Jedinstvo, September 01, 1961

              t.
g
35a
STRANA 3 Nove pojave u tredunijskom pokretu
Ugovor o medjusobnom pomaganju izmedju
Mine -- Mill i timsierske unije
Izmedju Mine-Mi-ll i timsterske unije potpisan je
ugovor o suradnji i medjusobnom pomaganju. Ugovor
su potpisali glavni predsjednik Mine-Mi- ll unije John
Clark i glavni predsjednik timsterske unije James R.
Hoffa. Ugovor obuhvaca sve organizacije ovih unija u
Sjedinjenim Drzavama i Kanadi.
Saopcavajuci potpls ugovora kanadski predsjednik
Mine-Mi- ll unije Kenneth A. Smith istice da se ne radi o
ujedinjenju ovih unija. Svaka unija ce i dalje djelovati
samostalno, ali ce jedna drugu pomagati u organiziranju
neorganiziranih, u pogadjanju sa poslodavcima, u §traj-kovim- a,
u borbi za nove zakone korisne ovim unijama i
ratniStvu opcenito.
Smith kaze da Mine-Mi-ll
i timsterska unija spadaju
medju "one rijetke unije ko-j- c
stalno tcze za organizira-nje- m
neorganiziranih i zato
obje stalno rastu sa 61anst-vo- m
i prestizom".
Smith naglasava da Mine-Mi- ll
unija nastoji da u svo-ji- m
redovima okupi sve ne-organizir- ane
radnike u rud-nicim- a,
zavodima i talonica-m- a
koje spadaju u njezinu
jurisdikciju, a spremna je
pomoci u organiziranju ne-organiziranih
radnika u
svim ostalim industrijama.
Puni tekst ugovora obja-vlje- n
je u sluzbenom glasilu
Mine-Mi- ll unije (Mine-Mi- ll
Herald). Ugovor kaze da ce
dvije unije "postivati juris-dikciju"
jedna druge i da ce
"jedna drugoj pomagati u
zaStiti i organiziranju radni
ka pod torn jurisdikcijom
(ta6ka 2).
U ta6ki trecoj prcdvidjc-n- o
je medjusobno pomaga-nj- c
u organizacionim kampa
njama, prilikom izbora o
priznanju unije, kao i u svim
drugim slucajevima za "o-cuvan- je
i prosirenje Clanst-va- "
jedne i druge unije.
Табка c"ctvrta predvidja
medjusobno pomaganje pri-likom
pregovora sa posloda-vcima,
u sluCaju strajkova
ili lokuta, kao i svim drugim
sporovima sa poslodavcima
i poslodavackim udruzenji- -
ma.
One ce suradjivati o obra-n- i
potpisanih ugovora i u o-br- ani
od svih napadaja pos-lodava- ca
i antiunijskih gru-p- a
(taSka 5).
One ce suradjivati u na-pori- ma
za usvajanje zakona
korisnih za clanstvo jedne i
druge unije i radniStvo op-cenito.
One ce suradjivati u
politiSkoj aktivnosti sa dru-gim
unijama koja je od ko-ris- ti
njima i svemu organizi-rano- m
radnistvu (taSka 6).
Radi ostvarenja ovih ci-lje- va
bit ce uspostavljen za-jednt- fki
komitet sastojedi se'
od jednakog broja 61anova s
jedne i druge strane (taSka
7).
Posljednja ta2ka kaze da
Bitka kod Visa
Otok Vis, 20. jula 1866:
U praskozorje pojavili su
se na pu£ini sjeverno od o-to- ka
ratni brodovi s austro-ugarsko- m
zastavom. Punom
parom plovila je prema Visu
flota iz austrougarske baze
u Puli da bi se sudarila s ta-lijansko- m
flotom koja je pu-na
dva dana bombardirala
Vis posto ga je sa svih stra-n- a
opkolila. S viSkih tvrdja-v- a
austrougarske posade su
odgovarale topovskom palj-bo- m.
Talijani su imali namjeru
da prisajedine Vis, koji je u
ono vrijeme bio u sastavu
Austro-Ugarsk- e.
Austrougarskom flotom
zapovijedao je mladi kont- -
ra-admi- ral Vilhelm fon Te--
gethof.
Austrougarski admiral-sk- i
brod "Maks Ferdinand"
se ugovor ne ograniiava
prava i obaveze jedne i dru-ge
unije prema njihovu 61an-stv- u
ili provodjenju njihovih
aktivnosti u suglasju s nji-hoVi- m
pravilima.
Ugovor je potpisan 18 au- -
gusta u San Francisco.
Objava ugovora izazvala
je veliku paznju. Burzoaska
stampa o njemu pise na sen-zacional- an
naSin i pravi sva-koja- ke
zakljufike.
Za to ima dva razloga.
Prvi je to, sto se i Mine-Mi- ll
i timsterska unija nalaze
na "crnoj listi" desniSarskih
lidera AmeriSke Federacije
rada i Kongresa industrijs-ki- h
organizacija (AFL-CIO- )
i Kanadskog radni£kog kon
gresa (CLC). Mine-Mi- ll je is
kljucena iz ovih tijela jo5
1919. pod izgovorom da se
na njezinu vodstvu nalaze
'komunisti' i njihovl simpati-!ar- i,
a timsterska unija pro-§l- e
godine navodno zbog ju-risdikcio- nih
sporova s nekim
drugim unijama i zbog toga
§to su ncki njezini lideri po-veza- ni
sa "gangsterima".
Glavni pak razlog je to sto
jedna i druga unija zauzi-m- a
borbcno stanoviSte u ob-ra- ni
radniSkih prava i inte-res- a.
Obadvije su za pra-vilnij- e
odnose medju unija-ma
prikljucenim centralnim
tejilima (AFL-CI-O u Sjedi-njeni- m
Drzavama, CLC u
Kanadi). Suradnja Mine-Mi- ll
i timsterske unije je oz-bilj- na
opomena desnicars-ki- m
liderima AFL-CI- O i CLC
da izmjene svoje stanovUte.
Ako nastave sadasnjim pu-te- m,
paktu Mine-Mi- ll i tim-sterske
unije mogle bi se pri-kljuC- iti
i druge unije, koje
su nezadovoljne s sadasnjim
stanjem u AFL-CI- O i CLC.
(U proslom broju smo obja-vi- li
61anak o nekim nezdra-vi- m
pojavama medju unija-ma
u Kanadi).
Drugi razlog za veliku
paznju paktu Mine-Mi- ll i
timsterske unije jesu doga-dja- ji
u Sudbury, gdje United
Steelworkers unija nastoji
da istisne Mine-Mi- ll uniju i
dobije 17.000 radnika (koli- -
ustremio se na talijanski a-dmir- alski brod "Re d' Ita-lia"
i udario ga kljunom u
bok. Talijanski brod je za
tri minute potonuo. Tom pri-likom
je poginuo i koman-dan- t
talijanske flote admi-ral
Vaka.
Uslijed eksplozije muni-cij- e
odlctjela je u zrak ta--
lijanska topovnjaca "Pales--
tro".
Austrougarska flota nije
izgubila ni jedan brod, ali su
neki brodovi pretrpjeli teSka
oStecenja. Poginulo je C5
momara i tri oficira. Talija-ni
su imali nekoliko stotina
poginulih.
U bici je sudjelovalo mno- -
go Dalmatinaca i Primoraca,
koji su sacinjavali 95 posto
posade austrougarskih rat-ni- h
brodova.
Iz ])roZlosli imsih naroila
ko bi to ројаба1о blagajnu
Steelworkers!) Ovo Sto se
sada dogadja u Sudbury je
kulminacija visegodisnjih
napora desnicarskih lidera
United Steelworkers unije i
Kanadskog radni6kog kong-resa
(CLC) da potkopaju
Mine-Mi- ll u Sudbury i Port
Colborne. Noma sumnje da
ce pakt sa timsterskom uni-jo- m
koristit Mine-Mi- ll u bor-bi
u Sudbury-- Ali to nije je-di- ni
razlog za§to ce Mine-Mi- ll
pobijediti, kako to nas-toji
prikazati burzoaska Sta-mpa.
Glavni razlog za po--
Smjenjeni lideri lokala 598 Mine-Mi- ll u Sudbury
potajno radili za Steelworkers
Sudbury — Kenneth unije u
Smith, glavni predsjednik
Mine-Mi-ll unije u Kanadi je
izjavio da posjeduje dokaze
da su cetiri lidera lokala
598 Mine-Mi- ll unije bili po-tajno
povezani sa United
Steelworkers unijom i da su
radili na tome da lokal 598
odcijepe od Mine-Mi- ll i pri-poj- e
United Steelworkers u-ni- ji.
Smith ih je smjenio sa
duznosti i cijeli lokal stavio
pod upravu William Kenne-dy.
Ova (Setvorica Sasnika jesu
Don podpredsjed-nik- ,
Ray Porier, financijski
sekretar, Harold Hogan, od-born- ik,
i Ed O'Brien, redar
(Warden).
Smith je izjavio da su spo-menu- ti
zagovarili pripojenje
lokala 598 Steelworkers u-n- iji
i da su se radi toga sas-taja- li
sa predstavnicima te
unije.
On je dalje iznio da je
Porier pomagao predstavni-cima
United Steelworkers u-ni- je
u njihovoj kampanji
protiv lokala 241 Mine-Mi- ll
Misionarke -pado-bran- ci
i
U portugalskim i nekim
stratum novinama objav-Ijen- a
je fotografija koja
prikazuje grupu djevoja-k- a
u uniformama vojnih
padobranaca, a snimljena
je na vojnom aerodromu u
Tnncu gdje su upravo bile
na vjezbama. Skacu, nai-m- e,
iz aviona pripremajuci
se tako za odlazak u An-gol- u
gdje ce biti dodijelje-n- e
vojsci koja se bori pro-tiv
angolskih pobunjenika.
U tekstu ispod slike sto-- ji
da su izabrane u jednoj
lisabonskoj skoli koju vo-d- e
— franjevacki misio-nar- i.
IZ
Tcska saobracajna
nesreca
Zagreb, 22. aug. — Da-na- s je kod mjesta Kalinovi-c-e
16. km od Zagreba doslo
do teske saobracajne nesre-c- e
na cesti ZagrebKarlo-va- c
u kojoj su izgubile zivot
6etiri osobe — tri muSkarca
i jedna 2ena.
Smrtonosni pijesak
Karlovac. — U podnozju
brijegr. Strmac, u predgra-dj- u
Karlovca ovih dana se
odronio pijesak (blizu 100
kubika) i zatrpao 61-godis-n-jeg
seljaka Josipa Horva-tic- a
iz Gornjeg Мекибја,
koji je ostao na mjestu mr-ta- v.
Od rata naovamo ovo je
sesnaesta zrtva cr'enog pi-jes- ka
u rudnicima na padi-nam- a
Strmca. Gotovo svake
godine ovdje netko nastra-ra-.
Smrtonosni cn'eni pijesak
s padine Strmca je veoma o-pas- an, osobito poslije kisa.
bjedu Mine-Mi- ll unije je svi-je- st
vecine sudburskih rad-nika,
koji su vjerni svojoj u-n- iji
i njezinim principima.
Oni se sve vise uvjeravaju
da Gillisova grupa nije ni§-t- a
drugo nego "peta kolona"
u njihovim redovima i da
njezina aktivnost koristi sa-m- o
radnic'kim neprijatelji-ma-.
U svakom slucfaju, pakt i-z-medju
Mine-Mi- ll i timster-ske
unije je гпабајап doga-dj- aj
u tredunijskom pokretu
u ovoj zemlji i Sjedinjenim
Drzavama.
United uniju
Timminsu.
NcNabb,
Smith je kazao da ce 61an- -
stvu biti podnijeti dokazi o
tome.
McNabb, Porier, Hogan i
O'Brien su smjenjeni sa nji-hovih
duznosti. Po unijskim
pravilima oni mogu da traze
unijski sud i da apeliraju na
rukovodeca tijela unije sve
do konvencije.
Kako kapitalisticka stampa nastoji
zadrzati radni narod u neznanju
The Portland Oregon
Journal je objelodanio uvo-d- ni
61anak povodom izjavc
predstavnika naroda Kube
— Fidel Castro — odnosom
na njegovu ocjenu predsjed-nik- a
United Automoblie
Workers Unije. Naime, Fi-del
Castro je nazvao Walter
Reuther-- a agentom posloda-vac- a,
jer da nije rekao ni je-dne
rijec"i protiv neopisivog
izrabljivanja ameri6kog ra-dn- og
naroda od strane kapi-talistiC- ke
klase Sjedinjenih
Drzava.
Pak na osnovu гебепе iz- -
jave Fidel Castro-a- , Port-land
Oregon Journal uvjera-v- a
svoje Citatelje uvodniS-ki- m
61ankom, da ameriika
kapitalisticka klasa ne izra-blju- je
radni narod. Urednik
tako besmisleno brani izrab-ljivanj- e,
kao da Citatelji iste
novine nisu u opce u stanju
zdravo misliti. Ovakovim
naCinom pisanja urednik u
istinu ponizuje do najniieg
stupnja ne samo samo sebe,
nego i sve 6itatelje novine ko
ju uredjujc, buduc ih smat-r- a
apsolutnim neznalicama,
sto u stvari i jesu ako sutkc
propuStaju slifna poniziva-nja- .
JUGOSLAVIJE
Iznenada se spuSta niz str-min- u
velikom brzinom i, Sto
je najopasnije pod pritis-ko- m
se stvrdne, tako da zr-tv- u
prikljeSti kao gips.
.
Zasto zapovjedniku
broda "Kosovo"
nije dozvoljcn ulaz u
USA?
Rijeka, 4. augusta
Kada je nas veliki teretni
brod "Kosovo" u srijedu, 2.
agusta, u 13.15 sati isplovio
iz luke Dirana za SAD, iz-gled-alo
je da de putovanje
biti normalno, kao, uosta-lo- m,
i svako drugo. Medju-tim- ,
tek sto je brod isplovio,
oko 11,30 sati, brodski ra-dio-telegra- fist primio je pre-k- o
pomorske obalne radio-stanic- e
iz Rijeke poruku
brodarskog poduzeca "Ju- -
golinije", kome brod pripa
da, da skrene prema Puli i
I. JI. Dodds (lijevo) kanadski diri'klor timsterske unije i K. A. Smith, predsjednik Mine-Mi- ll unije
ditkuMraju ugoor o medjusobnom pomaganju izmedju ovih unija.
Za dokaz da ameriSki ra-dni- ci
nisu izrabljivani, ure-dnik
pomenute novine ispu-njav- a
novinske stupce slije-deco- m
zbrkom pojmova : "Sa
ma cinjenica da je komuni-st- a
F. Castro napao Walter
Reuthera kao branitelja iz-rabljivanja
atnerickog rad-no- g
naroda od strane kapi-talistic- ke
klase USA, najbo-Ij- e
dokazuje, da metod rada
kapitalisticke klase ne i-zra-bljuje
radni narod Sjedi
njenih Drzava. U protivnom
slucaju, Walter Reuther ne-b- i
mogao biti predsjednikom
najmocnije radnicke unije u
Sjedinjenim Drzavama".
Ovakovo ponizivanje urc-dnii- ke
uloge.i Sitatelja novi-ne
koju sliCni urednici dr-Ijaj- u,
mogu vrsiti isklju5ivo
umno i tjelesno prodani ele-me- nti
u sluzbi nezasitnim
izrabljivafcima ne samo ame-ri6ko- g
radnog naroda, nego
i ostalih naroda kapitalistiC-ki- h
zemalja i kolonija, na o-sn- ovu
njihove imperijalisti-бк- е
uloge. Slicnim urednici-m- a
je njihova necasna slu-zb- a
iznad svakog i najma-nje- g
ljudskog dostojanstva,
jer u protivnom nebi padali
ovako nisko.
ko 17,15 sati istog dana zau-stav- io
se pred Pulom бека-ju- ci sta ce biti.
Oko 18 sati uz brod je pri-sta- o
pilotski Maniac i pilot
je zamolio zapovjednika
broda, kapetana Ivu Mari- -
novica, da pilotskim 6am- -
cem predje na obalu, jer mu
dolazi smjena, to jest drugi
zapovjednik, koji ce preuze-t- i
brod "Kosovo".
Kapetan Marinovic stigao
je u Pulu, gdje su ga cekali
predstavnici iz kadrovske
sekcije "Jugolinije" i novi
zapovjednik "Kosova". Re-ce- no
mu je da moraju da ga
iskrcaiu, jer mu ameriSki
konzulat u Zagrebu nije dao
odobrenje za ulazak u SAD.
Tako se kapetan Marino-vic,
umjesto da krene bro-do- m
za SAD, vratio u Rije-k- u.
Kapetan Marinovid je iz
javio da ga je postupak a- -
da se zaustavi na sidnstu. menJkog konzulata zacu-Bro- d je postupio prema o- -( dio, u toliko vi5e sto je neko-vo- m zahtjeu poduzeca i o-- liko puta bio u SAD.
Radni ljudi Amerike, o-sob- ito Portlanda nebi smili
sutke propu§tati pomenuti
uvodnik, nego zatraSiti od
urednika da opozove njego-v- e
neistinite navode, buduc
niko ne moze dokazati istini-to- st
navoda da ameri6ka ka-pitalisticka
klasa ne izrab-ljuj- e
radni narod. Neka nam
dokaze urednik Portland
Oregon Journal-- a ako mo-ze?
Od kuda je General Mo-tor
Corporation dobio prcko
dva bilijona dolara profita
1960. godine, ako ne iz vi3-k- a
vrijednosti kojega su pro-izve- li
autombilski radnici
kod General Motors Corp.
To je profit nakon §to je od
istog viska vrijednosti platio
usavrsavanje maSinerije,
skupocjeno oglasivanjc nje-gov- ih
proizvoda, procente
prodavaCima, taksu i nagra-d- u
njegovim gonCinima u iz-no- su
od 88 i pol milijona do-lara
u Xormi bonusa, prem
da glavni vodja prima vecu
placu na godinu, nego §to
njegov'radnik zaradi kroz
cijeli svoj zivot, nasuprot o-gro- mne
place dobiva jos i
milijontni bonus.
Pak povrh svih pomenutih
izdataka i bonusa jo§ ostaje
profit od prcko dva bilijona
dolara na godinu ili 170 mi-lijona
dolara na mjesec, pet
milijona dolara i 600,000 na
dan, $233,000 na sat dan i
noc. Ako sve ovo nije izrab-ljivan- je
automobilskih rad-nika
kod General Motors
Corp., kakovu drugiiju de-finic- iju
za izrabljivanje upo-treblju- je
urednik The Port-land
Oregon Journal?
Ford Motor je takodjer i- -
mao svoticu od 701 mili
jona dolara profita proSle
godine, nakon svih troskova
ukljitfiv i bonus njegovom
vodstvu u iznosu od 33 i pol
milijona dolara. Chrysler
kompanija je imala profit
od 891 milijona dolara kroz
posljednjih par godina, dok
American Motor profit je bio
u iznosu od 105 milijona do-lara.
881 od 1,125 americkih
kompanija je isplatilo divi-dend
njihovim dionicarima
u iznosu od dva i pol bilijona
dolara za prva tri mjeseca
1961. godine. Sve navedene
— i jos vise — bilijone dola-ra
su атепбке kompanije i
krupni trgovci dobili u glav-no-m
izrabljivanjem radnog
naroda, sto ne moze negirati
niko svijestan kapitalisti5ke
politiCke ekonomije, nego
samo urednik pomenute no-vi- ne
The Portland Oregon
Journal.
Cak i United States De-partment
of Labor od vre--
mena na vrijeme ne moze
zatajiti ginjenicu, da ameri-6- ki
radni narod postaje iz
dana u dan sve to vi§e izra-bljiva- n.
Naime, isto odjelje-nj- e
rada izjavljuje, da je
celiSna industrija povecala
proizvod za 13 posto izme-dju
februara i aprila i960.,
dok uposlenost Selicnih rad-nika
je porasla samo za 2
posto kroz isto vrijeme. O-v- aj
povecani proizvod 2elje-z- a
se vr§i ubrzavanim na6i-no- m
rada, kojim se sve to
vise izrabljuju deli6ni radni-ci,
sto ce neminovno poveca-t- i
proizvodni viSak vrijedno-sti
i profit беНбтп industri-jalac- a.
Medjutim, radni narod ni-- ti
ne обекије od sluznika ka
pitalisticke klase, da im tu-та- бе
ispravnu i паибпи mar-ksisti6- ku
teoriju kapitala i
viska vrijednosti, kao ni dru-stven- ih
oblika i pokretnih
sila u ljudskom dru§tvu. Jer
zadaca kapitalisticke 5tam-P-e
i svih ostalih sluznika ra- -
tnih huskaca i fasizma jest,
da podrzavaju radni narod
u mraku i neznanju, tako da
ih lakse huskaju jedne pro-tiv
drugih na osnovu narod-nost- i,
vjeroispovjesti, boje i
rase, samo da ih mogu lakse
izrabljivati, podjarmljivati i
slati u ratni pokolj bez ika- -
kvog otpora sve u interesu
bilijontnih profita bez obzi-r- a
kako krvavi bili.
Dok Portland Oregon
Journal brani izrabljivace,
Minneapolis Labor Review
uvodni£kim dlankom kaze
slijede: "Ni jedna vlada se
ne treba varati, da narod
hoce mir a ne rat. Svijet mo-ra
imati priliku da odglasa,
hoce i imati nuklearni rat
prije nego ratni bulkaci po-cn- u
razaranjem. Posljedice
bivsth ratova bi morale na- -
(Nastavak na str 1