000193 |
Previous | 4 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
тш. 'i%,-ir-~Ш Шw: Џ 45-CHft,iJ-Ai 1 мп1,%ЛчиНЛ. wit.w4i!S£ii6!r4A V 1 1 ш M4fcf 1зд u-а- Д wt gy&aVaH.itfttnWgifaP SUDJENJE $vш,l ЛЋ IN MEMORIAM I Dear Brother Gacic: lam enclosing a memorial salute to brother Leo Bacich who passed away on April 6th along with a li-sting of those who have made con- tributions to Nase novine in his me-mory. These donations are here-with enclosed. With best regards to you and your staff, I remain, Fraternally your, Bernard M. Luketich National President Brother Leo Bacich of Asto-ria, New York passed away April 6, 1986. He was a lon-gtime member and officer of Croatian Fraternal Union Lodge 326, Astoria, NY and was a delegate to many CFU National Conventions. Brother Bacich was well-respect- ed among the membership of the Croatian Fraternal Union and is survived by his wife, Sophie, who serves as the Secretary — Treasurer of CFU Lodge 326 and by his son, Leonard, who is the former CFU National Trea-surer. Brother Leo Bacich was a lifelong champion ofall labor movements in the U.S. and Ca-nada and was a very strong sup- porter of the Progressive mo-vement in these two countries. He was a personal friend ofall of ours and, as a token of our appreciation for all he contri-buted throughout his life for his fellow man, we offer the fol-lowing donations in his memo-ry: CFU National President and Mrs. Bernard M. Luketich and Family, Pittsburgh, Pa. $50.00 CFU National Secretary Treasurer and Mrs. John P. Plesh and Family, Pitts-burgh, Pa. 50.00 CFU National Vice Presi-dentMember Services and Mrs. Joseph Brigich and Fa-mily, Pittsburgh, Pa. 50.00 John and Amelia Strizich, East Pittsburgh, Pa, who were longtime friends of brother Leo Bacich 20.00 John and Mary Stanich, Ver-sailles, Pa. 10.00 TOTAL CONTRIBUTED IN MEMORY OF BROTHER LEO BACICH $180.00 U SPOMEN LEO BACICU Sjecam se Leo Bacica iz mladih dana, kada je cesto dolazio u McKecsraks Pa. Bio je 6estit drug i valjan organizator. Imali smo lepo potporno drustvo od M.R.R. Inter-national Workers Order sa 150 61a-nov- a. DruStvo je postojalo 20 godi-n- a, koje je pomagalo celi radnicki pokret — narocito je bila nuzna po-mo- c celicnim radnicima i Narod-nooslobodilack- oj borbi u Jugosla-vij- i. OstajeS u nasem sjecanju Dragi Leo! Zare S. Werlinich Pittsburgh Pa. i JOSO BILJAN I Dajem do znanja prijateljima, po-znanici- ma i drugima da je u Ric-hmond-- u, B.C. 21. aprila 1986. godine umro — presao u vjednost, dugogodi-snj-i 6italac naseglista i boracza rad-nidk- u stvar Joso Biljan. Kako vidite nas mirni i postcni Joso u 84-t- oj go-di- ni zivota париШ ovaj svjet. Joso Biljan je roden 18. oktobra 1902. u selu Musaluk Lika. Kako je poznato u Lici se oskudjevalo u pre-hra- ni i uzdrzavanju golog zivota kao mnogi od Lidana tako i Joso Biljan razmUlja Sto i kako da dode do boljeg komada kruha. Kanada iAmerikapo-pularn- a po citavoj Lici jer tamo su dobre zarade kruha na razbacivanje, tamo tece med i mleko. Ali kako otici i nastaniti se u toj bogatoj zemlji, tojejosu najvisemu-6ilo- , to su veliki troskovi, dobiti ula-zn- u vizu, platiti kartu za put, i dr. Kad je njegov otac primetio da i drugi odlaze, veli slusaj Joso, zalozi-cem- o baru i dobicemo novae koliko bude trebalo za tvoj odlazak, tj. za putnu kartu i za sve ostale troskove. Niko nije bio sretniji i veseliji od Jo-sh. On se opraSta zbunjeno od rodite-lja- , braca i sestara i svojih Skolskih i ostalih drugova i drugarica, s ko-jim- a je cuvao ovce. Ali Kanada je puna novaca i za ne-koli- ko godina eto me kuci, razmi-slja- o je Joso, pakujuci kofere. Maja meseca 1927. dolazi u Kanadu i na-sta- ni se u Alberti gde je upucen na rad na farmi u Medicine-Hat- . Neko-lik- o mjeseci radio je sa seljacima, dokje vidio da tu nema srece ni blizu onoga sto su mu pricali u Jugoslavi- - ji-- U potrazi za radom, za nekoliko mjeseci potrosioje stoje zaradio na farmi i Jos' se prilicno zaduzio i ko-nac- no dobije rad u rudniku. Plata je dosta mala, ali nema kuda i tu nas Joso radi prilicno dugo iprovodi naj-viS- e zivota u rudniku. Kadje uvideo da nemapovratka u staru domovinu, ocu i materi, a djevojka kojuje zaru-6i- o vec se udala, ozeni se ovde sa Re-gino- m (Nina) Stasiak i ostali vjerni jedno drugom do kraja. U braku su imali dvoje djece, cerku Judi i sina Edi. 1951. Joso i Nina Biljan dolaze u Richmond i tu se zakucili i ziveli do-br- o do Josina odlaska u vjednost. Brate j druze Joso laka ti kanadska zemlja, a tvojoj Nini, cerki Judi i sinu Edi sa zenom Sunjom, bratu i sestri u Jugoslaviji i familiji, kao i prijateljima nase iskreno saucesce. John Sulentich Vancouver, B.C. 20. aprila 1986. navrsile se 4 godine od kako je u Win-dsor- u brat, druugmiroprijoattaecl,j Ssutpervugo, 3Vtagic, i sahranjen je u Windsoru, Ontario, Kanada. Svima koji ga se secaju i po-sjecu- ju njegov grob, ljudski i drugarski hvala. OialoScena supruga Mira sinovi Damir i Ervin braca Tomo i Djuro sestra Marica i ostala rodbina i prijatelji iz Kanade i Jugoslavije if Ш 1ШШШШШШШШКШШШШШШШИШШШШШШШШ1ШШШШШШШШ11ВШШШШШШШШШШШШКи VOJNICIMA BUENOS AIRES . (Tanjug) — Pred-sjedni- k Raul Alfonsin zatrazio je od Vrhovnog vojnog suda da ubrza pro-ce- s protiv vojnih osoba osumnjiSenih da su sudjelovali u "nestajanjima" ljudi. Ukoliko vojni sudovi ne budu efikasni, Alfonsin ce kako se navodi zatraziti od gradanskih sudova da preuzmu postupke. To je vec ucinio kada se sudilo clanovima bivSih voj-nih hunti. Sudenje devetorici generala za ne-dje- la pocinjena u "prljavom ratu" protiv gerile, kao i na tragican proma-§a- j rata s Velikom Britanijom za Mal-vinsk- o (Falklandsko otocje u Juznom Atlantiku), nije dakle smirilo duhove, iako je to bio prvi slucaj u politickoj povijesti Latinske Amerike da vojnici odgovaraju za sve ono sto su ucinili ili propustili uciniti dok su bili na vla-st- i. Tako nesto moglo se, uostalom i ocekivati. Jer, iako je pokretanje pro-ces- a protiv clanova triju bivSih vojnih hunti bilo do6ekano s odobravanjem u najsirim slojevima, njihov zavrse-ta- k mnoge nije zadovoljio. Za rodake "nestalih" izrecene kazne, a osobito nekoliko oslobadajucih presuda, nisu bile dostatne da se рокибаји za-borv- iti svi uzasi koje je zemlja priti-snut- a vojnom cizmom prezivjela. Sluzbena drzavna komisija, cijim je radom po nalogu predsjednika Alfon-sin- a rukovodio poznati knjizevnik Er-nesto Sabato, registrirala je gotovo devet tisuca muskaraca, zena i djece koji su "nestali" u cistkama rezima. Ima medutim dosta onih koji tvrde da je broj "nestalih" daleko veci, pa se jos uvijek barata i s brojkom od trideset tisuca zrtava rezimskih na-stojan- ja da u zemlju vrate "red i mir" i spasu je od "subverzije". To je i bio jedan od razloga zbog kojeg su "Majke s Majskog trga" sto su godinama kruzeci ispred predsjed-nifck- e palace trazile istinu o svojoj ne-stal- oj djeci i muzevima i tako sprije-6il- e vojnike da velom zaborava poku-Saj- u prekriti dogadaje iz "prljavog rata" zavrsetak sudenja generalima popratile novim demonstracijama. Smatrale su da su kazne preblage, ali takoder i to da se osudom generala ne moze i ne smije zaklopiti to tuzno poglavlje argentinske povijesti. Jer, iako su generali nedvojbeno najodgovorniji za sve ono §to se do-gada- lo, sasvim je sigurno da cistih ruku u svemu tome nisu mogli ostati ni mnogi drugi koji su po njihovim naredbama ili s njihovim blagoslo-vo- m mnoge argentinske obitelji zavili u crno. Sudenje generalima nije, da-kle, moglo biti krajem, vec samo po-detko- m pranja prljavog rublja vojne diktature. Vrijeme za konacnu tocku — punto finala — na to razdoblje ar-gentinske povijesti po njima nije jos doSlo. S tim se raspolozenjem u sirokim masama morao suglasiti i predsjed-ni- k Alfonsin izdavSi nalog za pokreta-nje novih postupaka pred vojnim su-dovi- ma. U obrazlozenju te odluke koju je Vrhovnom vojnom sudu pro-sljed- io ministar obrane German Lo-pez, kaze se da se тибепја, hapsenja bez sudskih nalog a i ubijanje nepo-6udni- h osoba nikako ne moze prvdati "posluSnim izvrsavanjem duznosti". Takva poslusnost ne samo da moze, vec i mora biti kaznjiva. Alfonsin je svjestan otpora i neza-dovoljst- va koju ce ta njegova odluka izazvati u oruzanim snagama, bez ob-zi- ra na to sto i u njima ima onih koji se slazu s njegovim stavom, da se svi krivci moraju kazniti na efikasnim i brzim sudskim procesima, kako se na vojsku u cjelini u Argentini vise ne bi gledalo s tolikim podozrenjem. No izmedu mogudih prijetnji vojnika i zahtjeva §irokih masa, morao se opre-dijeli- ti za ovo posljednje. To mu je nalagalo i njegovo videnje potreba za moralnom obnovom zemlje i uevrsde-nje- m demokracije u Argentini. Zvonko TOMIC OTO BIHALJI --MERIN Spanjolski kralj Juan Carlos ne-dav- no je odlikovao Ota Bihalji-Me-rin- a za istaknuti njegov doprinos zbli-zavan- ju kulture Jugoslavije i Spa-njolsk- e. Knjizevnik i likovni kriticar Oto Bi-halji-Me- rin ostavio je vrlo opsezno i raznovrsno knjizevno i publicisticko djelo. Pisao je eseje, romane, kazali-Sn- e komade, reportaze, knjizevne i li-kov- ne kritike, politicke i informa-tivn- e clanke. Neko vrijeme, nepo-sredn- o prije dolaska Hitlera na vlast, bio je urednik lista "Linkskurve", or-gan- a lijevih pisaca Njemadke. Za-jedno s bratom Pavlom osnovao je u Beogradu 1928. izdavacko poduzece "Nolit" i uredio nekoliko prvih bro-jev- a casopisa "Nova literatura". Na razlicitim jezicima i u raznim zemljama, zaklju6no sa 1980. godinom objavio je ukupno oko 700 biblograf-sk-i jedinica. Najvazniji su mu knji-zev- ni radovi: "Juri§ u vasionu", "Spa-nij- a izmedu smrti i radanja" i "Do-viden- ja u oktobru". Poznate su knjige eseja "Misli i boje" i "Susreti s mojim vremenom, te kontemplativni putopis "Mala zemlja izmedu svetova", sto ga je napisao zajedno sa suprugom Li-zo- m Bihalji-Meri- n. Najvazniji od Bihaljijevih radova odnosi se na likovnu umjetnos. Oto Bihalji-Meri- n roden je 1904. u Zemunu. Nekoc soboslikarski radnik, pohadao je umjetnicku skolu u Beo-gradu, a poslije Umjetnicku akade-mij- u u Berlinu, gdje se nastanio i zi-vi- o od slikanja i pisanja. Godine 1924. pristupio je Komunistickoj partiji Ju-goslavije, a zatim KP Njemacke. Po dolasku Hitlera na vlast 1933. prelazi u Pariz. Kada je po povratku iz Mos-kv- e, gdje je sudjelovao na Kongresu sovjetskih pisaca 1934. morao napu-sti- ti Francusku, prelazi u Svicarsku i tu zivi do 1936., a onda odlazi u &pa-njolsk- u. U toku 1939. boravio je u Ita-lij- i. Neposredno pred rat vratio se u Jugoslaviju. kao rezervni oficir za-roblj- en je u aprilskom ratu 1941. Go-dine 1941-194- 5. proveo kao ratni za-roblje- nik u Njemackoj. U zagrebac-ki- m logorima (Osnabrick, Niinberg, Strij), bio je u rukovodstvu legalnog pokreta otpora. Po okoncanju rata vraca se definitivno u zemlju i zau-zim- a vidno mjesto u javnom i kultur-no- m zivotu. PIK "BEOGRAD" GRADI CETIRI FABRIKE U KUBANU MOSKVA, april (Tanjug) — Zamenik predsednika vlade Ruske Federacije (RSFSR) Lav Jermin prilikom prijema predsednika Poslovodnog odbora PIK "Beograd", Milojka Veljovica istakao obostrano zadovoljstvo uspesnim po-cetko- m saradnje jugoslovenske grade-vinsk- e opertive i proizvodaca opreme sa Ruskom Federacijom u izgradnji no-vo- g agroindustrijskog kompleksa'u Ku-ban- u. Beogradski poljoprivedni kombinat, kao nosialc svih tih poslova, zavrSio je sve projekte za taj buduci sovjetski po-ljoprivre- dni gigant. Gradnja stambenih zgrada i jednog holela, koji je poverena beogradskom "Energoprojektu" vec je u toku i svi objekti bice zavrSeni pre utvrdenog roka. Postignut je sporazum sa investito-ro- m da odmah zatim робпе- - izgradnja i cetiri prve fabrike od kojih ce tri pro-izvod- iti ambalazu, a jedna konditorske proizvode. Vrednost ovih poslova je oko 60 miliona dolara. Paralelno sa ugovaranjem svih inve-sticion- ih i drugih poslova, koje ce izvo-di- ti jugoslovenska preduzeca, poceli su i pregovori o izgradnji jo§ dva poljop-vredn- a kombinat au blizini Moskve.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 03, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-05-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000295 |
Description
Title | 000193 |
OCR text | тш. 'i%,-ir-~Ш Шw: Џ 45-CHft,iJ-Ai 1 мп1,%ЛчиНЛ. wit.w4i!S£ii6!r4A V 1 1 ш M4fcf 1зд u-а- Д wt gy&aVaH.itfttnWgifaP SUDJENJE $vш,l ЛЋ IN MEMORIAM I Dear Brother Gacic: lam enclosing a memorial salute to brother Leo Bacich who passed away on April 6th along with a li-sting of those who have made con- tributions to Nase novine in his me-mory. These donations are here-with enclosed. With best regards to you and your staff, I remain, Fraternally your, Bernard M. Luketich National President Brother Leo Bacich of Asto-ria, New York passed away April 6, 1986. He was a lon-gtime member and officer of Croatian Fraternal Union Lodge 326, Astoria, NY and was a delegate to many CFU National Conventions. Brother Bacich was well-respect- ed among the membership of the Croatian Fraternal Union and is survived by his wife, Sophie, who serves as the Secretary — Treasurer of CFU Lodge 326 and by his son, Leonard, who is the former CFU National Trea-surer. Brother Leo Bacich was a lifelong champion ofall labor movements in the U.S. and Ca-nada and was a very strong sup- porter of the Progressive mo-vement in these two countries. He was a personal friend ofall of ours and, as a token of our appreciation for all he contri-buted throughout his life for his fellow man, we offer the fol-lowing donations in his memo-ry: CFU National President and Mrs. Bernard M. Luketich and Family, Pittsburgh, Pa. $50.00 CFU National Secretary Treasurer and Mrs. John P. Plesh and Family, Pitts-burgh, Pa. 50.00 CFU National Vice Presi-dentMember Services and Mrs. Joseph Brigich and Fa-mily, Pittsburgh, Pa. 50.00 John and Amelia Strizich, East Pittsburgh, Pa, who were longtime friends of brother Leo Bacich 20.00 John and Mary Stanich, Ver-sailles, Pa. 10.00 TOTAL CONTRIBUTED IN MEMORY OF BROTHER LEO BACICH $180.00 U SPOMEN LEO BACICU Sjecam se Leo Bacica iz mladih dana, kada je cesto dolazio u McKecsraks Pa. Bio je 6estit drug i valjan organizator. Imali smo lepo potporno drustvo od M.R.R. Inter-national Workers Order sa 150 61a-nov- a. DruStvo je postojalo 20 godi-n- a, koje je pomagalo celi radnicki pokret — narocito je bila nuzna po-mo- c celicnim radnicima i Narod-nooslobodilack- oj borbi u Jugosla-vij- i. OstajeS u nasem sjecanju Dragi Leo! Zare S. Werlinich Pittsburgh Pa. i JOSO BILJAN I Dajem do znanja prijateljima, po-znanici- ma i drugima da je u Ric-hmond-- u, B.C. 21. aprila 1986. godine umro — presao u vjednost, dugogodi-snj-i 6italac naseglista i boracza rad-nidk- u stvar Joso Biljan. Kako vidite nas mirni i postcni Joso u 84-t- oj go-di- ni zivota париШ ovaj svjet. Joso Biljan je roden 18. oktobra 1902. u selu Musaluk Lika. Kako je poznato u Lici se oskudjevalo u pre-hra- ni i uzdrzavanju golog zivota kao mnogi od Lidana tako i Joso Biljan razmUlja Sto i kako da dode do boljeg komada kruha. Kanada iAmerikapo-pularn- a po citavoj Lici jer tamo su dobre zarade kruha na razbacivanje, tamo tece med i mleko. Ali kako otici i nastaniti se u toj bogatoj zemlji, tojejosu najvisemu-6ilo- , to su veliki troskovi, dobiti ula-zn- u vizu, platiti kartu za put, i dr. Kad je njegov otac primetio da i drugi odlaze, veli slusaj Joso, zalozi-cem- o baru i dobicemo novae koliko bude trebalo za tvoj odlazak, tj. za putnu kartu i za sve ostale troskove. Niko nije bio sretniji i veseliji od Jo-sh. On se opraSta zbunjeno od rodite-lja- , braca i sestara i svojih Skolskih i ostalih drugova i drugarica, s ko-jim- a je cuvao ovce. Ali Kanada je puna novaca i za ne-koli- ko godina eto me kuci, razmi-slja- o je Joso, pakujuci kofere. Maja meseca 1927. dolazi u Kanadu i na-sta- ni se u Alberti gde je upucen na rad na farmi u Medicine-Hat- . Neko-lik- o mjeseci radio je sa seljacima, dokje vidio da tu nema srece ni blizu onoga sto su mu pricali u Jugoslavi- - ji-- U potrazi za radom, za nekoliko mjeseci potrosioje stoje zaradio na farmi i Jos' se prilicno zaduzio i ko-nac- no dobije rad u rudniku. Plata je dosta mala, ali nema kuda i tu nas Joso radi prilicno dugo iprovodi naj-viS- e zivota u rudniku. Kadje uvideo da nemapovratka u staru domovinu, ocu i materi, a djevojka kojuje zaru-6i- o vec se udala, ozeni se ovde sa Re-gino- m (Nina) Stasiak i ostali vjerni jedno drugom do kraja. U braku su imali dvoje djece, cerku Judi i sina Edi. 1951. Joso i Nina Biljan dolaze u Richmond i tu se zakucili i ziveli do-br- o do Josina odlaska u vjednost. Brate j druze Joso laka ti kanadska zemlja, a tvojoj Nini, cerki Judi i sinu Edi sa zenom Sunjom, bratu i sestri u Jugoslaviji i familiji, kao i prijateljima nase iskreno saucesce. John Sulentich Vancouver, B.C. 20. aprila 1986. navrsile se 4 godine od kako je u Win-dsor- u brat, druugmiroprijoattaecl,j Ssutpervugo, 3Vtagic, i sahranjen je u Windsoru, Ontario, Kanada. Svima koji ga se secaju i po-sjecu- ju njegov grob, ljudski i drugarski hvala. OialoScena supruga Mira sinovi Damir i Ervin braca Tomo i Djuro sestra Marica i ostala rodbina i prijatelji iz Kanade i Jugoslavije if Ш 1ШШШШШШШШКШШШШШШШИШШШШШШШШ1ШШШШШШШШ11ВШШШШШШШШШШШШКи VOJNICIMA BUENOS AIRES . (Tanjug) — Pred-sjedni- k Raul Alfonsin zatrazio je od Vrhovnog vojnog suda da ubrza pro-ce- s protiv vojnih osoba osumnjiSenih da su sudjelovali u "nestajanjima" ljudi. Ukoliko vojni sudovi ne budu efikasni, Alfonsin ce kako se navodi zatraziti od gradanskih sudova da preuzmu postupke. To je vec ucinio kada se sudilo clanovima bivSih voj-nih hunti. Sudenje devetorici generala za ne-dje- la pocinjena u "prljavom ratu" protiv gerile, kao i na tragican proma-§a- j rata s Velikom Britanijom za Mal-vinsk- o (Falklandsko otocje u Juznom Atlantiku), nije dakle smirilo duhove, iako je to bio prvi slucaj u politickoj povijesti Latinske Amerike da vojnici odgovaraju za sve ono sto su ucinili ili propustili uciniti dok su bili na vla-st- i. Tako nesto moglo se, uostalom i ocekivati. Jer, iako je pokretanje pro-ces- a protiv clanova triju bivSih vojnih hunti bilo do6ekano s odobravanjem u najsirim slojevima, njihov zavrse-ta- k mnoge nije zadovoljio. Za rodake "nestalih" izrecene kazne, a osobito nekoliko oslobadajucih presuda, nisu bile dostatne da se рокибаји za-borv- iti svi uzasi koje je zemlja priti-snut- a vojnom cizmom prezivjela. Sluzbena drzavna komisija, cijim je radom po nalogu predsjednika Alfon-sin- a rukovodio poznati knjizevnik Er-nesto Sabato, registrirala je gotovo devet tisuca muskaraca, zena i djece koji su "nestali" u cistkama rezima. Ima medutim dosta onih koji tvrde da je broj "nestalih" daleko veci, pa se jos uvijek barata i s brojkom od trideset tisuca zrtava rezimskih na-stojan- ja da u zemlju vrate "red i mir" i spasu je od "subverzije". To je i bio jedan od razloga zbog kojeg su "Majke s Majskog trga" sto su godinama kruzeci ispred predsjed-nifck- e palace trazile istinu o svojoj ne-stal- oj djeci i muzevima i tako sprije-6il- e vojnike da velom zaborava poku-Saj- u prekriti dogadaje iz "prljavog rata" zavrsetak sudenja generalima popratile novim demonstracijama. Smatrale su da su kazne preblage, ali takoder i to da se osudom generala ne moze i ne smije zaklopiti to tuzno poglavlje argentinske povijesti. Jer, iako su generali nedvojbeno najodgovorniji za sve ono §to se do-gada- lo, sasvim je sigurno da cistih ruku u svemu tome nisu mogli ostati ni mnogi drugi koji su po njihovim naredbama ili s njihovim blagoslo-vo- m mnoge argentinske obitelji zavili u crno. Sudenje generalima nije, da-kle, moglo biti krajem, vec samo po-detko- m pranja prljavog rublja vojne diktature. Vrijeme za konacnu tocku — punto finala — na to razdoblje ar-gentinske povijesti po njima nije jos doSlo. S tim se raspolozenjem u sirokim masama morao suglasiti i predsjed-ni- k Alfonsin izdavSi nalog za pokreta-nje novih postupaka pred vojnim su-dovi- ma. U obrazlozenju te odluke koju je Vrhovnom vojnom sudu pro-sljed- io ministar obrane German Lo-pez, kaze se da se тибепја, hapsenja bez sudskih nalog a i ubijanje nepo-6udni- h osoba nikako ne moze prvdati "posluSnim izvrsavanjem duznosti". Takva poslusnost ne samo da moze, vec i mora biti kaznjiva. Alfonsin je svjestan otpora i neza-dovoljst- va koju ce ta njegova odluka izazvati u oruzanim snagama, bez ob-zi- ra na to sto i u njima ima onih koji se slazu s njegovim stavom, da se svi krivci moraju kazniti na efikasnim i brzim sudskim procesima, kako se na vojsku u cjelini u Argentini vise ne bi gledalo s tolikim podozrenjem. No izmedu mogudih prijetnji vojnika i zahtjeva §irokih masa, morao se opre-dijeli- ti za ovo posljednje. To mu je nalagalo i njegovo videnje potreba za moralnom obnovom zemlje i uevrsde-nje- m demokracije u Argentini. Zvonko TOMIC OTO BIHALJI --MERIN Spanjolski kralj Juan Carlos ne-dav- no je odlikovao Ota Bihalji-Me-rin- a za istaknuti njegov doprinos zbli-zavan- ju kulture Jugoslavije i Spa-njolsk- e. Knjizevnik i likovni kriticar Oto Bi-halji-Me- rin ostavio je vrlo opsezno i raznovrsno knjizevno i publicisticko djelo. Pisao je eseje, romane, kazali-Sn- e komade, reportaze, knjizevne i li-kov- ne kritike, politicke i informa-tivn- e clanke. Neko vrijeme, nepo-sredn- o prije dolaska Hitlera na vlast, bio je urednik lista "Linkskurve", or-gan- a lijevih pisaca Njemadke. Za-jedno s bratom Pavlom osnovao je u Beogradu 1928. izdavacko poduzece "Nolit" i uredio nekoliko prvih bro-jev- a casopisa "Nova literatura". Na razlicitim jezicima i u raznim zemljama, zaklju6no sa 1980. godinom objavio je ukupno oko 700 biblograf-sk-i jedinica. Najvazniji su mu knji-zev- ni radovi: "Juri§ u vasionu", "Spa-nij- a izmedu smrti i radanja" i "Do-viden- ja u oktobru". Poznate su knjige eseja "Misli i boje" i "Susreti s mojim vremenom, te kontemplativni putopis "Mala zemlja izmedu svetova", sto ga je napisao zajedno sa suprugom Li-zo- m Bihalji-Meri- n. Najvazniji od Bihaljijevih radova odnosi se na likovnu umjetnos. Oto Bihalji-Meri- n roden je 1904. u Zemunu. Nekoc soboslikarski radnik, pohadao je umjetnicku skolu u Beo-gradu, a poslije Umjetnicku akade-mij- u u Berlinu, gdje se nastanio i zi-vi- o od slikanja i pisanja. Godine 1924. pristupio je Komunistickoj partiji Ju-goslavije, a zatim KP Njemacke. Po dolasku Hitlera na vlast 1933. prelazi u Pariz. Kada je po povratku iz Mos-kv- e, gdje je sudjelovao na Kongresu sovjetskih pisaca 1934. morao napu-sti- ti Francusku, prelazi u Svicarsku i tu zivi do 1936., a onda odlazi u &pa-njolsk- u. U toku 1939. boravio je u Ita-lij- i. Neposredno pred rat vratio se u Jugoslaviju. kao rezervni oficir za-roblj- en je u aprilskom ratu 1941. Go-dine 1941-194- 5. proveo kao ratni za-roblje- nik u Njemackoj. U zagrebac-ki- m logorima (Osnabrick, Niinberg, Strij), bio je u rukovodstvu legalnog pokreta otpora. Po okoncanju rata vraca se definitivno u zemlju i zau-zim- a vidno mjesto u javnom i kultur-no- m zivotu. PIK "BEOGRAD" GRADI CETIRI FABRIKE U KUBANU MOSKVA, april (Tanjug) — Zamenik predsednika vlade Ruske Federacije (RSFSR) Lav Jermin prilikom prijema predsednika Poslovodnog odbora PIK "Beograd", Milojka Veljovica istakao obostrano zadovoljstvo uspesnim po-cetko- m saradnje jugoslovenske grade-vinsk- e opertive i proizvodaca opreme sa Ruskom Federacijom u izgradnji no-vo- g agroindustrijskog kompleksa'u Ku-ban- u. Beogradski poljoprivedni kombinat, kao nosialc svih tih poslova, zavrSio je sve projekte za taj buduci sovjetski po-ljoprivre- dni gigant. Gradnja stambenih zgrada i jednog holela, koji je poverena beogradskom "Energoprojektu" vec je u toku i svi objekti bice zavrSeni pre utvrdenog roka. Postignut je sporazum sa investito-ro- m da odmah zatim робпе- - izgradnja i cetiri prve fabrike od kojih ce tri pro-izvod- iti ambalazu, a jedna konditorske proizvode. Vrednost ovih poslova je oko 60 miliona dolara. Paralelno sa ugovaranjem svih inve-sticion- ih i drugih poslova, koje ce izvo-di- ti jugoslovenska preduzeca, poceli su i pregovori o izgradnji jo§ dva poljop-vredn- a kombinat au blizini Moskve. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000193