Nase Novine, August 29, 1985

              m
кч
kn
кЧ
кч
кч
к.4
кч
к.4
кЧ
кМ
кЧ
кЧ
кЧ
кЧ
КЧ
кЧ
h.4
КЧ
К.Ч
кч
k4
кч
кч
кЧ
кЧ
кЧ
кј
кЧ
кч
кч
кч
к.4
кЧ
кч.
кч
кч.
kS
кд
кч
кч.
кЧ
к!
кЧ
кЗ
kl
кЧ. a
кз
кз
кЗ
и
кч
и
kl
МШУЛ
пњшдчгштшљ
IGM
B
T) - M)esec 1 pol dana
p u matpn
aid Toza Mai kovio nappepr
eipppa 1 naser
'laivtMcm kpianvckih pioi
i i otpoeela e sppe 1
alnih keramickih pioeiea
Prpdvideno ic so dnevno
!S(x) metara ovih na donmu-- m
tristu veoma trazenih plocica
vri]edna 200ГХХ) dina
'a ie o
( v 1
н]н t пн pictu Maio Jalmatirsk '-ii-osto
( . .')c'i hi
„si u u Jadiansko more postoibiria u- - Iroiaiiata
I1. sc od.w uoiunsk' in! opiesan u lliian. l odatlc u
(Wiso- - krrnuo na so'C putsestviio d; ItuKc П- - I . r 1 Hohcr' i
Salinas Ргк f Posvctio cKadSPl K(dma лила da i d'ir.ic
! upi n ]f ohjavu; kniipii s torn tcom i s i,aslooin ., IoP'ci o'.a
slijepa publiKa
Knuga kua H' ovih darm niehsir koi i Vvictskoi
manstvpno] anusli liavwla 0 sonzacnu i ubudt-ni-P Снл i шн
kop bi ' Taljt osiali viorni tradicip i rvitu da )p h),. u ',U i il} rc kriju da Salinasow aiumenti vniedni раупр- - i an,
bi sp dnkazalo da su istiniti bit (p iedna od nappe v. K Itiam1
i spnzacua 4tejl]f4a'
nije u
sp smatralo da )e rijernacki arnpoiog Heinneh
Schliemann dalek? 1870 godine poslije tiaganja
punog edncana l razocarania otkno napokon Troju inspira
ciu za jedan cxl epova anticke civihraci0 i osnovu
zapadne -- Ihjadu Imao e tada Schliemann muka
da dokaze svo] nalaz. Kopao )e u Maloj Azi]i i tek nakon vie
godina uspio je ponuditi deikaze da ie osmi slo) is
kopine ostatak i grada kop p moiao
bin Troja ona anticka, Homerova
Mnogi arheolozi, filolozi i hng'isti nisu bill u]e
rem ah )e Troia postala zapadne civilizacije
i nitko ga ni]e htm rusiti
Pitanie koje je izazivalo zabunu bila ,e okolnost da
se opisi Troe okolice l mora u Ilpadi ne slazu sa onim sto
se moze vidjeti na rusevinama Ikihosa Schliemann je svijetu.
kao lzlaz iz te ponudio dubiozno nesenje Homer je bio
slijep. nije poznavao dobro l npe bio suvremenik
trojanskog rata
tim Price je sezaesetih godina
krenuo u potragu za pravom Troiom Prije toga je geo-grafsk- a
lmena pojmova i gradova Napravio )e i -- popis opisa
drevne Troje iz Ihiade- -
Put ga je 1967 godine doveo u Stvaralacki nemir
ga e odveo u zivopisno usee Neretve, u Gabelu Naisao je na
razne lskopine, koje su upucivale na to je Gabela - Troia
Opis grada, okoline, raspored kuca, hramova palaca Napravio
)e l krenuo za ostalim dokazima. Na odgovor je naisao
ji~ra
Na svim u gradu bilo je
zivo - Brzi plove na transfe- -
rima gotovo bez
Sudeci po broju turista koji su
u toku ovog vikenda
u Split, turistiCka je sezona u
punom jeku. lako je tek sredina
lipnja, dolazak oko 30.000
gostiju najbolje da ta
tvrdnja nije Samo
na sletjela
su 102 aviona, od kojih rjak 59 s
inozemmm turistima.
Slicna je situacija bila i na
na koji
je stiglo oko 8000 putnika. Osim
vlakova iz Zagreba i Beograda,
koji su zbog pruge
T.
Bll
KIKINDA (P pn
toka lndustrii gradevinskog
KiKmdd
cuopskom pioizvodacu
proiAodacu
pokusna pioiodna
sinier
da proizvodi
ptostornih
odnosno
dnpna proizvodnja
Hijec speuialnim plociiama Кок- -
SI' IZVOltl
Ncu'tve
prfaslavhena
su
znanstvpnih
Schisemann pravu
Dpsetlipcima
dugogod'snieg
na)vredni)ih
kn)izevnosti,
d)elomtcne
opustosenog popaljenoga
istrazivaci.
maloazpska mit
najvecu
enigme,
geografpu
Nezadovoljan objasnjeniem
popisao
Kljucni djeSic mozeika
Jugoslavpu
ga da
skicu
[бапппзнвагааапапЕаппаЕпаппиЕазЕпи
logoi
prometnim izuzetno
brodovi turistickih agencija
predaha
doputovali
pokazuje
preuranjena.
splitskom aerodromu
zeljeznickom kolodvoru
rekonstrukcije
MARKOVlC
punktovima
izmedu Bosanskog Novog i Knina
u prosjeku kasnili sat vremena,
na ostalim linijama promet se
odvija redovito.
Na autobusnom kolodvoru
nije bilo vecih guzvi. Svi autobusi
dolazili su i odlazili na vrijeme, a
najopterecenije su linije za
Rijeku, Makarsku i Dubrovnik.
Brzim brodovima splitskih
turistickih agencija do turistiSkih
centara na otocima prevezeno je
7730 inozemnih i 300 domacih
turista.
R.Z.
U HOTELIMA 3000 GOSTIJU
C splitskim hotolima trcnutno boravi oko tri tisuce gostiju.
Popunjeno.sl jo kapaciteta oko 80 posto
I'nmat Itonutnodivcu miljevackom prvokati'Korniku"Lavu"
li kojumu boravi 700 turista oel kojih su 70 domaci "Lavica" je
popumla [)() posto svojih kupacik'ta s 291 slranim i dva domaca
gosta Г hololu "Split" boravi oak 6H8 gostiju (popunjeno oko 95
posto kapacitot.i) od kojih .su 216 domaci uti "Marjan" je pro-ti'k- lt
noeleljp abilpvio oak 528 gosituju (joelna trocina su doma-ci).
dok su "I'ark" i "Ikdlpvuo' po ohicaju uvijok j)imi (u prosjeku
tnogu j)i imiti oko 80 gostiju)
Kastolan.sk] su hotolijon lin.ilo malo iit isjt prod riajavljeno
dolaske turista, ah su 70 posto svojih kaiiacitcta lpak popunih
Takp se u "Palaceu" nalazi oko 250 gostiju, dok "Hesnik" una u
svojim paviljonima 184 gosta (15 doma6ih), a u bangaloima cak
286 gostiju, od Cega je 125 domaCih gostiju
Nedostatak gostiju osjeejaju samo u splitskom autokampu
"Trstcnik", gdje trcnutno boravi nrki stotmjak kampora (kapaci-teta
jo oko 500), i to ulavnom inoonmih
"Slohodna Dahnacija "
□
B
IS
кД
кч
кч
кч
b3
k4
k4
кч
N.4
k4
k4
k4
k4
k4
кч
ki
Iskra gradi
ri.lWMlaiimrl I lublianskci -- Is
: f imi шр, I in skf aicdiio s
i ' i' i 'adop ii i model niai ip p
. i. ii i i apt- - I ,1m ndt'iun Dim igi du
. i t ilotin-iai.- i
U.ilovi na model ihac ip oc pi uge bit '' i. cm a oko In godine Ova tin ska
(i mctnica hit (c opicmliena naisuwp
" t ni,m ui edaiima ла signaliac iu i kom
l iiilc! una tako (i,i c p se fipkpntnost pru
)' pou-eat- i 'л vise od ii) posto
ipoc еклапо Salinas p akljucu; da pored geografske anahze
i'iia(ip. mora pioucit i -- Odisoiu oatevanje itackog kralia ku- -
. i Snsieo sp uko skicaino s eoviekom u Dubrovniku kop je
L'odinama tpmerpio istra?ivae Odiseieve avanture i pulesestvi
a dm n to Dubiocanin Atistid Vucetic Tim sedamdesetogo- -
: Ti°ak godinama cttao kartp i pnkupljao podatke iz knph
ni'dvosmisk no Mdjplo da je Odisp; putoao Jadianom l bo 'aio na dalmatmskim otocima Uostalom zar se i laiku ne cini
- cogicno d.-- i ip Ociisei iz maloazpske Tioie zapucao na diugi
m,ii svueta la Oi se zatirn масно do Itake na zapadno) obah
I't'ioponuza'1
'i.cpt;c je taaa rnladom i pjnorn eneigije Pnceu dao klucni
- p ic mozaika nakon cega se shka sasim uklopua i svi djelici
pgli na Dravo miesto
Ciabela je Troia Tu se odio trojanski rat odatle je krenuo
Odisei Sve ip bilo toliko logicno da Salinas пре mogao vjero-а- м
L'zeo je praznu kartu Jugoslavije i poceo je nizati nazive
gradoe saveznika Troje, poeieo je upisivati Homerove opise
okolice Sve se do najsitmjeg detalja uklapalo
Homer ne samo sto je jzvrsno poznavao Troju, nego l geo-grafi- ju
tadasnjeg svijeta. Laino je bio optuzivan Salinas Price
sp ponosi najvise time sto je tu zabludu, tu nepravdu, ospono
nepobitnim dokazima Kako sam kaze, zadovoljan je sto je is-pun- io mladenacki san i odao dug Homeru. koji ga je )os kao
djecaka uveo u fantastican l neiscrpan svijet kulture i knjizev-nos- ti
Trebat ce vremena
Knjiga Homerova slijepa publika u detaljima lznosi l opi-sui- e
nalaze Sahnasa Pncea Ilustnrana je skicama i fotografi-jam- a
lskopina i rusevina iz Gabele i okoline koje se medusobno
poklapaju l dopunjUju
Salinas Price tvrdi i to da su Trojanci, nakon poraza, kasnije
lpak pobijedih Poslije nekoliko desetljeca krenuh su u osvaja-nj-e
tadasnje Grcke Bill su to Dorani koji su se spustih sa sje-vern- ih
dijelova Balkanskog poluotoka l kasnije utemeljili na
rusevinama kntsko-mikensk- e helensku kulturu
Nije slucajno, kaie Salinas Price, ni Virgilije, koji ]e u svojim
eneidama opjevao stvaranje Rima, locirao Troju negdje na Bal-kan-u,
a ne u Maloj Aziji, odakle je Eneas krenuo u Itahju Knjiga
Homerova slijepa pubhka bit ce svakako predmet znanstve-ni- h
rasprava l kontraverzi Trebat ce jos mnogo vremena l dru-gi- h
dokaza da se potvrdi hipoteza Roberta Sahnasa Pricea.
SLOBODAN CASULE
aaa
a
кч
ki
k4
кч
ki
ki
ki
ki
и
k4
кЧ
kl
ki
OBJEKTI SOLIDARNOSTI
NA KOSOVU
BKOGRAD (Tanjug) — Kosovska pri-vrod- a
bit cc uskoro bogatija i ja£a a se-dai- n
objekata .sohdarnosti kojo sve rcpu-blik- o
i SAP Voj(xlina grade vlastitim
srcdtvima i time ipunjavaju obavezu
preuotu druttvenim dogovorom ]o$ 1980
godine
Rudarsko-metalurSk- i kombmat iz Zc-nic- e
sagradio je i opremio Tvormcu
gradovmske armature u Podujevu Stro-jarsk- a
mdustrija iz Ni$a podiglaje pogon
za proizvodnju klipnih pumpi u Decam-ma- ,
a SOUR Dunav-Tisa-Duna- v — Novi
Sad zavrSava tvormcu za proizvodnju kru-ha- ,
peeiva i kora od tijesta u UroSeveu
htodobno. SOUR "Podravka" iz Kopriv-nic- e
gradi eksportnu klaomcu u Prizrenu,
"EMO" — Celja podize tvormcu trajnoza-reci- h
Feci s Ijevaomeom u Dakovici U tu
iineticiju otici ce oko 1,7 miiijardi dina-r- a Privreda SR Makedomje gradi u Vitini
pogon a proizvodnju dijelova l sklopova
a alate i stiojeve, radne orgamzacije iz
SR Cme (rore grade tormcu portske
obuce l domni u Prizrenu
SAVKZNI KOMITET ZA RAD
ZDRAVSTVO I SOCIJALNU ZASTITU
BEOGRAD (Tanjug) — Najnoviji podaci
Saveznog komiteta za rad, zdravstvo l soci-jaln- u
zaStitu kazu da rekordan broj — mi-jilu- n
i 52 tisuce ljudi u zemlji trazi posao,
kao i da je tokom prva tri mjeseca ove go-dine
nezaposlenost osjetno porasla.
Upravo ovih dana iz Skolskih klupa izaci
ce nova generacija, i mnogo ce se — sude-ci
po dosadaSnjim iskustvima — vjero-jatn- o
nae:i u redu ispred zavoda za zapo-sljavanj- e
Govoreci nedavno u Vijecu SSJ clan
SIV-- a Spasoje Medenica rekao je da
prema nekim procjenama imamo najma-nj- e
1,5 mihjun latentnog viSka vec zapo-sleni- h. Neke druge procjene kazu da je
trenutno medu naSim radnicima na pri-vremeno- m radu u inozemstvu oko 60 ti-su- ca bez posla, uglavnom nekvalificiranih
radnika. Realno je oekivati da ce se l oni
uskoro naci na naSim popisima nezaposle-nih- .
Prema tome, u stvaranju novih uvjeta za
zapoSljavanje najveci doprinos moraju
dati zaposleni To je uostalom i njihova
ustavna obaveza, jer rade sa druStvenim
sredstavima
No, cini se mogucim da se problem us-koro
svede u podno§ljive okvire. TeSko je
reci hoce li to biti 1995, 2000, ili neku go-din- u
kasnije Nebitno je i koja ce na duzi
rok biti stopazapoSljavanja, jer svakoslje-dec- e
srednjorocje moze imati drugu dina-mik- u.
Najvaznije je §to pnje poduzeti ra-dikal- ne zahvate od proizvodnje do Skol-stv- a.
ijcx;raniCne sveCanosti
NOV- - GOH1CA (Tanjug) Susretom zi
lolia pogramcnih pe)druqa Gonce l Nove
(..'flip pioslavlieno je pustanie u promet
Sabotinskog puta, kop povezuje Novu Go-- t
icu i Goriska Brda Bhzu osam kilometa-i- a
dug Sabotinski put prva )e prometnica
1л si)Ptu. koja - spajajuci dva mjesta
pdne zemlje (Jugoslavia) - prolazi po dr-- .
avnom teritoniu susjedne Italije Time je i.iotvoten jos edan projekt iz Osimskih
spoiauma
Na secano) sjednici, kojo) su pnsustvo-;i- h
pipdstavnici Fuilanip - Julijske kra-- i
no SR Slmenije, opcina Gorica l Nova
iioncii, ivodaci iadoa i mnogobrojni zi-ipl- p
s obp btiane pogianicnog podrucja
pipdcpdmk Skupstine opcino Nova Gon
c.i Dando Basin posebno c istakao da
oiaianpiii Sabotinskog puta Jugoslavia
i Italiia l na oa nacm potrdiiU suinu
lob!osuspdskih odnosa. osviedocavaiu
dun mi istinu da samo mnoljiibiva koegzi-4"nu.- i
osigutava bolju peispektivu Put
! naimp ipdinstvpn simbol suradnje sta
noviiika pogtanicnih podiucja dviu ze-mali- a ralieitih sistoma a vrlo bliskih po-di(- li
r.A znacai polllike koegzistencije za
mir u danasiijpm svpetu