Nase Novine, July 03, 1986

              &.
1Ш; lr' €1
м
шт Ш,
mm w"LW--
ш ,: .' f;. .V4 Л плп IS
i 1
- L.,t Ш M&r: RadGEISORIO, direktor Institutaza geograo ' f V "r
,.6-- j Univerze Edvarda Kardelja u
Ljubljani JkJEDNICKOJ
BORMI JUGOSLOVENSKOG ISELJENISTVA, ZA
NOWE JUGOSLAVIJE
Kongres je bio veoma znacajan u
pogledu udruzivanja Slavena, sto
potvrduju usvojene rezolucijske tad-k- e: udruzivanje svih Slavena za mo-raln- o politicku i materijalnu pomoc
slavenskim narodima; sudjelovanje
sa zemljama Juzne Amerike; borba
protiv petokolonaiSa i osnivanje sve-slavensk- og komiteta Juzne Amerik-e46.
Ogroman je znacaj imao takode
i za jugoslovensko iseljenigtvo. Prvi
puta na javnoj tribini osudena je iz-dajni-cka
uloga Mihajlovica i drugih
kvislinga, a istovremeno toplo po-zdravlje- na herojska borba partizana
nacelusa drugom Titom, te prvo za-sjeda- nje
AVNOJ-- a u Bihacu i njegov
predsjednik, drug Ivan Ribar. Rezo-lucijajugoslovenskihdelegatab- ilaje
toplo pozdravljena i predstavljala je
dobru osnovu za dalje organizovanje
iseljenika za pomoc domovini. U isto-ri- ji
naseg iseljenistva u Juznoj Ame-ri- ci bit ce zapisana kao prva, koja je
u javnosti izrazila podrgku NOB sa Ti-tom
na celu, te osudila izdajnicku
ulogu Mihajlovica.
Medu nasim iseljenicima u Argen-tin- i,
ipak, i nakon Prvoga kongresa
Slavena, nije doslo do jedinstva u po-gledu
ocjenjivanja ratnih zbivanja.
Rascjep izmedu promonarhistickog
tabora i njihove JNO, te naprednog
sa "projugoslovanskim komitetom
JNO" jos vi§e se produbio. Konacno
je zagrmjelo i kod nove JNO. Reakcija
nikako nije dopustala da se i u Argen-tin- i
u javnosti razbije mit o Drazi Mi-hajlovi- cu. Pomocu petokolonasa i
reakcionarne stampe je neprestano
intrigirala u odboru "Projugosloven-sko- g
komiteta JNO". U torn su pred-nja6i- li
ing. Dukic i dr. Veljanovic, te
mala grupa njihovih pristalica. Po-mag- ali
su im iz promonarhistidke
JNO i poslanstva, a takode i "junska
revolucija" u Argentini, odnosno pri-lik- e
koje su nastale po drzavnom
udaru generala Juana Perona, 4. juna
1943. godine i§le su im u prilog.
Pocetno razdoblje Peronove dikta-tur- e
nanijelo je teske udarce napred-no-j
naseobini; za neko vrijeme bilo
je onemoguceno djelovanje napred-ni- h
drustava, zabranjeno je bilo izla-zenj- e
napredne stampe (Slobodna Ju-goslavia,
Njiva).Prakticnojeprestao
djelovati i Projugoslovenski komitet
JNO". Njegovi su se ogranci sljedece
godine prikljucili udruzenju "Slo-bodna
Jugoslavija", posto je na-pred- ni tabor ponovo uspio srediti re-do- ve
i prebroditi pote§koce koje su
bile prouzrokovane novim politickim
prilikama u Argentini.
Djelovanje JNO kasnije takode nije
moglo zivnuti, uprkos pojedinim po-ku§aji- ma
i tendencijama jedinstva.
Reagovanja centralnog odbora JNO u
Argentini previse su zaostajala za do-gadaji- ma
u svijetu. Bez girokog za-le- da
u iseljenickoj koloniji i zbog
kompromitovanja njene uprave sa iz-bjheglitf-kom
vladom i njenim lake-jim- a
u Buenos Airesu, JNO za postiza-nj- e
jedinstva nastojanja vise-man- je bila su jalova i unaprijed osudena na
propast. Zbor uprava JNO u Argenti-ni,
17. i 18. maja 1944. godine, je isto-vremeno
prihvacanje rezolucije cen-traln- e
uprave JNO za Pacifik, od 7.
marta 1944. godine bio je zaka§njeli
refleks JNO iz Argentine na aktuel-nos- t
dogadaja u svijetu, odnosno u
domovini47.
Napredno slovensko iseljeniStvo je
vec pred tim dogadajima prekinulo
svaku saradnju s JNO. Njihova pomoc
NOB se odvijala u okviru udruzenja
"Slobodna Jugoslavija", a zatim i
preko "Komisije za koordinaciju po
moci Jugoslaviji", u pojedinim pri-mjeri- ma
i samostalno. U pruzanju
materijalne pomoci Jugoslaviji kra-je- m
rata, odnosno poslije oslobode-nj- a
naprednim dru§tvima se pridru-zi- o
takoder, onaj dio slovenske na-seobi- ne
koji je ranije podupirao pro-monarhistic- ke
krugove. Prije nego
Sto se to dogodilo, moralo je na-predno
iseljeniStvo najprije zacije-lit- i
rane i srediti svoje redove zbog
prilika, prouzrokovanih u podetku
Peronovom diktaturom.
IV
Uprkos zabrani djelovanja napred-ni- h
drustava i stampanja njihovih
glasila, iseljenici su stalno trazili no-ve
oblike politi6kog rada i organizo-vanj- a
za pomoc NOB. Nakon prekida
s JNO pokazala se potreba za osniva-nje- m
nove humanitarne organizacije.
S torn namjerom je bilo vec u oktobru
1943. godine osnovano udruzenje
"Slobodna Jugoslavija". U novoosno-vano- j
organizaciji su bili svi ogranci
koji su ranije pripadali "Projugoslo-vensko- m
komitetu JNO". Broj cla-no- va
je bio u podetku malen, kao i
njihove akcije. Na to su pogotovo uti-cal- e
prilike u Argentini, rascijeplje-nos- t
iseljenicke kolonije. PopuStanje
napetosti u Argentini, dinamika do-gadaja
na svjetskom ratistu i u Jugo-slaviji,
10 mjeseci kasnije omogudili
su sazivanje prvog kongresa Udruze-nja
"Slobodna Jugoslavija". Do tada
je udruzenje vodio privremeni odbor
u kojme je bio predsjednik Petar Za-feri- n, sekretar Ante Tulic (nakon sto
je zamijenio Ivu Kovacevica) i blagaj-ni- k
Antonio Zantic48.
Slovenska napredna drustva u "Slo-bodn- oj
Jugoslaviji" zastupao je "Slo-vens- ki
odbor", ali je pri torn potrebno
naglasiti, da, na pocetku, novoosno-van- a
organizacija nije naisla na ze-lje- nu
potporu medu Slovencima. Gle-daju- ci
na koordinaciju pri sakuplja-nj- u
pomoci, nije bilo problema, ali je
slavenska naseobina odvijala druge
oblike zajednifckog nastupanja. Sma-tral- a
je da su SLovenci dovoljno do-br- o
organizovani i da je potrebno naj-prije
udruziti druStva svake narodne
zajednice doseljenika, a zatim zajed-nifiki- m
nastupanjem raditi u korist
cjelokupne jugoslovenske kolonije.
Udruzenje "Slobodna Jugoslavija"
je odmah poslije osnivanja stupilo u
akciju sakupljanja pomoci borcima
NOV. Prvi oblik pomoci bio je u po-Silj- ci
120.000 injekcija adrenalina, u
proljece 1944. godine je bila uspje§no
sprovedena tromjesecna nov6ana
kampanja. Suma od 10.000 pesosa bila
je poslana NOV na ime marsala Tita.
Istovremeno je udruzenje u okviru
datih mogudnosti sirilo vijesti o NOB
u domovini. Casopise "Slobodna Ju-goslavija"
i "Glas domovine" je zami-jenio
"Jugoslovenski iseljenicki vije-snik- "
(JIV). Poslije zabrane stampa-nja
kulturne revije "Njiva" (posljed-nj- i
broj je iza§ao septembra 1943. go-dine),
slovensko napredno iseljeni-Stv- o
prakticno sve do kraja rata nije
imalo svoje glsilo, osim "Slovenske
strane", koju je godinu dana (1944.-1945- .)
izdavao JIV49. Uprkos oteza-no- m
djelovanju u prvim mjesecima
poslije nastupanja Peronove diktatu-re- ,
drustva "Ljudski oder" i "Ivan
Cankar" prilikom 25. godisnjice smrti
Ivana Cankara, izdala su Kalendar
posvecen sjecanju na njega. Uredili
su ga Franc Birsa i Alber Drasfiek.
Obimna publikacija je imala u torn
teskom vremenu, kada je mogla izla-zi- ti
samo promonarhisti6ka i profaSi-stidk- a
stampa, veliki zna(aj za girenje
vijesti o dogadajima u domovini. U
dva duza priloga su Jan Kacin i Mirko
§curk vje§to naredali vijesti o borbi
i ciljevinia narodne borbe u domovi-ni.
Ovi prilozi su bili prozeti odusev-ljenje- m nad uspjesima NOB te potkri-jeplje- ni citatima iz Adamidevih i Kri-stanov- ih
politickih spisova. Jan Ka-cin
je u dlanku "Borba u domovini"
nanizao i sljedece misli:50 "U nasim
borcima zivi duh Gregorcica, Cankar-ja-,
Gubca i drugih velikih Jugoslove-na- ,
koji su bili prozeti cistih ideala
za slobodu naseg naroda. Iz tih kri-staln- ih
izvora se napajala паба omla-din- a
iz generacije u generaciju. I
kada je doslo vrijeme, kojeg je nas
narod u suzama, krvi i mukama oceki-va- o
svo .vrijeme svoje istorije, ga nije
nasao nepripremljenog. Kada su Jo-si- p
Broz Tito i jugoslovenska narodna
vlada pozvali narod u borbu za isti-nit- u
demokratiju, sav narod se oda-zva- o,
tako da je i nepriajtelj u svojoj
krvolodnosti uzdrhtao. Shvatili su ta-koder
u Londonu i Washingtonu, da
Jugosloveni nisu nikakvo africko in-dijans- ko
pleme, koje bi skrstenih
ruku cekali na povratak kakvih kra-ljev- a
i maharadza... Ujedno smo pot-pun- o
zadovoljni postupcima naseg
naroda, koji nije skrstenih ruku ce-ka- o
— kao sto mu je bilo sumnjivo
naruceno — onog tajanstvenog nago-vjesta- ja
iz Londona, da bi mu mozda
bila sloboda kao milostinja podarena
i koju bi morao zatim skupo otplaciva-ti- .
Istorija uci. Primorski Slovenci ni-sm- o
zaboravili, kako smo bili u po-sljednj- em ratu prodani i kako ostale
male tzv. slobodne drzave nisu bile
nista drugo, nego cilj i privredne ko-lonije
velesila..."
Prilike u 1944. godini su копабпо
omogucile i sazivanje godisnje skup-stin- e
udruzenja "Slobodna Jugoslavi-ja".
Odrzala se 30. jula u Buesno Aire-su,
a u biti je imala karakter kongre--
Vi i vase dete
Koliko dete provede pred televi-zijski- m
ekranom? Ovo pitanje bi
trebalo da svaki roditelj postavi sa-mo- m
sebi i da se zapita koliko on
sam vodi o tome racuna. Naime, s
obzirom da se televizija uselila skoro
u svaku kucu, lekari su izracunali da
bi dete do pet godina smelo da pored
televizijskog ekrana dnevno provede
ukupno i najvise 45 minuta. Sto su
deca starija, ovo vreme se produzava
ali i do 14 godina ne bi trebalo da
bude vece od dva sata
ovde i vreme skolskih emi-sij- a
na televiziji).
Zasto smo rekli da bi gornje pita-nj- e
svald roditelj trebalo da postavi
samom sebi ? Jer je vecina roditelja
sklona da televiziju smatra kolektiv-ni- m
zabavljacem i vaspitacem, pa se
prosto raduju sto im deca ne smeta-ju- ,
jer sede ispred televizijskih ekra-na.
A zaboravljaju da i nasa televizi-ja
cesto emituje filmove s eroticnim
scenama, scenama nasilja itd. A dete
najcesce sve sto vidi na ekranu smat-ra
golom istinom, uzivljava se u
prikazane dogadaje i likove. Onda se
ne treba cuditi ako dete dugo ne
moze da zaspi, ako postaje nervozno,
ako se ne moze koncentrisati na uce-nj- e,
ako se nocu budi itd.
Mnogi roditelj i su spremni da pot-pun- o
zaborave da je bilo vremena
kada televizija nije ni postojala i da
su se i tada deca zabavljala. Kako ?
sa. U radu tog prvog kongresa je su-djelov- alo
12 ogranaka. Slovenski od-bor
su zastupali: Ivan Kosuta, Gasper
Stabar i Odone Stanta. Zna6ajnu
ulogu u radu kongresa imali su jo§:
Franc Rustija, Franc Kosuta i Tomaz
Kodelja. Delegate i goste je pozdravio
privremeni predsjednik Petar Zafe-ri- n,
Gasper Stabar je govorio u ime
"Slovenskega odbora" te predlagao
jednu autonomnu suradnju. Tomaz
Kodalja se obradovao torn istorij-sko- m sastanku. U delegatima je vidio
prave predstavnike demokratije "Mi
Slovenci i Hrvati iz Cinco Saltos (Rio
Negro) radicemo bez prestanka da
doprinesemo naS dio ujedinjenju na-§e- g
iseljenistva", rekao je u zakljudku
svogpozdravnog govora51.
Na kongresu je bio jednoglasno iza-bra- n
slijededi centralni odbor: Ante
Paparela (predsjednik), Gasper Sta-bar
(1. potpredsjednik), Slavko Tno-ko- v
(2. potpredsjednik), Tripko Peri-si- c
(3. potpredsjednik), Ante Tulic
(glavni tajnik) i Franjo Valgoni (taj-nik- ).
U dvanaestclanski odbor bio je
izabran i Ivan KoSuta. Glavni Ciljevi
njihovog programa bili su:52
1. da se sakupi do kraja tekuce go- dine 30.000 pesosa za pomoc NOV;
2. da se udruzi svo iseljenistvo u po-dodbo- re udruzenja "Slobodna Jugo-slavija",
koji ce da se osnuju sirom
cijele Republike Argentine;
3. da se u Sto kra£em roku pokrene
jedna koordinirana akcija za materi-jalnu
pomoc domovini.
U poslijepodnevnom radu kon-gresa
bila je jednoglasno donijeta re-zoluci- ja,
koja je u osnovnim tackama
glasila:53
1. Raditi svim snagama na osjlo- -
bodenju naSe domovine i doprinijeti
nas udio u borbi naroda za §to skoriju
slobodu u nezavisnost Jugoslavije.
(Nastavak na strani 8)
Vise igre, manje televiiije
(podrazu-mevaju- ci
Boravila su vise na cistom vazduhu,
jurila su za loptom, devojcice su pre-skaka- le
konopac, a u slucaju loseg
vremena su razgledala slikovnice a
starija deca su mnogo vise citala. I
danas ima — stavise, danas ih zaista
ima — divnih slikovnica, decja li-terat-ura
je neobicno bogata i daleko
bi bolje bilo dete priviknuti citanju
nego dugom sedenju pred televizij-ski- m
ekranom.
Ne zaboravimo da televizija nije
dadiljai nije zamena za roditelje —
drugim recima roditeljska je duznost
da se sami sto vise bave svojom de-co- m.
Deca koja zive, u skladnoj po-rodi- ci,
gde roditeljima slobodno mo-g- u
da kazu sve sto osecaju i sve sto
dozivljavaju, uticaj televizijskih emi-sij- a
je mnogo manji. Zato roditelji
treba vise vremena da posvete svojoj
deci, da ih ne samo vaspitavaju, vec
da im budu i drugovi u igri i zaba- -
VI