000442 |
Previous | 7 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I H
„V 4-- j M
)
YUGOSLAV REPUBLIC DAY
By Milan BAJEC
29TH NOVEMBER
The citizens of Yugoslavia celebrate
their victory in the liberation war and the
creation of their free community of
socialism and self-managem- ent on 29th
November — Republic Day. It was on that
day in 1943 that a session was held of the
highest representative body of all progre-ssive
and patriotic forces fighting for the
liberation of Yugoslavia. This session was
held in the small mountain town of Jajce,
situated in the central region of the
liberated territory. It was a session of the
Anti-Fasci- st Council for the People's
Liberation of Yugoslavia (AVNOJ), made
up of delegates from the liberating army
and the extensive network of people's
liberation committees. On liberated terri-tory,
these committees carried out normal
government business, whereas on occu-pied
territory they organised overall under-ground
activity against the occupying
forces.
New Yugoslavia grew up out of super--huma- n
effort and sacrifice in the struggle
against nazi Germany, its satellites and
domestic colaborators. These forces were
opposed from the very start by a powerful
liberation movement, led by the Commu-nist
Party, at the head of which stood the
legendary Tito. Out of the small guerrilla
units, which were equipped with the arms
thrown down by the capitulating monar-chist
army and confiscated from the
enemy, there grew up a powerful army
which, at the time of the AVNOJ session,
already numbered 300 trousand and had
already liberated one quarter of Yugoslav
territory from the enemy occupiers.
It was on the principles of full national
equality and direct people's government,
which were proclaime.d at that session,
that Yugoslavia has continued to develop
during the whole of the postwar period.
After the years immediately following the
war, during which time a new people's
government was built up, agrian reform
implemented, industry nationalised and
other revolutiohary measures taken, the
Yugoslav state set out upon the further
socialist transformation of the country,
developing self-manageme- nt, which was
proclaimed as the basic principle of the
entire social system.
The system of self-managem- ent was
introduced on the basis of a special law in
1950, when all nationalised enterprises
went over to workers control. This laun-ched
a process of far — reaching changes
rr?-~-
£c
J Л V ©
BUDIMPESTA Od specijalnog dopisnika
Vjesnika) - Gotovo dramaticnim glaeom
madarski su nam ekonomisti prosHh dana
objelodanili svoju prognozu da ce se u toku
cijele 1981. stanovnistvo te susjedne zemlje
povecati samo za - tri tisuce! I, dalje, tvrde
da je to vjerojatno i najmanji godisnji pri-ra- st stanovnistva u cijeloj madarskoj povi-jest- i.
Novi i stari maltuziianci nesumnjivo bi h-kov-ali
nad takvom demofrr fskom situaci-jom- ,
a Madan su suprotno nima upravo taj
mzak pnrast stanovnistva i manjak radne
snage (kao njegovu lzravnu posljedicu) pro-glasi- li
vec nacionalnim problemom bro je-da- n,
i na njega sad puca]u v svih raspolo-zivi- h oruda.
Tako ce od pocetka sijecnja 1982' godine
napokon i Madan prijeci na petodnevni
radm tjedan, sto ie pnje svega logicna po-sljedi- ca srednje razvijenosti ove zemlje s
oko 3000 dolara drustvenog proizvoda po
stanovniku, all i objektivnog manjka radne
snage za opsluzivanje nabujalog pnvrednog
stroja Zato pola u sail, a pola sa zadovol-stvo- m.
nasi susjedi i isticu da kao glavni no-vogodiS- iti
poklon dobivaju za devet posto
slobodnog vremena vise nego sto ga rniaju
jos l ove 1981
Zatvorena Budimpesta .
No, bit ce to l devel posto rada man)e op-cenit- o.
s cime su najozbiljnije racunali i ma-darski
ekonomisti. kad su za prvo polugodi-st- e
iduce godine predvidjeli stagnaciju pro-lzvodn- ie,
l relativno nisku stopu pnvrednog
rasta za cijelu 1982 od samo 1 do 1,5 posto
Bit re to, kazu, i dobrodosla visa sila da se
u mnogim industriama s ekstenzivnog pri
iede na inienzivmje pnvredivanie. s manje
admmislrativnog posredovania i manjH zi-vo- g rada uopce
In the economic, social and political
structure of the country, changes which
are still taking pla:e. What is being built
up is, in fact, a system of integral
self-manageme- nt, founded on the right of
the workers and citizens to manage all
social business from their basic self--managem- ent
organisations and commu-nities
and through their delegations and
delegates. One out of every five adult
Yugoslavs is a delegation member. Each of
these delegations, together with other
workers and citizens, examine all impor-tant
social questions and instruct delega-tes
who are sent to the corresponding
assemblies as to the positions to be put
forward and solutions to be supported.
Yugoslavia has undergone fundamental
transformation during the three decades of
self-manageme- nt. During this period, it
has extracted itself from its former poverty
and backwardness and become transfor-med
into a medium-develope- d industriali-sed
country. Three fifths of the employees
have secondary or higher qualifications.
The major difficulties facing the Yugoslav
economy in the endeavour to overcome
inflation and achieve a foreign trade and
payments balance, while at the same time
maintaining a high rate of production
growth and employment, are taken as
phenomena which accompany the excep-tionally
dynamic development in the past.
The solution to these problems is seen in
the further consolidation of the direct
concern and responsibility of the millions
of self-manage- rs for the constant rationa-lisation
of the economy and all other
domains of life.
Involved here is the permanent affirma-tion
of the basic self-managem- ent prin-ciple,
which was constantly stressed in the
liberation war and the entire post-w- ar
period, that a society is all the more
successful in its development if the
concrete conditions are created for its
citizens to be responsible for their own
fate.
Yugoslavia calls tirelessly for this same
principle, which it implements and evolves
so consistently within its own borders, to
be implemented in international relations
too, urging the inalienable right of all
countries of the world to decide themsel-ves
on their own fate. As an active
champion of the nonaligned movement
and one of its founders, in the movement's
objectives and tasks Yugoslavia sees the
deepest confirmation of its own commit-ment
and vital interests.
V ©
Ш Nestasica radne
snage prisilila je
Madare da otvore
vrata gastarbajterima
(uglavnom iz Poljske),
da uporno poticu
natalitet, ali i da
pocnu propagirati
piletinu i gotovo
dijetalnu hranu
U takvim (ne)prilikarna Madan vise ne
osuduju (kao pri)e). nego bas poticu i fluktu-acij- u radne snage prema bol)im uvjetima
rada l vecim placama 'Istodobno, mnoge
radnike i po sill ekonomske nuzde sele s po-sl- a
na posao, iz administraci)e u proizvod-nju- ,
cak i iz jednog u drugi grad, nudeci lm
kao u pravilu, pnlikom otpustanja sa starog
posla. tri mogucaosti C'etvrta je, dakle, ako
se radmk ne siozi ni s jednim od ponudenih
rjesenja, da sest mieseci prima placu i sam
trazi pnmiereni posao
Inace, danas je zaposlen svaki drugi sta-novn- ik
te zemlje, u kojoj in zivi oko 10,7 mi-liju- na Svakako, najveca ie potraznja za rad-nicim- a
u usluznim djelatnostima i u zdrav-stv- u
Zato Madan svim sredstvima nastoje
da u iducih pet godina barem utrostruce
VISOKO PRIZNANJE U SPORTU
Muz пабе vredne aktivistikinje i Istak-nut- e
prijateljice "NaSih novina" Anite
Andersen nedavno je dobio visoko priz-nan- je
sa ulaskom u Red istaknutih i
zasluznih Kanadana.
Arne Andersen, 72 godine, primljen je u
Yukom Sports Hall of Fame u White Horse.
On je ranije bio primljen u Hall of Fame
medu istaknutim rukovodiocima u sportu.
Arne je roden u NorveSkoj. U Kanadu je
dosao 1930. u Vancouver. 1934. godine
odlazi u Dawson City u potrazi za poslom.
Zajedno sa naSom zemljakinjom Ani-to- m,
oko 1942. godine пабао se u White
Horse gde je otkrio potencijal ovog mesta
NA DJ1ETUI
puretina, grozde hrana uopce donosi Madarima najveci
deviznog Uolaca, ali mnogo izazovnoj domacoj kuhinji
broj zaposlenih u tzv maloj pnvredi, tocmje,
u pnvatnom sektoru
U vrijeme Budimpesta. u kojoj zivi pe-tin- a
Madara, nije vise otvoreni grad, i nasto-j- i
da se ne povecava iznad vec vrlo skupe
granice od 2,1 milijuna stanovnika
u glavni grad je prakticki zabranje-no- ,
izuzetkom kad je njec o novoimenova-ni- m
drzavnim cinovnicima lli kadrovima
nuznim u politici pnvredi ill,
pak.kad doseljenik ulazi u bracnu zajednicu
s partnerfjijom-starosjedioce- m
No zato se uvelike stimulira odlazak iz
centra u provinciju, gdje tzv. deficitarni ka-dro-vi,
na primjer pedagozi i
osoblje. od drzave dobivaju uz stan i - zem-lj- u
za
Bifka za natalitet
Da bi u lducim godinama koliko-tolik- o
povecah svoje stanovnistvo l radnu snagu,
Madan su se odlucili za bitku na dvije us-pored- ne fronle za veci natalitet i za sto du-i- i
i zdraviji zivot svojih gradana
S prve strane te populacijske medalie u
Madarskoj se vec dulje vrijeme rodiljama
ornogucuje i trogodisnn dopust, zatim se i
place tadmka povecavaju prema broju die- -
November 18, 1981 , NASE NOVINE --7
r, ШШШШШШ
Г . ,ЛЛ ' . .'MTU . .ЧЕЛ ilJ ГЛЛГЛЧВ
za skijanje. organizovao je dobrovoljce za
ra§ci§cavanje i preuredivanje terena za
sportsko skijanje, osnovao je skijaSki klub
i organizovao prva takmidenja. U nekima i
sam je dobijao pobedne trofeje.
Arne Andersen i posle preseljavanja u
New Westminster sa familijom pre 25
godina, nastavio je aktivan rad u White
Horse sve dok. se nije povukao kao
penzioneru Royal City, pre sedam godina.
Arne i Anita Andersen imaju tri кбегке,
Joyce, Ariel i Arlene i unucad.
Svinjetina, janjetina, i
dio i glavobolje u
isto
Doselja-vanj- e
i
s
i Budimpeste
nastavnicko
obradivanje
ce u obitelji, a oni najproduktivniji dolaze l
do stana, koji je u toj zemlji jedan od najve-ci- h
problema zivotnog standarda
Istodobno, s druge strane te medalje, Ma-dan
su se uhvatili ukostac i s vlastitom, po-znato- m,
kuhinjom, koja je 70 posto stanovni-ka
ove zemlje dovela u stanje pretjerane
debljine, i mnogima ugrozila zdravlje, a time
i radnu sposobnost Zato nema danas tog
kulinarskog savjetnika i u Madarskoj, koji
ne propagira i piletinu, i jela bez mnogo za-cin- a,
i obroke s malo kalorija.
A cinjenica je, naime, da je ove godine sto-p- a
nataliteta u Madarskoj medu najnizima
u posljednjih 30 godina, dok je stopa smrtno-st- i
najvisa u cijelom torn razdoblju.
Manjak radne snage madarska ekonomi-j- a
donekle popunjava u posljednje vrijeme
i - gastarbajterima, uglavnom iz Poljske.
Tako trenutacno u Madarskoj radi pet-se- st
tisuca Poljaka, za koje njihove madarske ko-le- ge
lznose samo - komplimente.
No, takvu demografsku situaciju Madar-ske
donekle spasavaju 1 Romi, kojih bi, zbog
visoke stope njihova nataliteta, u Madarskoj
potkraj stoljeca bilo oko tri milijuna, sto bi
mogla biti l cetvrtina ukupnog stanovnistva
ove zemlje Ivo Jakovljevic
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, January 28, 1981 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1981-11-18 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000129 |
Description
| Title | 000442 |
| OCR text | I H „V 4-- j M ) YUGOSLAV REPUBLIC DAY By Milan BAJEC 29TH NOVEMBER The citizens of Yugoslavia celebrate their victory in the liberation war and the creation of their free community of socialism and self-managem- ent on 29th November — Republic Day. It was on that day in 1943 that a session was held of the highest representative body of all progre-ssive and patriotic forces fighting for the liberation of Yugoslavia. This session was held in the small mountain town of Jajce, situated in the central region of the liberated territory. It was a session of the Anti-Fasci- st Council for the People's Liberation of Yugoslavia (AVNOJ), made up of delegates from the liberating army and the extensive network of people's liberation committees. On liberated terri-tory, these committees carried out normal government business, whereas on occu-pied territory they organised overall under-ground activity against the occupying forces. New Yugoslavia grew up out of super--huma- n effort and sacrifice in the struggle against nazi Germany, its satellites and domestic colaborators. These forces were opposed from the very start by a powerful liberation movement, led by the Commu-nist Party, at the head of which stood the legendary Tito. Out of the small guerrilla units, which were equipped with the arms thrown down by the capitulating monar-chist army and confiscated from the enemy, there grew up a powerful army which, at the time of the AVNOJ session, already numbered 300 trousand and had already liberated one quarter of Yugoslav territory from the enemy occupiers. It was on the principles of full national equality and direct people's government, which were proclaime.d at that session, that Yugoslavia has continued to develop during the whole of the postwar period. After the years immediately following the war, during which time a new people's government was built up, agrian reform implemented, industry nationalised and other revolutiohary measures taken, the Yugoslav state set out upon the further socialist transformation of the country, developing self-manageme- nt, which was proclaimed as the basic principle of the entire social system. The system of self-managem- ent was introduced on the basis of a special law in 1950, when all nationalised enterprises went over to workers control. This laun-ched a process of far — reaching changes rr?-~- £c J Л V © BUDIMPESTA Od specijalnog dopisnika Vjesnika) - Gotovo dramaticnim glaeom madarski su nam ekonomisti prosHh dana objelodanili svoju prognozu da ce se u toku cijele 1981. stanovnistvo te susjedne zemlje povecati samo za - tri tisuce! I, dalje, tvrde da je to vjerojatno i najmanji godisnji pri-ra- st stanovnistva u cijeloj madarskoj povi-jest- i. Novi i stari maltuziianci nesumnjivo bi h-kov-ali nad takvom demofrr fskom situaci-jom- , a Madan su suprotno nima upravo taj mzak pnrast stanovnistva i manjak radne snage (kao njegovu lzravnu posljedicu) pro-glasi- li vec nacionalnim problemom bro je-da- n, i na njega sad puca]u v svih raspolo-zivi- h oruda. Tako ce od pocetka sijecnja 1982' godine napokon i Madan prijeci na petodnevni radm tjedan, sto ie pnje svega logicna po-sljedi- ca srednje razvijenosti ove zemlje s oko 3000 dolara drustvenog proizvoda po stanovniku, all i objektivnog manjka radne snage za opsluzivanje nabujalog pnvrednog stroja Zato pola u sail, a pola sa zadovol-stvo- m. nasi susjedi i isticu da kao glavni no-vogodiS- iti poklon dobivaju za devet posto slobodnog vremena vise nego sto ga rniaju jos l ove 1981 Zatvorena Budimpesta . No, bit ce to l devel posto rada man)e op-cenit- o. s cime su najozbiljnije racunali i ma-darski ekonomisti. kad su za prvo polugodi-st- e iduce godine predvidjeli stagnaciju pro-lzvodn- ie, l relativno nisku stopu pnvrednog rasta za cijelu 1982 od samo 1 do 1,5 posto Bit re to, kazu, i dobrodosla visa sila da se u mnogim industriama s ekstenzivnog pri iede na inienzivmje pnvredivanie. s manje admmislrativnog posredovania i manjH zi-vo- g rada uopce In the economic, social and political structure of the country, changes which are still taking pla:e. What is being built up is, in fact, a system of integral self-manageme- nt, founded on the right of the workers and citizens to manage all social business from their basic self--managem- ent organisations and commu-nities and through their delegations and delegates. One out of every five adult Yugoslavs is a delegation member. Each of these delegations, together with other workers and citizens, examine all impor-tant social questions and instruct delega-tes who are sent to the corresponding assemblies as to the positions to be put forward and solutions to be supported. Yugoslavia has undergone fundamental transformation during the three decades of self-manageme- nt. During this period, it has extracted itself from its former poverty and backwardness and become transfor-med into a medium-develope- d industriali-sed country. Three fifths of the employees have secondary or higher qualifications. The major difficulties facing the Yugoslav economy in the endeavour to overcome inflation and achieve a foreign trade and payments balance, while at the same time maintaining a high rate of production growth and employment, are taken as phenomena which accompany the excep-tionally dynamic development in the past. The solution to these problems is seen in the further consolidation of the direct concern and responsibility of the millions of self-manage- rs for the constant rationa-lisation of the economy and all other domains of life. Involved here is the permanent affirma-tion of the basic self-managem- ent prin-ciple, which was constantly stressed in the liberation war and the entire post-w- ar period, that a society is all the more successful in its development if the concrete conditions are created for its citizens to be responsible for their own fate. Yugoslavia calls tirelessly for this same principle, which it implements and evolves so consistently within its own borders, to be implemented in international relations too, urging the inalienable right of all countries of the world to decide themsel-ves on their own fate. As an active champion of the nonaligned movement and one of its founders, in the movement's objectives and tasks Yugoslavia sees the deepest confirmation of its own commit-ment and vital interests. V © Ш Nestasica radne snage prisilila je Madare da otvore vrata gastarbajterima (uglavnom iz Poljske), da uporno poticu natalitet, ali i da pocnu propagirati piletinu i gotovo dijetalnu hranu U takvim (ne)prilikarna Madan vise ne osuduju (kao pri)e). nego bas poticu i fluktu-acij- u radne snage prema bol)im uvjetima rada l vecim placama 'Istodobno, mnoge radnike i po sill ekonomske nuzde sele s po-sl- a na posao, iz administraci)e u proizvod-nju- , cak i iz jednog u drugi grad, nudeci lm kao u pravilu, pnlikom otpustanja sa starog posla. tri mogucaosti C'etvrta je, dakle, ako se radmk ne siozi ni s jednim od ponudenih rjesenja, da sest mieseci prima placu i sam trazi pnmiereni posao Inace, danas je zaposlen svaki drugi sta-novn- ik te zemlje, u kojoj in zivi oko 10,7 mi-liju- na Svakako, najveca ie potraznja za rad-nicim- a u usluznim djelatnostima i u zdrav-stv- u Zato Madan svim sredstvima nastoje da u iducih pet godina barem utrostruce VISOKO PRIZNANJE U SPORTU Muz пабе vredne aktivistikinje i Istak-nut- e prijateljice "NaSih novina" Anite Andersen nedavno je dobio visoko priz-nan- je sa ulaskom u Red istaknutih i zasluznih Kanadana. Arne Andersen, 72 godine, primljen je u Yukom Sports Hall of Fame u White Horse. On je ranije bio primljen u Hall of Fame medu istaknutim rukovodiocima u sportu. Arne je roden u NorveSkoj. U Kanadu je dosao 1930. u Vancouver. 1934. godine odlazi u Dawson City u potrazi za poslom. Zajedno sa naSom zemljakinjom Ani-to- m, oko 1942. godine пабао se u White Horse gde je otkrio potencijal ovog mesta NA DJ1ETUI puretina, grozde hrana uopce donosi Madarima najveci deviznog Uolaca, ali mnogo izazovnoj domacoj kuhinji broj zaposlenih u tzv maloj pnvredi, tocmje, u pnvatnom sektoru U vrijeme Budimpesta. u kojoj zivi pe-tin- a Madara, nije vise otvoreni grad, i nasto-j- i da se ne povecava iznad vec vrlo skupe granice od 2,1 milijuna stanovnika u glavni grad je prakticki zabranje-no- , izuzetkom kad je njec o novoimenova-ni- m drzavnim cinovnicima lli kadrovima nuznim u politici pnvredi ill, pak.kad doseljenik ulazi u bracnu zajednicu s partnerfjijom-starosjedioce- m No zato se uvelike stimulira odlazak iz centra u provinciju, gdje tzv. deficitarni ka-dro-vi, na primjer pedagozi i osoblje. od drzave dobivaju uz stan i - zem-lj- u za Bifka za natalitet Da bi u lducim godinama koliko-tolik- o povecah svoje stanovnistvo l radnu snagu, Madan su se odlucili za bitku na dvije us-pored- ne fronle za veci natalitet i za sto du-i- i i zdraviji zivot svojih gradana S prve strane te populacijske medalie u Madarskoj se vec dulje vrijeme rodiljama ornogucuje i trogodisnn dopust, zatim se i place tadmka povecavaju prema broju die- - November 18, 1981 , NASE NOVINE --7 r, ШШШШШШ Г . ,ЛЛ ' . .'MTU . .ЧЕЛ ilJ ГЛЛГЛЧВ za skijanje. organizovao je dobrovoljce za ra§ci§cavanje i preuredivanje terena za sportsko skijanje, osnovao je skijaSki klub i organizovao prva takmidenja. U nekima i sam je dobijao pobedne trofeje. Arne Andersen i posle preseljavanja u New Westminster sa familijom pre 25 godina, nastavio je aktivan rad u White Horse sve dok. se nije povukao kao penzioneru Royal City, pre sedam godina. Arne i Anita Andersen imaju tri кбегке, Joyce, Ariel i Arlene i unucad. Svinjetina, janjetina, i dio i glavobolje u isto Doselja-vanj- e i s i Budimpeste nastavnicko obradivanje ce u obitelji, a oni najproduktivniji dolaze l do stana, koji je u toj zemlji jedan od najve-ci- h problema zivotnog standarda Istodobno, s druge strane te medalje, Ma-dan su se uhvatili ukostac i s vlastitom, po-znato- m, kuhinjom, koja je 70 posto stanovni-ka ove zemlje dovela u stanje pretjerane debljine, i mnogima ugrozila zdravlje, a time i radnu sposobnost Zato nema danas tog kulinarskog savjetnika i u Madarskoj, koji ne propagira i piletinu, i jela bez mnogo za-cin- a, i obroke s malo kalorija. A cinjenica je, naime, da je ove godine sto-p- a nataliteta u Madarskoj medu najnizima u posljednjih 30 godina, dok je stopa smrtno-st- i najvisa u cijelom torn razdoblju. Manjak radne snage madarska ekonomi-j- a donekle popunjava u posljednje vrijeme i - gastarbajterima, uglavnom iz Poljske. Tako trenutacno u Madarskoj radi pet-se- st tisuca Poljaka, za koje njihove madarske ko-le- ge lznose samo - komplimente. No, takvu demografsku situaciju Madar-ske donekle spasavaju 1 Romi, kojih bi, zbog visoke stope njihova nataliteta, u Madarskoj potkraj stoljeca bilo oko tri milijuna, sto bi mogla biti l cetvrtina ukupnog stanovnistva ove zemlje Ivo Jakovljevic |
Tags
Comments
Post a Comment for 000442
