zemalja. Mnogi
to ne uzimlju ozbiljno. No ove zemlje i njihova
konferencija mogu, ako hoce, pridonijeti po-boljsa- nju
medjunarodnc situacije i rjesenju go-ruc- ih
problema danasnjice. A one ce to udiniti
ako zauzmu pozitivno stanoviste u pitanjima
Njcmadke i zapadnog Berlina, u pitanjima im-perijalisti- dke
agresije u Tunisu, Alziru, Angoli
itd., ako istupe za potpunu likvidaciju koloni-jalizm- a
i priznavanje nezavisnosti svim afri-dki- m
i drugim podjarmljenim narodima, ako se
izjasne za potpuno i opce razoruz'anje, za lik-vidaciju
vojnih blokova i vojnih baza na tudjim
teritorijama, za priznavanje prava Narodne Re-publi- ke
Kine u UN itd.
Mo2e li se ocekivati pozitivan stav konfe-rencije
u svim ovim pitanjima? Odgovor demo
i'mati poslije konferencije. Sigurno je da ce se
na konferenciji ispoljiti razlidita gledista. Od
predstavnika zemalja kao §to je Kuba, moze se
odekivati dosljcdno antiimperijalistidko stano-viSt- e,
jer ona dobro zna tko je neprijatelj slo-bo- de
naroda i mira u svijetu, a zemlje diji upra-vlja- di
pokusavaju da sjede na dva stoca sigur-no
cc pokazati sklonost ka kompromisu sa im-perijalizm- om.
0 tome mozemo najbolje suditi
po stanovistu koje neke od njih zauzimlju u
glavnom problemu danasnjice : Njemadkoj i za-padn- om
Berlinu. Nehru je, na primjer, neki
dan u indijskom parlamentu poduprao stanovi-ste
Sovjetskog Saveza i Njemadke Demokratske
Republike, ali vec drugi dan se izmotavao. U iz-vjeSt- aju
Stampe je гебепо da se "sjetio" da In-di- ja
prima ameridku pomoc. IzvjeStaji takodjer
pokazuju da arapske zemlje na 6elu sa Ujedi-njeno- m
Arapskom Republikom (Nasser) izbje-gava- ju
zauzeti odredjen stav u pitanju Njema-бк- е.
I starioviste Jugoslavije, sudeci po pisanju
njezine §tampe, je mutno u poredjenju sa pro-SlogodiSnj- im.
Ovo su samo neke primjedbe, a kakb smo re-kli
prije, slika ce biti jasnija poslije konferen-cije.
.... i
poboljJanje radnih uvjeta, osiguranje posla,
penziju kad ostare i viSe nc budu sposobni za
rad. To je njihova glavna potreba danas. Tak-vo- m
aktivno§cu dc koristiti sebi i sVome narodu
u domovini. Nastaviti putcm Krnjevica i Made-k- a
znaci raditi i protiv sebe i svoga naroda.
Kcifegorisanje Hrvata Vancouveru
Po svom dolasku u Vancouver novi hrvatski
sveccnik je proglasio da je on "duhovni pastir"
svih tamo§njih Hrvata, da ce se jednako drzati
prema svima, bez obzira na politidku opredje-ljenos- t,
ali kako iz ovoga dopisa vidimo, dijclje-nj- e
i mjerenje — ustaskim mjerilom — nacio-naln- e
svijesti tamosnjih Hn'ata je ved podelo.
Oni su svrstani u tri kategorije : Hrvati sa "pr-vom- "
nacionalnom svijescu, Hn'ati sa pomuce-no- m
nacionalnom svijeicu i Hn'ati koji su zara-2e- ni
"tudjim, Stiosmajerovim, jugoslaveriskim
pogledima. Medju posljednjima su opet najgori
Dalmatinci i Primorci.
Mi ne znamo Sto ce na ovo reci tamosnji
Hrvati, a sa svoje strane bi rekli, da nam se dini
da "Danidari" uzalud broje i prebrajaju.
IllIIIIIItllllllllMIIlllIIIItlllllltltllllllllllllllllllllllllllllllltlltllTllIlllItftlllllllltlllllllllllltllllllllllllllllllllllllllllllllllltl ЈеоШхтуО Published every Tuesday and Friday, In Serbo-Croati- an
and Slovenian languages, by Jedinrtvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-16- 42. Editor Stjepan MloSic", Busi-ness
Manager Ivan Stimac. Subscription rates:
$6.00 per year, USA and other countries $7.00.
Authorized as Second Class Mail, Poet Office DepU Ottawa.
"Si
Ko ce nas pobediti?
Organisacija S. J. K. u Tofontu
priprcma sc ozbiljno sa radom u jc-sensko-zim- skoj
sczoni. Bez da se hva-lim- o,
mi mozemo rcci da smo prvi u
Kanadi od svih nasih bratskih ОУда-vizaci- ja
poccli sa radom u dolazcctoj
sczoni.
Do sada smo vec zakazali mesto i
datum za jedno filmsko vecc iza"jcd'
no javno predavanje. Mcsto: Karpa-to-rusk- a
hala, a datitmi: filmsko vece
ll.'scptcmbra, a javno predavanje 24.
septembra 1061. yodinc.
U projektu je scdnica 11. septem-bra,
oryanizovanje biblioteke i citao-nic- e
kao i oryanizovanje Pevackog
horn pored dritaih aktivnosti.
Ali, ako nam neke od nasih organi-sacija
bndii kazale da sa i one vec
planirale neke priredbe u ovo vrcmc
ili mozda jos i ranije, mi mozemo od-yovorit-ida
smo prva oryanizacija ko-ja
salje pozdrav nahj .stampi povo-do- m
30-godisnj-icc
od 100 dolara. Po-zdrav
ce izaci u sveranom [jubil ar-no- m']
izdanju koje ce izaci 1. novem-br- a.
Mozda re neke od nasih oryaniza-cija
pobediti nas sa svotom norea н
cast 30-yodisnj-icc
izhKcnj nasc sta-in
pc, ali oryanizacija SJK u Torontu
Danasnjica
Primidu se dani uzasa i straha,
Kad pomislim na to, groznica me hvata.
Atomskih bomba puna su skladista,
ostat ce samo goruca zarista.
Narod ce mrijeti u muci i boli,
Jedina ce pjesma, plad i jauk biti.
Puzati ce gladni, zedni i goli,
Sve ce nase nade u paklu izgoriti
Krvi 2edni nacisti iz Bona,
i njihovi gospodari iz Pentagona,
2ele da cijcli svijet uniSte i zapale,
i da se skruSeno bogu pomole i zahvale,
§to im je dao bistru pamet i jaku silu,
da ubijaju majke, zene i djecu nam milu.
Ljudjacil ni jedna 2ivotinja im ravna nijc,
dovjedja maska gadno zlo u njima krije.
Moleci se bogu za spas kapitaliznia,
udinit de svako zlo, po naredbi nacizma.
Rat protiv komunizma, ha ! to je prida stara,
slijepci ne vide, da komunizam Ijepse drustvo
stvara,
U kome he ce biti pijadke ni rata,
he ce se klati, ni ubijati brat brata.
Narod de zivjeti u miru i veseo biti,
he de jedni timirati gladni, a jedni presiti.
J. S.
Vancouver, B C.
Jurica doso, Jurica proso
Schumacher, Ont. — Sva-k- u
veder dobijem "Timmins
Press' (lokalne novine), iz-val- im
se na krevet i prelis-tava- m.
Nekada i zaspem na
novinama. Kad "proditam"
lijepo ih smotam i porinem
nogom u podnozje kreveta.
Gazdarica nekad ih pobere,
a nekad i ostavi; pnhdno
je dcbela pa joj se nece sa-ginj- ati,
5to metlom stojeci
dokudi, dobro, a §to ne, os-ta- ne
pod krevetom. Neku
veder izvalim se na krevet i
slape onako lijeno spustim
s nogu. Pogledam naslove u
"Timmins Press", i zadri-ma- m.
Nisam nego stisnuo o-k- o,
gazdarica vide "vedera".
Skodih s kreveta, a jedne
Slape ne bi bog nasao. Na
koncu klekoh na koljena i
pogledah pod krevet. Pod
njim prilicno praJine, moja
jedna slapa i "Timmins
Press", na kome je slika Kr-njevi- da
sa Muhamedom Bu-gice- m
i M. Kolkovidem (vje-rojat- no
Kolakovic) sa pikni-k- a
16. jula. Pomislih u sebi
"koga vraga ti radiS ovdje
pod krevetom u prasini".
Salazedi sa pn'og kata u
kuhinju pomislih u sebi:
"Sto je svrha Krnjevicevog
putovanja po Kanadi i Sje-dinjenirn
Driavania". U tim
trndicesc da ove yodinc bade prva u
svemu.
JHlans u radii sa nasu stampu po-kaza- C'c
sc kasnijc a druyc bratskc or-ganizacije
imaju tu prcdnost sto vco
snaju nesto o vaSim planovima tc mo-j- u
izvesti jo zamasnije pothvatc.
U Torontu kod nasih clanova via-(f- a
oduZcvljcnjc u toj mcri da su vec
neki predlozili da sc ove godine tak-miri- mo
nc sa jednom vec vise orga-nizacij- a.
Postoji misljcnjc da bi Ha-milton
i Vancouver, odnoino nasc or-ganizacije
u tim mestima mogli pos-la- ti
vecit sunui novca za jnbilamo iz-dan- je
nasey "Jcdinstva". Medju-tim- ,
mi vernjemo da ccmo sva ostala
naselja pobediti sa brojem priredaba
sa nasu stampu it dolazccoj sczoni.
7,(1 sada nas u Torontu intcrcsujc
ko ce nas pobediti "qlasnijim" poz-dravo- m.
Da li ce to biti Vancouver,
Hamilton, Windsor ili neko drugo
jm.'r nasclje.
Buduci da smo mi prvi glasno poz-drav- ili
tridesctit yodisnjicu naZe sta-mp- c,
mi vekamo da cujemo ko cr nas
vnd masiti sa ijlasom.
Tzvrsni odbor SJK
a Torontu.
mislima sjcdoh za stol i ve-dera- h.
Gazdarica donese jc-dn- u
pivu zalih onu tvrdu
govedinu i povratih se u svo-j- u
sobu. Opet mi Krnjevic u-sk- rnu
u mislima, podeh mi-sli- ti
sto je govorio na pikni-k- u
HSS 1G. jula.
Sjetih se da je ponavljao
one stare fraze kako ce Hr
vatska biti "slobodna", ka-ko
smo "dobri gradjani" Ka--
nade, kako de Hrvatska biti
u "Zajednici evropskih dr-2ava- ".
To isto je "mlatio" i
kad je bio predzadnji put u
Schumacheru.
Na pikniku je bilo i novih
emigranata, a starih narodi-t- o.
Ni jedne ni druge nije
narodito zanimao Krnjevi-cev
govor. Iz obidaja su do§li
da pojedu "pan" janjetine,
popiju nekoliko boca piva,
porazgovore s ljudima i ta-ko
dalje To je razumljivo,
jer samo ludjak mo2e vjero-va-ti
da ce Madek i Krnjevic
doci na vlast u Hratskoj.
Nije taj doktor i "borac"
za hrvatska prava ni rijcdi
izustio da je duznost Hn'ata
rudara da budu jdobri dlano-v- i
unije i da se bore sa osta-li- m
rudarima za svoja osno-Ti- a
prava: vecu pladu, bo-Ij-c
radne uslove, sinjoriti na
роз1и i penziju. To je za nje- -
# .-
-
PI S M A
Waiiaceburg, Ont. — Dru.
2e urednice, za par dana is-te- ci
de moja pretplata. Ne
bih zeljela da zaostanem sa
obnovom i zato vam u listu
prilazem dek od 7 dolara: o-bn- ova
6 i kalendar 1 dolar.
Ostajem sa Stovanjem —
T.
♦
Timmins, Ont. — Zdravo
drugovi, evo upravo mi da-nas
pretplata istide i saljem
vam G dolara dok ih nisam
potro§io, jer penzija Sto ju
dobijem brzo prodje.
Drugo, poboljcvam pa ni-gd- je
ne idem. Kupim paket
duhana, zamotam i zapalim,
da mi vrijeme 1акбе prodje.
SluSam radio i tu propa-ganda
oko Berlina, pa se uz-nemiri- m,
pa kao da mi se bo-le- st
pogorsava. ProSle nedje-lj- e
i§ao sam dva dana na
X-r- ay i uzeli mi 10 slika, s
lijcva i desna. I na posljetku
mi kazu da sam "OK", a ja
se po nodi i po danu previ-ja- m
ko guja u procjepu.
Drugarski pozdrav svima
u uredu,
Frank Jakslc,
Golden Manor.
Sudbury, Ont. — Stovani
drugovi, javljam vam se sa
nekoliko redaka i prilaem
Money order od $8.00. To je
za moju godiSnju pretplatu,
odnosno obnovu, a drugo za
pomoc "Jedinstvu".
Sa bratskim pozdravom —
G.
ga "komunizam".
Sjetih se nekolicine pri-sutni- ka
koji su zagrijani ra-kijo- m
i pivom do ludosti ap-laudir- ali
Krnjevicu kad je
govorio, a drugi dan u rud-nik- u
proklinjali kapilalizam
i vhsniko rudnika. Sta dov-je- k
moze reci o ovakvim ra-dnici- ma
nego ovo: Kad ne
rade onda su "seljaci", a
kad su u rudniku onda su
protiv kapitaliznia. Jos ce
koju godinu raditi, pa ce ih
kompanija izbaciti iz rudni-ka
sa silicossis na plucima.
Tek onda ce "uzivati" bla-god- ati
sistema, koga Krnje-vi- c
hvali.
Dru2e urednide, zakasnio
sam sa dlankom. Vjeruj mi
da se nisam sagnuo pod kre-vet
radi slape i da nisam po-vuk- ao
sa slapom onaj list
"Timmins Press" ne bi bio
poslao ni ovaj dlanak. Sada,
ako ceS ga objaviti dobro, a-- ko
neces nemoj, s njim u
kos. Nekadasnji seljacina