Nase Novine, July 03, 1986

              _.~ "vw-r-- -- - --""-li- V" p.W ЈЛ.ЛН-.- Л ЧгГ(-ЛГЗ- Ч?л'- TrlfJ'r'rsrr ,., ""' % VT-- w ;1тГ" ' " ""ђГ 1,— ЖГ" Ли '
n
fi B IW?F9W!!ni
8£3jg£r"73
H _. MBX
IЛМНННМНЦијЦШЖ
tUii'.SS&TL
ш Ргршд nnnaeima avietsice оапке Ешинвввввшгзшв H .i,,, BE M„M:.. j..m.,sBi vnr-.пЛ-пп i in !Ш2Н1Н11ЕШЕЛК!Л1Ш1ВВ9ШВВК I milijardi doiara, a cetiri najveea duz- - [Ш
: nika sarnl nose frecinu tog izn©sa, ммјшшгашшмшш
11 Jugoslavija e po visum apsoiutnog BSjBBBBHBBHHHHMiHHlHiBI Ш duga na sedmorn nijesfy, n© pazifiva BsiiiBISiE99SS9SlwlS@l fill R° ° B fi (3 vo° ,1п ШЈЈЈШјЗ!
ЖRfi ~1S®I ikl%ll tШ PвI DVA SVIIjETA
©s--- s srN. ssi .ssi --w -- , ,4584 у®ч W 2.
——- -' mi ф£к №s2ss&? XESX м& - ллВВ 111 Privredniicinak
fcxasa
rema najnovijim podaci-m- a
Svjetske banke, zemlje
u razvoju danas dueuju
1.010 bilijuna dolara, odnosno
nesto vise od tisucu milijardl
Oko 60 posto te svote posudeno
je od privatnih financijskih in-stituc-ija
(komercijalnih bana-ka- )
a ostatak su pozajmice vla-d- a
razvijenih zemalja i, jasno,
medunarodnih financijskih i
kreditnih organizacija, medu
kojima je i Svjetska banka. Ce-tiri
petine duga su dugorocni
krediti, a nesto vise od 200 mili-ja- di dolara cine kratkorocne
pozajmice.
Lista deset najvecih duinika
ne mijenja se bitnije vec cetvrtu
godinu. Na celu je i dalje Brazil
koji sam nosi desetinu svjet-sko- g
duga Jugoslavija se po ap-solutn- om iznosu duga nalazi
prilicno visoko, premda je stu-pa- nj relativne zaduzenosti (od-no- s
duga prema drustvenom
proizvodu - peti stupac na ta-bli- ci)
ipak nesto manji.
Cetvorica najtezih
Osim relativne i apsolutne
zaduzenosti, netom objavljena
publikacija Svjetske banke
Flazvoj l otplata duga daje i
pregled relevantnih pokazatelja
privrednog rasta kao, kako se
istice. nuznog uvjeta za uredno
placanje dospjelih dugova i cje-lokup- ni
privredni oporavak ze-malja
u razvoju. Prva cetiri duz-nik- a - Brazil, Meksiko, Argen-tina
i Venecuela - sami duguju
ЕГ
&
blizu 300 milijardl dolara sto je
umalo trecina ukupnog duga
zemalja u razvoju. No premda
je po apsolutnom iznosu duga
najveci duznik, polozaj Brazila
danas nije tezak kao prije tri
godine. Zahvaljujuci stopi rasta
izvoza od gotovo 1 1 posto u pro--
tekle cetiri godine ta je zemlja
redovito vracala svoje obaveze.
To je platila prije svega opcom
privrednom stagnacijom u ko--
joj su investicije godisnje pada--
le po stopi od 8,6 posto. No i to
je manje od glavnih konkure- -
nata. Argentina je uspjela iz--
voz povecati samo za 3,6 posto,
a izvoz Venecuele je za otprilike
toliko svake godine padao pa je
u tim zemljama smanjenje inve--
sticija i individualne potrosnje
kudikamo vece. Na tablici se vi- -
di da su duznici ciji je izvoz ra--
stao sporije bili primorani vi§e
ogranicavati uvoz, pa je tako u
Venecueli uvoz svake godine
bio za petinu manji nego pret--
hodne godine.
Cetiri najveca duinika imaju
otprilike jedan stupanj relativ-ne
zaduzenosti, premda i tu
Brazil stoji bolje od ostalih. U
najtezoj je situaciji Cile koji du-gu- je cak 30 posto vise od jedno-godisnj- eg bruto dru§tvenog
proizvoda
Nista 1акбе nije ni Marokan-cim- a
ni Peruancima U zaduze-ni- m
zemljama stope rasta su za
protekle cetiri godine bile ne-gativne- 'ili sasvim neznatno iz-n- ad
nule, sto je. bez sumnje, jed- -
Ovdje u Jugoslaviji opazamo da se
"NN" bore sa velikim poteSkocama
oko svoga izlazenja. Vidimo da ima
nepotrebnih nesuglasica medu dru-govim- a
6ija je duznost da najviSe po-rad- e
na slozi u iseljenistvu.
Svaka razmirica medu nama pogo-duj- e
naSim neprijateljima.
Pitam se ja: "Zar nije moguce oku-pi- ti
tako vrijedne i sposobne drugove
koji su se pokazali i dokazali kao ve-like
vrijednosti u naSem iseljenistvu
u Kanadi?"
Gubitak ili pasivizacija bilo kojega
od drugova je gubitak za nase iselje-nistv- o
i za Jugoslaviju. Svi ste vi, dru-gov- i,
prijeko potrebni i svi treba da
poradite na slozi medu vama, i u ise-ljenistvu.
Mislim da bi "NN" trebale da po-sve- te
mnogo viSe prostora zbivanjima
u na§im kolonijama u Sjedinjenim
Drzavama i Kanadi. Neizmjerno ve-lik- o
je polje rada sa kojeg se mogu
ubirati veliki plodovi i ne smijemo
dopustiti da plodove sa toga polja
ubiru na§i neprijatelji, koji nisu od
јибег, nego otkad znamo za sebe. To
su oni isti koji su vodili borbu protiv
na od posljedica iscrpljujuceg
odncanja u korist inozemmh
vjerovmka Na primjer, u 1984.
godini zemlje u razvoju platile
su kreditorima 20, a godinu da-n- a
poslije 22 milijarde dolara
vise nego su primile novih kre-dit- a,
usprkos reprogramiranju
93 milijarde dolara glavnice du-ga
u prosloj godini. Prije cetiri
godine otplate su za cak devet
milijardi dolara bile manje od
novih dugorocnih zajmova Ta-ka- v
zaokret je izveden uz velike
zrtve, ali bez znacajnijih potre-s- a,
medu ostalim i zato sto su
zaduzeni svoj trgovinski suficit
povecali s cetiri na 42 milijarde
dolara
Podaci s rezetrvom
Kako mi stojimo? Premda vi-soko
sedmo mjesto na listi nije
bas razlog za zadovoljstvo, stva-r-i
ipak nisu dramaticne kao u
nekim drugim zemljama. Rela-tiv- na
je zaduzenost, naravno,
vrlo visoka, ali u usporedbi s
drugima ipak podnosljiva Pre-ma
procjenama Svjetske banke,
od 1985. do 1987. godine inozem-stv- u
cemo vratiti 13,6 milijardi
dolara, od toga cetiri milijarde
za kamate. Ova je procjena na-pravlje- na
na osnovi podataka o
visini i uvjetima otplate nasih
dugorocnih kredita koji su bili
poznati potkraj 1984. godine.
Moramo napomenuti da smo
u meduvremenu s konzorcijem
svjetskih komercijalnih banaka
dogovorili visegodisnju odgodu
nas od pocetka ovoga stoljeca, a naro-cit- o
u vrijeme Narodno opslobodi-lack- e borbe u Jugoslaviji. Uvijek smo
ih pobjedivali u tezim vremenima i
nije moguce da to ne mozemo da ci-nim- o
i danas kada nam objektivna si-tuac- ija
pogoduje vise nego ikada u
proslosti.
9. marta su se odrzali opci izbori u
Jugoslaviji. Ovdje cu iznijeti neke uti-sk- e
iz moje opcine MedveScak u Za-greb- u.
Rano ujutro je glazba prosla Vla-бко- т
ulicom svirajuci razne marseve
i partizanska kola.
Narod je hrlio na izbore koji su se
odvijali vrlo normalno.
U пабој opcini od 25 hiljada glasa-ба- ,
na izbore je pristupilo 21.250 ili
85%. Nije glasalo 3750. Medu ovima
jedan dio se nalazio ili u inozemstvu
ili u drugim mjestima u Jugoslaviji,
neki se nalaze u dubokoj starosti ili
se osjecaju bolesnima, a jedan dio
nije smatrao da ima neku vaznost nje-go- v
glas jer jednako on smatra da ni- -
otplate duga, a na pocetku tog
razdoblja (razdoblje mirovanja
od pet godina) necemo otplaci-vat- i
glavnicu nego samo placati
kamate, pa podatke Svjetske
banke treba uzeti s rezervom. Iz
tablice se moze vidjeti i to da
smo u protekle cetiri godine po-prav- ili
svoju trgovinsku bilancu
za cak 3,7 milijardi dolara tako
da je ona 1984. u minusu za sa-mo
12 milijardi (prema gotovo
pet milijardi 1980. godine).
Stagnacija nije mimoisla ni
Jugoslavija Drustveni je proiz-vo- d
rastao samo za 0,6 posto go-disnje,
izvoz je, na zalost, padao
za isto toliko. ali je uvoz deset-kova- n.
Pad investicija za samo
2,9 posto ne djeluje alarmantno
dijelom i zato sto su u obracun
uzete 1980. i 1981. godina kada
su se u nas tek naslucivale di-menz-ije
krize, pa ni restrikcije
jos nisu shvacene previse oz-biljn-o.
Kada bi se umjesto 1980.
godine u racun uzela, primjeri-ce- ,
prosla godina, slika bi kudi-kamo
bila nepovoljnija.
Kako iz duga,?
U studiji Svjetske banke se
zakljucuje da zaduzene zemlje u
razvoju ne mogu na duzi rok
odrzavati suficit u razmjeni sa
svijetom i istodobno, na drugoj
strani, stvarati Uvjeti za rast od
kojeg zavisi sposobnost da
uredno vracaju svoje dugove.
Investicije se u najskorije vrije-m- e
moraju povecati, a pritisci
na ogranicavanje nekih oblika
-- !A. -- ii.fi
fF3
potrosnje bi se trebah smanjiti.
Zemljama razvoju preostaje
ili da manji dio svoje stednje
daju za otplate inozemstvu, (sto
je neizvedivo zele li ih uredno
vracati), ili da manjak novca
nadoknade angaiiranjem ino-zem- ne stednje, dakle, novim
kreditima
Analiza zemalja
razvoju zavrsava zakljuckom
da nikakav pristup,
ma koliko blagonaklon, ne mo-ze
dati prave rezultate. Rjesenje
je ozivljavanju rasta,
oporavku koji ce po-stepe- no
smanjivati stupanj re-lativne
Takav je
rast potreban svim
podjednako moze ga osigurati
jedino zajednicka koordinira-n- a
akcija komercijalnih bana-ka,
zapadnih vlada meduna-rodnih
financijskih institucija
(Svjetske banke MMF--a poseb--w
Prevedeno na razumljiv jezik,
to znaci da je dugorocna stabi-lizaci- ja zaduzenih zemalja ra-zvoju
nemoguca bez novih zaj-mova
koji bi se odobravali pod
povoljnijim uvjetima, za sto sa-d-a, kada su kamate padu, ima
mogucnosti. Naravno, analitica-r- i
Svjetske banke ne zaborav-ljaj- u
naglasiti da koje
same ne budu mijenjale pri-vred- nu strukturu, ekonomsku
razvojnu politiku nikakva po-mo- c
sa strane nece biti od kori-st- i.
Ljubomir CUClC
Sta time ne moze da mijenja jedan
vrlo mali dio je svjesno bojkotirao iz-bore.
Kada su se pretposljednji izbori od-rzali
1982. godine, u пабој opcini smo
imali 72 glasacka listica ispisana sa
neprijateljskim parolama. neprija-tel- j
se je onda ispoljavao iz dva razlo-g- a. Jos je bio svjez nestanak druga
Tita nadali su se u nasu propast
druge strane su se vidjeli na sve
strane repovi za ulje, kafu, secer de-terzen- te. Danas nema vise repova, tr-ziS- te je dobro opskrbljeno, naSa poli-tick- a
situacija je i medu svih
21.250 glasova nije se pojavila niti
jedna neprijateljska parola. To ne
znaci da su svi neprijatelji nestali,
nego jednostavno da ovoga puta nisu
niti pristupili birackim mjestima.
U kuci gdje stanujem imamo 20 sta-nov- a,
sa 39 upisnih 2 su umrla
poslije nego je zakljucen izborni spi-sa- k,
6 se nije nalazilo u Zagrebu. Gla-sa- li
su 31, a tako je mozda na svima
mjestima.
, i ,v„ ul , . ,u. „~s) X?wL!1L L
'
u
zaduzenosti
u
parcijalni
u u pri-vrednom
zaduzenosti.
zemljama
i
i
i
i
u
u
zemljama
i
s i
i i s
i
stabilna
biraca,
3
ЕЖЗ
L
Industrijski razvijene zemlje
(Zapad i Istok)
11.050 milijardi dolara
Zemlje u razvoju
2950 milijardi dolara
ova
lacij
smj
...i.i...
НШ Ky
Inflacija u svijetu ide u dva njizlicita smjera: u indu-strijski
razvijenlm zemljama gjadine u godinu se sma-njuj- e, a u zemljama u razvoju stu povecava, stoji u naj-novije- ra
izvjestaju Medunarodnog monetarnog fonda
za godinu 1985. -
Od pocetka 1982. pa do kraja jprosle godine inflacija
u zemljama u razvoju rasla je frodisnje u prosjeku za
3 i zadrzala se na prosjeku od 49,3 posto. Istovre-men- o
u 21 industrijski razvijenojj zemlji svijeta, inflacija
je od te godine u padu i sada njezin prosjek iznosi 4,2
posto. Na vrhu inflacione listej'nalaze se Argentina s
godisnjom inflacijom od 672 pofito, zatim Brazil sa 227
I Peru sa 163 posto inflacije. Na]n,ize vrijednosti inf lacije
krajem prosle godine imali su Jsipan sa 2,0 i SR Njema-ck- a
sa ад posto. O broju stanoniltva i o privrednim
rezultatima u ta dva svijeta goyori prilozeni grafikon
(s.z.)
Napomena: Na ovoj listi nema nekoliko zaduzenih zemalja:
Poljske, Izraela, Juzne Koreje itd. koje prema kriterijima Svjet-ske
banke odito vise ne smatraju zemlama u razvoju. Ukupan
vanjski dug Juzne Koreje, na primjer, iznosi danas otprilike 35
milijardi dolara, ali svoje obaveze ta zemlja uglavnom vrala bez
ve£th problema. f
ti£fr fc
ШШО KAPOR TUZI
SALIHA ZVIZDICA
Bio sam prisutan na javnoj raspravi
u tuzbi Mome Kapora protiv Saliha
Zvizdica. Kapor je predstavljao onaj
isti advokat koji brani Artukovica i
postupao je sa istim smicalicama. U
procesu je Kapor ispadao nevin. On
nije "imao pojma" da se nalazio
medu cetnickim elementima Kana-di.
"Nije znao" da su oni neprijatelji
Jugoslavije. "Nije imao pojma" gde
se nalazi, a svjedoku drugu Luki Mar-kovic- u
postavljao je dosta drska pita-nj- a.
Kapor je u ovoj raspravi pokazao
svu svoju bijedu. Rasprava je preki-nut- a
i odgodena za 2. juni kada treba
da se pojave Kaporovi svjedoci Do-bric- a
Cosi5 i Matija Beckovic. Oba-dvoji- ca otvoreni nepriajtelji na§e so-cijalistif- ike Jugoslavije
PROCES ANDRIJI
ARTUKOVICU
Andrija Artukovid je advokat i vrlo
vjeSto se brani, ali za poznavaoce on- -
©
kW$L
ВШ
BEQ
KH
аШШШј!У5Ш S ШјтлНД
era
iz
posto
se
u
Zanimljiv izdavadki poduhvat naSih iseljenika u Boliviji
Nasi zemljaci 1983. godine stampali zbirku recepata iz starog kraja,
koja je po mnogo cemu vrlo interesantna
U avgustu 1983. godine, u gra-d- u Santa Kruz, u Boliviji, u mnogim
domovima nasih iseljenika pojavila
se jedna mala knjizica neobicne
opreme i obi6nog sadrzaja. Rijec
je o zbirci recepata kuhinje iz sta-rog
kraja. Stampana je na span-sko- m
jeziku, a izdalo je drustvo
Damas yugoslavas en Bolivia.
Naravno, da u torn Spanskom tek-st- u
puno je naSih rije6i, jer se nazi-- vi
jela ili na6in njihovog priprema-nj-a
ne mogu prevesti ni na jedan
jezik u svijetu! Evo samo nekih na-ziv- a:
Fricase de carne de chancho
(becarski paprikas), bosanski
lonac nema prevoda, kao ni bru-de- t,
6evap6i6i itd.
Poznato je da su na§i ljudi du-so- m
i tijelom vezani za stari kraj,
pa u nemogu6nosti da ga vide, po-sje- te
ili бе§6е kontaktiraju s rodbi-no- m
ili prijateljima, to nadomjeSta-vaj-u
fotografijama iz rodnog kraja;
rodne kuce, pejzaza... Ili, nema go-tovo
ni jednog doma u svijetu u
kojem u vitrini, na zidu ili nekom
drugom vidnom mjestu, tako da je
uvijek blisko oku, ne stoje razni
predmeti vezani za stari kraj: ma-ram- a,
kapa, drvene gusle, neki
predmet od metala, kamen sa rod-ne
grude... Ni to nije sve! Stari kraj
je joS uvijek naj6e§ci gost u ku-hinja- ma
na§ih ljudi razasutih Sirom
svijeta. Iz tih prostorija Sirom do-ma,
a i kod susjeda Siri se neodo-Ijiv- i
miris kuhinje iz dalekog kraja:
miriSe brudet, sarma, dobar doma--6
pasulj, cvr6i riba na ulju, pucke-t- a
plamen pod roStiljem priprem-Ijeni- m
za 6evap6i6e, raznjice, tele-6- e
snicle...
Eto, zbog toga rodena je ideja
u dalekom Santa Kruzu da se
Stampa zbirka recepata jugoslo-vensk- e
gastronomije, pa je to dra-g- o
i neobi6no izdanje dio zbirki
onih suvenira koji su doneseni iz
starog kraja. I sam predgovor je
zanimljivo plasiran. Umjesto rije6i
predgovor nazvan je aperitiv,
Sto u stvari i predstavlja predgo-vor
za dobru, bogatu i ukusnu ve-бе- ш
ili bilo koju zakusku. Eto, pa
prijatno!
dasnjih prilika, vrlo glupo. On je bio
ministar unutraSnjih poslova u usta-§k- oj vladi krvnika i kukavice Paveli-ca- .
Stalno ponavlja da "nemam poj-ma",
"ne sjecam se", "to je laz" itd.
Ali se sjeca vrlo dobro mnogih pojedi-nos- ti
koje ga ne terete. Kaze da je on
bio jedan obiCan mali 6inovnik u us-task- oj vladi, da nije imao pojma o po-stojan- ju koncentracionih logora, da
je za Jasenovac cuo tek u emigraciji.
Kada su mu predoceni dekreti sa nje-govi- m potpisom o strijeljanju nevinih
ljudi, kaze da je moguce da je to pot-pisa- o
bez 6itanja jer su mu to podni-jel- i
njegovi sekretari u koje je imao
povjerenja. U jednu ruku ovaj bal-kans- ki Himler ispada kao jedan
andeo gospodnji.
Kada mu se predoci slika iz usta-Ski- h
novina o njegovu susretu sa Hi-mlero- m, kaze da se ne sjeca.
Kada ga se pita za masovna uboj-stv- a,
kaze da je to vrSio Dido Kvater-nik- ,
koji je bio podlozan jedino Pave-lic- u,
a ne njemu.
Za sve dekrete protiv covjecanstva
koje je potpisivao, kaze da je to cinio
IZ ZIVOTA ISEUEHIKA I NJIHOVIH POTOMAKA
DAMAS YUGOSLAVAS EN BOLIVIA
wit
DELA
GASTR0N0IV11A
YUG0SLAVA
Naslovna strana zbirke recepata
iz Santa Kruza
No, пебето se samo na tome
zaustaviti. Idemo dalje kako bismo
kuharsko znanje joS viSe usavr§ili,
a uz to zabiljeZili i dvije zanimlji-vos- ti
iz oblasti kulinarstva.
Mn hljeb
Poznato nam je da se u domo-vima
na§ih iseljenika Sirom svijeta
priprema vrlo ukusna pita. Bilo ko-ja:
zeljanica, krompiruSa, tikvenja-б-а,
sirnica, burek... No, mnogi od
nas i ne znamo da ono osnovno
sto ovom jelu daje izgled, ali i
ukus, jeste jufka ili kora. Danas se
ona пајбеббе, na zalost, kupuje u
specijalnim radnjama gotova ili u
marketima u smrznutom stanju, a
zaboravljen je stari na6in pripre-manj- a
kora, koji svemu ovom daje
posebnu draz
Kad smo ve6 kod braSna treba
napomenuti da ono u ishrani ljudi
ve6 stotinama i stotinama godina
predstavlja гпабајпи namirnicu. Ni
u povjerenju bez da ih je citao.
Predsjednik suda ga pita: "Kako ste
mogli da prodate Dalmaciju Italiji?"
On odgovara "Pojma nemam. To je
ucinio Pavelic na svoju ruku". — "Pa
zar nije savjetovao s vama, sa vla-dom- ?"
— "Ne, on nije savjetovao s ni-ki- m
nego je to sam uradio na svoju
ruku."
Dakle svu krivicu baca na Pavelica '
ali priznaje da je on uzivao najvece
Pavelicevo povjerenje i da Pavelic
nije mogao da stvori vladu bez njega
jer je njegovo ime mnogo znacilo u
ono vrijeme.
Priznaje da su ga Hitlerovci doveli
u Zagreb iz Berlina sa svojim avionom
i da je on i§ao docekati Pavelica u
Karlovac kamo je ovaj stigao u pratnji
talijanskih oficira.
Neke odgovore daje sasvim pogre-§no- ,
ali je ocigledno da to cini na-mjer- no kako bi zabunio svijet o svojoj
toboinjoj mentalnoj nesposobnosti,
kada kaze na primjer da se sada na-lazi
u Americi, blizu Zagreba ili da je
ustaSka drzava bila proglaSena 10. ok-tobr- a, ili da su ga Englezi mucili pri- -
hK%t3i
danas nisu, medutim, iscrpljeni svi
recepti niti je zakljuSena lista jela u
kojima bra§no predstavlja гпабај-nij- u
komponent'u. Evo, na primjer,
receptza Mn hljeb. Sluzedi nji-m- e
i najprobirljivijeg gosta modi
6ete uzivati u pohvalama koje vam
on uputi. Ivin hljeb dobidete na
sljededi na6in: u jedan kilogram
bra§na dodati malo soli i jedno ja-j- e,
pola litre mlijeka, 6etvrt kilogra-m- a
margarina, kaSiku sir6eta, ka§i-k- u
ulja, kasiku vina i cijeli kvasac.
To dobro umjesiti, staviti da uskis-n- e
i ребј na tihoj vatri. Dobidete
vrlo kvahtetan hljeb. Za taj recept
zahvalite se nepoznatom pekaru
Ivi!
Po receptu cara
Dioklecijana
Gotovo je zaboravljena i Diok-lecijano- va
родаба, koju su ovom
starom rimskom cam jos prije
skoro 2.000 godina pripremali nje-go- vi
kuvari pod zidinama drevne
Salone. Hroni6ari, medutim, kazu
da se i danas u pojedinim domovi-ma
u Splitu, Solinu i okolini pravi
ovakva veoma kvalitetna родаба.
Evo i za vas recepta, pa probajte
родаби starog rimskog cara.
Sa 50 dekagrama prosijanog
бебега, ne, dakle, kristala, mije§a
se 50 dkg maslaca, a zatim, jedno
po jedno, dodaje se 12 cijelih jaja i
tri kaSike likera maraskina. Zatim
se u to sve zamijesi onoliko braS-na
koliko je dovoljno da tijesto bu-d- e
tvrdo kao za hljeb, a sve se mi-je- si
oko pola sata i to, kako je ra-de- no
u staroj Saloni, po тодиб-nos- ti
na tvrdoj i hladnoj mramor-no- j
plo6i. Napravi se родаба i pe-б- е
se pod pekom ili sa6em. Narav-no,
ognjiSte se ugrije i pomete a
zatim stavi родаба i pokrije ugrija-no- m
pekom (sa6em), te na nju
stavi zarava i ребе jedan sat. Sa6
se digne, na р1оби se stavi zerave i
pepela, povrh toga snopi6 suvog
ргиба, te se pali do 15 minuta. Ta-ko
gotova родаба se na pregore-li- m
mjestima sastruze. Posebno
se mijeSa pola sata jedan dekag-ram
prosijenog бебега sa dva cije-l- a
jaja, te se ova smjesa lijeva ka§i-6ico- m
u obliku vijenca (mali puzidi
jedan do drugog) i jedan po sredi-n- i,
a zatim se isjecka badema i po-sp- e
po puzicima. Родаба se stavi
pod peku da ukrasi pozute, a reze
se tek poslije dva do tri dana! Ta-d- a
je, u stvari, najukusnija.
Eto, i Ivin hljeb i Dioklecija-nov- a
родаба mogli bi se nadi u
sljededem izdanju vrlo prakti6ne i
dobre pripremljene zbirke Rece-ta- s
de la gastronomia Yugoslava.
P. A.
likom hapsenja. Sve je to prorafcunati
manevar da se izbjegne konacna
osuda i da se stvori u narodu utisak
o njegovoj nevinosit. Stalno ponavlja
"moja malenkost se bavila samo kan-celarijsk- im poslovima u N.D.H." i
"kako se uvijek pridrzavao katolickih
nacela kao dobar katolik i da je uvijek
bio u vezi sa Stepincem, za kojega je
nekoliko puta rekao da je bio "sveti
covjek" koji je prekrstavao Srbe da impasi duse prije smaknuca".
Proces se do sada odvijao u grani-cam- a
optuzbe i obrane a ove sedmice
ce poceti ispitivanje prezivjelih svje-dok- a.
Opcenito gledajuci Artukovic se na
ovom sudenju pokazuje mnogo zivlji
i sposobniji nego na sudenju u Los
Angelesu. Priznaje da se u zatovru s
njime postupao vrlo humano i sa
svom paznjom.
Veliki broj stranih novinara prati
tok sudenja i dok ovi reci izidu u
"NN" mislim da Ce proces biti za-vrs- en
i pasti konacna presuda.
Petar KURTIC
Zagreb
Pariz:
Trazite
Pazljiviji ce se pfatioci meduna-rodnih
zbivanja mozda sjetiti srce-drapateln- ih novinskih prica o veli-k- oj ljubavi mladoga francuskoga dl-plomatsk-oga
sluzbenika Bernarda
Boursicota i plesacice u pekinskoj
operi, Shi Pel Pu. Doticna je doduse
svijetom hodala u muSkoj.odjecl i
sluzbeno bila zapisana kao musko,
ali je onome tko je to zelio cuti pri-cal- a kako je zapravo zena. Onima
koji znaju koliko se malo u Kini drzi
do zenske djece prica kako je majka
djevojcicu otpocetka odijevala 1 od-gaja- la kao djecaka kako je muz ne
bi otjerao to nije zvucalo neobi6no. . . Boursicot, koji je sredinom sezde-seti- h godina bio na sluzbi u Pekingu,
da bi upravo zbog te ljubavi bio pre-mje§t- an
amo-tam- o po svijetu, uspio
je na Kraju od kineskih vlasti ishodi-t- i
dozvolu da njegova draga i sin Shi
Dudu koji' se rodio iz te veze nakon
sto je on otisao iz Pekinga dodu ziv-je- tl
u Francusku.
Posto je u meduvremenu otkrive-n- o da to oslobadanje nije proizaslo
samo iz diplomatskih intervencija
nego da je Boursicot kineskoj oba-vjestajn- oj sluzbi za to godinama pla-ca- o predajuci joj kopije diplomatske
poste koja mu je dolazila u ruke, ne-obic- an je par u Parizu pritvoren. I
tada dolazi do novoga obrata:
Njeina Shi Pei Pu boluje od srca
i za jedne krize Hjecnici zatvorske
bolnice sa zaprepastenjem otkrivaju
da pred sobom nemaju zenu nego — muskarca. Boursicotov se svijet tako
posve srusio: ako mu zena nije zena
onda mu ni sin ne moze biti sin. Ka-ko
mladi diplomatski sluzbenik nije
toliko godina primijetio s kim vodi
ljubav jo§ nije posve jasno : u istrazi
je, prema napisima francuske stam- -
Eeilausdtaanoljvulbjeanvouvdiajejke zveoldjae SuhimPreaikPuu.
Kakvi su bili tl spolni odnosi s obzi-ro- m na to da Hjecnici nisu kod nje
otkrili tragove sodomizacije? Ona
je, tvrdi se,' svoju muskost prikri-val- a pod ovecim naborom u donjem
dijelu trbuha i primala ga medu
svoja bedra, a Boursicot, koji je u
Peking dospio kao djevac, naprosto
nije bio u stanju otkriti da je preva-re- n.
Istrazni je sudac - cini se - za-kljuc- io da je Shi Pei Pu sve to izvodio
zbog ljubavi pa je nakon sest mjese-c- i
istrage pusten iz zatvora. Boursi-cot,
kojem je sada 45 godina, vjero-jatn- o na sudenju koje pocinje u po-nedjel- jak nece proci tako jeftino: lju- bav ce vjerojatno biti olakotna okol-nos- t, ali to teSko moze umanjiti ci-njeni- cu da je on nakon mnogo godi-na
prvi francuski diplomat kojem se
sudi zbog spijunaze u korist neke
strane obavjestajne sluzbe.
V. M
PROTEST SLOVENSKE
MANJINE UAUSTRIJI
BEC, april (Tanjug) — Savez slove-venaki- h
organizacija (250) u pokra-jin- i
Koruskoj objavio je saopcenje u
povodu predstojecih izbora za pred-sjednik- a
Republike Austrije. Ta or-ganizacija
slovenske manjine u Au-stri- ji protestira zbog cinjenice da je
jedan predstavnik desnidarskih na-cionalistid- kih
snaga, dr Oto Scrinzi,
mogao uopce dobiti mogucnost da se
pojavi kao "legalni" kandidat na izbo-rim- a
za predsjednika Republike 4.
maja.
Dr. Oto Scrinzi otvoreno propovi-jed- a
ideje tzv. "velike njemacke naci-je- "
i neonacizma, a iznosi kao "do-bro"
to Sto je u Koruskoj pokrenuta
kampanja za ukidanje dvojezicnih
Skola u mjesovito naseljenim podrud-jima-.
"Ova kandidatura", kaze se u
saopcenju organizacije koru§kih Slo-venac- a, "pokazuje da u Austriji jos
nisu raSciScena pitanja denacifikaci-je"- .
Istovremeno, Savez organizacije
slovenske manjine iznosi rezerve u
pogledu lidnosti konzervativnog kan-didat- a Narodne partije Kurta Wal-dheim- a
koji — kako se kaie u saopce-nju
— "kao bivsi oficir njemackog
Wermachta na Balkanu, danas ne zna
ni§ta drugo da kaze nego da je, toboze,
samo vr§io svoju duznost".