Novosti, April 22, 1944

              y
STRANA 2
"WV TW'r g}'#fT'fR'ST!'r-"ž- l
NOVOSTI
Pub&hed every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In tbe Croatian Languago
Izlazi evaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adekndo Street West Toronto 1 Ontario
Telepbone: ADdcddo 1642
Registered in tbe Registry Oiiice for the City o( Toronto
on tbe 24th day of October 1941 as
No 48052 CP
Dopisi bez potpisa te ne uvr&uju — Rukopisi se ne vraćaju
Konvencija CCF i radničko
jedinstvo
Pred nekoliko dana završila je zasjedanjem konvcr- - -- i
CCF partije u provinciji Ontario Očekivalo se mnogo od
ove konvencije tim više što je CCF partija druga po veličini
svojih predstavnika u provincijalnom parlamentu partija
koju je radnički pokret tako mnogo podupirao u prošlim pro
vinajalnim izborima partija koja kad bi se više zauzimalo
za narodne a ne svoje partijske interes mogla bi postati p'
gonska sila i biti nosioc širokih narodnih želja i interesa i: i --
htičkom i ekonomskom smislu Ali konvencija se nije dot :
niti najosnovnijih narodnih potreba niti je pripremila pro r
za provadjanje u život svih mogućnosti koje se pred njom n i
laže
Usvojeno je dakako nekoliko dobrih rezolucija No opće
nita politika CCF nije podvržena detaljnoj raspravi i kritici u
svjetlu nove svjetske situacije koju je rat istakao nije se ras-pravljalo
ni stanovište pokreta na osnovu iskustva iz prošlo-godišnjih
izbora skoro otvaranje drugog fronta u Europi raz
vijanje i primjenjivanje teneransge pomuče ouajenje svijesti
kanadskog naroda pogotovo u provinciji Ontario gdje su
predstavnici CCF partije izabrani na položaj jake opozicije
provincijalnom parlamentu — 3ve to i mnoge druge stvari ni-su
potakle konvenciju na raspravljanje i usvajanje temeljite i
8cvremene politike u suglasju želja većine kanadskog naroda
To je1 najbolje odraženo u njihovom bojažljivom gledanju
na svjetsku situaciju kada je prihvaćen defetistički pogled Da-vida
Lewisa da nada Teherana "nije ispunjena" To drugim
riječima znači potpuno odbijanje gorućeg problema o nacio-nalnom
jedinstvu Pitanje nacionalnog jedinstva u zemlji oni
podcjenjuju i podčinjavaju svojim uskim partijskim interesima
solidarišući se radje sa raznim katoličkim i drugim vjerskim
grupacijama nego sa široko-narodni- m i progresivnim dijelom
kanadskog naroda
Ovo se naročito opaža sa odbijanjem saradnje sa Radni
čkom Progresivnom Partijom Dok se u svim demokratskim
zemljama svijeta stvara radničko jedinstvo dok kanadski rad-nici
i farmeri žele i čekaju da se to jedinstvo ostvari što prijo
i kod nas jer tako zahtjevaju intoresi sadašnjosti i budućnosti
— konvencija CC F je jasno pokazala da njoj nije u interesu
takvo jedinstvo jer vidi da bi se uslijed takvog jedinstva re-voltirao
jedan manji dio privilegisanih i defetističkih elemena
ta oko vodstva partije
Prije su za razlog uzimali "nasilje" kada su odbijali sarad-nj- u
sa drugom radničkom partijom i progresivnim radničkim
pokretom danas pak govore da je taj pokret "napustio" bor-bu
za socijalizam — a oni (CCF) ne žele imati ništa sa partija-ma
koje nisu za socijalizam i to onakav socijalizam kakvog
zagovara CCF partija Smiješan izgovor je li?
Usprkos svega toga na konvenciji se osjećao pritisak do-gadja- ja
pritisak za radničko jedinstvo koji je dolazio od obič
nih članova radnika Razni CCF klubovi duž provincije pos-lali
su po svojim delegatima rezolucije o potrebi jedinstva svih
kanadskih radnika bez obzira na partijsku pripadnost To je
najjasniji dokaz da su široke mase CCF članova shvatile
potrebu jedinstvenog istupa radnika na svim važnijim pitanji
ma današnjice bez obzira na političke ili druga opredjeljenja
Medjutim radnički pokret u provinciji i cijeloj zemlji naglo
te razvija i kreće napred u korak sa postojećom situacijom
On se kreće po linijama borbe za nacionalno jedinstvo za
postizanje svih mogućnosti koje su otvorene pred nama u du-hu
feheranskih odluka i provadjanju rata sa maksimalnim mo-gućnostima
U svakoj industriji u svakom rudniku i poduzeću
radnici misle i raspravljaju o posljeratnom životu i donašaju
svoje predloge upraviteljstvu i vladama To se čini u takvom
jedinstvenom duhu da dogmatička riješenja ontarijske kon-vencije
CCF blijede u očima radnika Tu učestvuju CCF
članovi vodje zanatsko unijskog pokreta i drugi slojevi ka-nadskog
naroda
Ako sve te stvari nisu uzete u obzir na ontanjskoj kon-venciji
CCF to opet ne znači da to nije ostalo u mislima nji-hovih
članova Život sam po sebi probija najteže zidove Borba
za jedinstvo širokih kanadskih slojeva naroda nailazi na sve
veću potporu Prilika za takvo jedinstvo je danas veća nego
ikada ranije
Pored ontarijske održana je konvencija i u British Colum-bij- i
Tamo su odluke savremenije nego odluke ontarijske kon-vencije
To je očito radi toga što je radnička klasa u B C da-leko
naprednija borbenija i bolje organizovanija nego u ma
kojem dijelu Kanade Da je tako pokazuje pored ostalih i či-njenica
da je na konvenciji usvojena rezolucija sa kojom se
traži priznanje vlade maršala Tita u Jugoslaviji
Pa dok se politika CCF u Ontario i Ouebec svodi na sa-redn- ju sa katoličkim pokretom naglašujući da oni "nisu ko-munistička
organizacija" dotle se sa katoličkim pokretom u
ovim dvim provincijama povezuje radi borbe protiv tog pro-gresivnog
radničkog pokreta u kojem vide smetnju i opreku
svojim pro-defetistićk- im tendencijama
To znači još i to da je politika CCF različita i necentra-lisovan- a da je vodjena onako kako gdje prilike i mogućno
sti odgovaraju
Ovako nejasna i neodredjena politika CCF partij u ko-joj
je većina radnika i farmera ne koristi narodu Kanade No
to još opet ne znači da se ona ne mole promjeni biti odredje-nij- a
i od koristi širokim narodnim slojevima ako za to dodje
pritisak od strane satnog članstva Za to na širokom članstvu
je da i ono rekne svoju i traži od vodstva da se politika partije
uskladi sa narodnim ne partijskim interesima
1 MFzžTSši Q©
ratVEEtiSBi T M B u bwl JlsssBlSBSSMrV's
' rffifflJBsVBBnT n N H 1 MM IR?9flBsV£jliv r ''"' UrJcJn i
vvill Y0U
will Y0U
riiTmjTTnrnTiK
K'V'FKSKVtiMBmkiftbftUnuAKBSBrt
NOVOSTI
ivmi£cuvyMrjvitYiYi- -
Kanadsko - Sovjetski
ugovor
NAŠA ŠTAMPA NA IZLOŽBI SLAVENSKIH NOVINA OD NA-ŠE- G
DOPISNIKA RAYMOND ARTHUR DAVIESA
Moskva — Bez svake dvojbe da
je Kanada jedna od najpopularni-jih
savezničkih zemalja u Sovjet-skom
Savezu Nije svakodnevni
slučaj da sve veće sovjetske no-vine
kao na primjer Pravda i Iz- -
vostija objavljuju velike preko
tri stupca članke na prvim stra-nicama
o tekstu ugovora Sovjet-skog
Saveza sa drugim zemljama
Ali to se dogodilo kada je na 11
februara potpisan sovjetsko-kanad-s- ki
ugovor o vojnoj pomoći koji
je istovremeno na 23 marča objav-ljen
u Moskvi i Ottaui
Kano u jutro 23 marča prolazio
sam po ulicama i trgovima u Mos-kvi
Narod je kao obično svakog
dana odlazio na posao Dan u gra-du
osvanuo je zaposlenim ratnim
životom Iznenadno je radio stani-ca
preko zvučnika počela objavlji-vati
vijesti Narod se kao i svakog
jutra sakupljivao u grupama slu
šajući vijesti "Na 11 februara" —
govornik je preko zvučnika naja-vio
— "u Ottavti Kanada potpi-san
je ugovor izmedju vlade Sa-veza
Sovjetskih Socijalističkih Re-publika
i vlade Kanade po koji me
će Kanada snabdjevati ratnim ma-terijalom
Savez Sovjetskih Socl-jalističk- ih
Republika Narod je po-čeo
živu raspravljali "Pa gdje je
Kanada?" — pitala je blizu me-ne
jedna djevojka
Gotovo svi su htjeli odgovoriti
ovoj djevojci Mene je začudilo
njihovo veliko poznavanje Kana-de
jer u ostalom ona nije najveća
i najvažnija zemlja na svijetu i
mnogo je daleko Ali svejedno
ljudi u toj maloj grupi muškarci i
žene znaju gdje se Kanada nala-zi
koliko u njoj ima stanovnika i
što ona radi u ratu
"Kanada proizvodi dobre tanko-ve"
— primjetio je jedan oficir
koji je upravo dolazio do nas "I
njezini avijatičarl su dobri mom-ci
Pokazali su to oni nad Berli-no- m
i drugim gradovima Njema-čke"
Svi su mu odobravali
Vrlo je ugodno gledati na sov-jetske
narode kada oni izrazu ju os-jećaje
prijateljstva i simpatije
prema Kanadijancima Djelomično
to je radi činjenice da blizu pola
milijuna Ukrajinaca živi u Kana
di da blizu 60000 Rusa radi u ka
nadskoj industriji da je Kanada
sakupila blizu pet milijuna dolaia
za Crveni Križ SSSR i da su u Ka-nadi
proizvedeni tankovi učinili ve-liku
dugu na sovjets-ko-njemač- -
kom Irontu
Sjećam se mog susreta sa ofici
rom Crvene Flote u Teheranu
Dakle Ti si Kanadijanac" — us
kliknuo je oficir kada su me njemu
predstavili "Kali mi" — pitao je
'koliko Ukrajinaca živi u Kana-di?"
Odgovorio sam na njegovo
pitanje "Razgovarao sam sa mno
novosti
Neki dan sam razgovarao sa
profesorom Petrovskim kojeg se
možete sjećati kada je napisao čla-nak
o radu ukrajinskih fašističkih
grupa u Kanadi U razgovoru snji-m- o
pokazao je duboko razumije-vanja
ne samo u životne probleme
Ukrajinaca u Dominionu nego i u
industrljalna i politička razvića te
zemlje
U glavnom uredu Sve-slaven-sk- og
Odbora nalaz be slavenske
novine iz cijelog svijeta Posebno
mjesto posvećeno je izložbi sla-venskih
novina u Kanadi Gleda-jući
na njih opazio sam — Novo
sti Srpski Glasnik Hrvatski Glas
Ukrajinske Zhittva Ukrajinske
Slovo Veznik Kanadski Ranok i
Khronika Tugodnejeva — sve pu-blicirane
u Torontu Montrealu i
Vinnipegu
Za Kanadu interesiraju se ne
samo Rusi nego i drugi narodi ko-ji
prebivaju na sovjetskom terito-riju
U razgovoru sa svećenikom
majorom Francisckom Kubsz čla-nom
poljskog vojnog korpusa u
SSSR doznao sam da su njegovi
rodjaci rukovodili izgradnjom ka-tedrala
u Winnipegu i Edmontonu
Otac jednog jugoslavenskog avija-tičar- a
u SSSR bio je svojevreme-no
u Sjedinjenim Državama i Ka-nadi
Sve ove veze i poznavanje od
ogromnog su značaja danas kad
slavenski narodi zajedno sa Sov-jetskim
Savezom i drugim demo
kratskim zemljama provode narod-ni
oslobodilački rat za uništenie
zajedničkog neprijatelja i za iz-gradnju
stabilnog mira u buduće
To se opaža i u posebnom član-ku
sovjeteko-kanadsko- g ugovora
koji glasi: "Vlade Saveza Sovjet-skih
Socijalističkih Republika 1
Kanade još jednoć ističu svoje že
lje za razvijanje dobrih ekonom
skih odnosa izmedju ove dvije zem
lje i ostalih zemalja svijeta One
izjavljuju da je njihov cilj poduzi-manje
mjera koje će narodima osi-gurati
široku proizvodnju i potroš-nju
proizvedene robe I unapredji-vanj- e
razvitkuagotrvgooravine "putem me-djunarod- nih
Ova točka otvara izgled još veće
ekonomske suradnje izmedju Sov-jetskog
Saveza i Kanade poslije
rata te Kanade i drugih savezni-čkih
zemalja koje su sa Sovjetskim
Savezom povezane u ratu protiv
zajedničkog neprijatelja
TRAŽE JOS 250000 RADNIKA
London — Nijemci traže od
svojih siužnika u Nizozemskoj još
260000 radnika za posao u ratnoj
industriji I za izgradnju obalnih
utvrda Već do sad su Nijemci na
silno otjerali na ropski rad do bli
zu 500000 Nisozemra Služ- -
rlgeiimaae iKmvaaaantaaedrimijjaianl"nciam—ma nizartsuotčkaiovvmaion joelveonodfgi--a-- rcnaeičdkndeiakavllmasjetijre ssteuešnkoaobroaddvajtepitoičt!oeeloikNiozibjeiblmjr-co-- jr-'
no buniti
i
vor Ms
(Pronos sa str 1)
naročito u t"k i peto ofen- -
nii -- mo pretrpjeli teke gu- -
I'alc su hiljade najboljih si- - 'a naiih naroda Medju njima se aiae i članovi Izvrsno Odbora
nti-fašističk- og Vijeća Narodnog
Oslobodjenja Jugoslavije l'rila
I'ozderar Veselin Masleša Sinta
Milošević i nekoliko članova An-ti-fašističk- og
Vijeća Narodnoj?
Oslobodjenja Jugoslavije To su
teški i nenadoknadivi gubici
Odajmo počart ovim slavnim sino-im- a
našeg naroda koji su dali
oje dragocjene živote za bolju i
sretniju budućnost naroda Jugos--
tviM (Prisutni ustaju i šutnjom
dam počast palim borcima Grom-- p
khci: "Slava im!")
I balo je proliti potoke drago- -
i ra narodne krvi trebalo je da
'i im i hiljada najboljih sinova na- -
ih naroda polože svoje živote u
tnku dvogodišnje nejednake borbe
s neprijateljem da bi na koncu is-tina
o stvarnom položaju u Jugos--
a i li prokrčila sebi put pred svjet-skom
javnošću Možda nikada ni
icdan mali narod nije tako skupo
i a do toga da uvjeri svjetsku
ia nost kako je krv koja je proli- -
rra u Jugoslaviji njegova krv a
i? mih sramnih izdajnika čije po-glavice
uživaju gostoprimstvo u
ar7ničkim zemljama
BORBA SA IZDAJNICAMA
ZEMLJE
Jedna nečuvena prevara čitave
poštene svjetske javnosti raskrin-kana
je u periodu ove godine dana
Izdajnička londonska vlada preko
dvije godine varala je čitav svijet
time što je govorila da borbu u
Jugoslaviji vodi njezin ministar
Draža Mihajlović Da bi ironija bi-la
još veća četničke bande na čelu
s tim ministrom — izdajnikom vo-dile
eu kroz čitavo to vrijeme i još
danas vode borbu protiv Narodno-oslobodilač- ke
Vojske i Partizanskih
Odreda a na strani okupatora AH
te pokvarenjake ništa nije smeta-lo
da u isto vrijeme prikažu uspje-he
Narodno-oslobodilač- ke Vojske
svojim uspjesima (Povici negodo
vanja komešanje medju delegati
ma) Za vrijeme četvrte ofenzive
izdajnik Draža Mihajlović (Povici
"Dolje izdajnici!") napravio je spo
razum s Nijemcima Talijanima i
ustašama da zajedno zadaju smrt-ni
udarac našoj Narodno-oslobodi-lačk- oj
VoJHci Mnogobrojni doku-menti
koji su nam pali u ruke za
vrijeme naše ofenzive protiv četni-ka
Draže Mihajlovića jasno otkri-vaju
taj pakleni plan i nečuvenu
izdaju tih narodnih izroda Kao Sto
je već našoj javnosti poznato za
vrijeme velikih i slavnih borbi na
rijeci Neretvi i kod Gornjeg Va
kufa Draža Mihajlović je sakupio
svu svoju vojsku u Srbiji u San-džaku
u CmoJ Gori u Hercegovi-ni
i u Istočnoj Bosni svega oku
18000 četnika i doveo ih na Ne-retvu
da bi nam tu zabili nož u
ledja Naše slavom ovjenčane: L
II III i VII Divizija i jedinice
IX Dalmatinske Divizije razbile
su ne samo Nijemce ustaše i Ta-lijane
na rijeci Neretvi već su
prešle i u odlučnu ofenzivu protiv
četnika Draže Mihajlovića gone-ći
ga od Neretve do Kolašina
gdje su mu zadale konačni udarac
i likvidirale njegove četnike kao
neku ozbiljnu vojničku snagu
Sve su to činjenice koje izdajni
čka izbjeglička londonska vlada ni-je
mogla zabašuriti pred svjetskom
javnošću Tako je prevara bila ko-načno
otkrivena
Zbog dogadjaja izvan naše zem
lje to jest zbog pobjeda slavne
Crvene Armije na stočnoj Fronti
i razbijanja elitnih hitlerovskih
armija (Povici: "živjela nepobje-diva
Crvena Armija!" "živio drug
Staljin!") stvoreni su bili uvjeti
za pobjede ostalih Saveznika En-gleske
i Amerike u Africi stvore-ni
su bili uvjeti za iskrcavanje Sa-veznika
na Siciliju i na koncu u
Italiji i za kapitulaciju glavnog
Hitlerovog partnera fašističke Ita-lije
Ovdje moram da naglasim da
je kod izbacivanja Italije iz stro-ja
veliku ulogu odigrala i naša
Narodno-oerlobođilač- ka Vojska ko-ja
je čitavo vrijeme u toku ovog
rata prikovala uz sebe šesnaest do
dvadeset talijanskih divizija još
do kapitulacije Italije jedinice na-še
Narodno-oslobodilač- ke Vojske
prešavši ponovno u ofenzivu pos-lije
pete ofenzive neprijatelja os-lobodile
su skoro čitavu istočnu
Rosnu veći dio Centralne Rosne i
Bosansku Krajinu (Burno odobra
vanje Pljesak) Kapitulacijom
Italije i razoružavanjem deset ta-lijanskih
divizija u našoj zemlji
naša Narodno-oslobodilač- ka Voj-ska
došla je ne samo do velikog
naoružanja već je i sama nara-sla
najmanje za 80000 novih bo-raca
i oslobodila nove velike pre-djele
u Dalmaciji Sloveniji itd
Na taj su način stvoreni uvjeti za
nove pobjedničke operacije jedini
ca Narodno-oslobodilač- ke Vojske
jedne strane a s druge naša Narodn-o-
oslobodilačka Vojska stekla
je kod Saveznika glas ozbiljnog
vojničkog faktora s kojim danas
računaju ne samo saveznici kao sa
svojim saveznikom nego i fašisti--
t'"x'™ynt
iki i--
djui
koji ('Z UZ hoih divnija
nje Pljesak)
rsaia Tita
vlii - ilotl lllkiilli
be pliki broj nji-(IJur- no
odobrava- -
poslije kapitulaciji:
ITALIJE
I'oslije kapitulacije Italije doš-lo
je do nevidjenog poleta narod-nog
ustanka u Sloveniji u Dalma-ciji
pa i u ostaloj Hrvatskoj Ta-ko
danas nema ni jedne oblasti u
Jugoslaviji gdje se nije rasplam-sao
plamen narodnog ustanka
(Pljesak) Do 1 novembra ove go-dine
oslobodjeni su ogromni novi
prostori naše zemlje Oalobodjen
je veliki dio Slovenije Bosanske
Krajine čitava Istočna Bosna veli
ki dio Centralne Bosne čitav San-džak
veliki dio Crne Gore l jedan
dio Hercegovine Nekoliko naših
divizija već su prešle granicu iz-medju
Sandžaka i Srbije (Pljesak)
i počele ponovno oslobadjati srp-ski
narod od njemačkih i bugarskih
osvajača Nedićeve vojske i četni-čkih
bandi Draže Mihajlovića Jed-na
od vrlo značajnih činjenica jest
da su naše partizanske snage u
Makedoniji u posljednje vrijeme
postigle znatne uspjehe i već po
drugi put zauzele Kičevo Debar i
tako stvorile uvjete za još jače raz-vijanje
partizanskog pokreta u Ma-kedoniji
(Pljesak) Partizanski
pokret u Makedoniji usko je pove-zan
s partizanskim pokretom u Al-baniji
i Grčkoj i u isto vrijeme
javlja se kao ozbiljna potpora u
razvijanju partizanskog pokreta i
u samoj Bugarskoj (Pljesak) Je-dan
od najljepših uspjeha našeg
narodnog ustanka koji ima veliki
historijski značaj jest oslobodje- -
nje Istre i Slovenskog Primorja
poslije kapitulacije Italije (Bur-no
odobravanje Pljesak) Dvade-setgodišn- je
ropstvo slovenskog i
hrvatskog naroda nije moglo us-prkos
svih napora fašista oduzeti
našoj porobljenoj braći njihovo na-cionalno
obilježje i oslabiti njiho-ve
težnje za sjedinjenjem sa svo-jom
braćom i ostalim narodima Ju-goslavije
Kao što se već iz napred izlo
ženog vidi situacija se u Jugosla-viji
i u svijetu naročito posljed-nje
godine potpuno izmijenila Za-hvaljujući
pobjedama Crvene Ar-mije
Hitlerova ratna mašina sto
ji pred katastrofom a pobjeda nad
ovim najvećim neprijateljem čov
ječanstva više nije daleko U to-ku
ove godine dana rapao se faši-stički
blok Italija je izbačena iz
stroja Kod Hitlerovih ratelita vla-da
još veća zabuna i raspadanje
Odnosi izmedju Saveznika Sov-jetskog
Saveza Engleske i Ameri-ke
postaju sve čvršći (Pljesak)
što je naročito došlo do izražaja
na moskovskoj konferenciji pred-stavnika
ovih triju velikih savez-ničkih
sila Sve ove činjenice ima-ju
ogromno značenje i za našu Na-rodno-oslobodil-ačku
borbu Vjera
u blisku pobjedu i konačno oslobo-djenj- e
naših naroda ispod okupa-torskog
jarma zahvaća sve šire
slojeve naroda Jugoslavije što se
izražava u masovnom prilivu no-vih
boraca u našu Narodno-oslob- o-dilačku
Vojsku što se izražava u
pristupanju našoj narod no-oslob- o-dilačkoj
borbi mnogih istaknutih
političkih kulturnih i javnih rad-nika
u svim zemljama Jugoslavije
Sve to utiče s druge strane na
sve brze raspadanje marionetskih
državnih aparata Pavelića i Nedi-ć- a
i na taj način na slabljenje
okupatorskih pozicija u našoj zem-lji
(Pljesak)
IZDAJNIČKA VLADA NASTAV-LJ- A
PO STAROM
No jedno se nije izmijenilo ni
u toku posljednje godine dana us-prkos
svih tih činjenica koje smo
naprijed naveli a to je politika iz-dajničke
izbjegličke vlade koja se
sada nalazi u Kairu i koja naža-lost
još uvijek važi pred našim
Saveznicima kao legitimni pred-stavnik
naroda Jugoslavije Ne-mam
namjere da u ovom kratkom
izvještaju ulazim podrobnije u to
zašto je to tako zašto Saveznici
trpe tu vladu koja nema nikakva
oslonca u našem narodu jer sara-djuj- e
preko svog ministra Draže
Mihajlovića s okupatorom već dvi-je
i po godine protiv naše Narodno-oslobod-ilačke
Vojske odnosno
protiv naroda Jugoslavije koja je
izrazito reakcionarna i veliko-srp- -
ska što se naročito vidi iz njezi
na sastava jer u njoj učestvuju
takvi ljudi kao što je poznati šes- -
tojanuarac Pera Živković i drugi
Ali jedno mogu kazati: nema ni
jednog borca u Narodno-oslobodi-lačk- oj
Vojsci i Partizanskim Od-redima
ni jednog rodoljuba koji
učestvuje u današnjoj divovskoj
borbi koji ne bi osjetio bol u srcu
koji ne bi osjetio ogorčenje svaki
put kada pomisli da ta vlada koja
ima na duši toliko zločina i kojoj
je mjesto na listi ratnih krivaca
još uvijek sjedi i uživa gostoprim-stvo
naših Saveznika (Burno odo-bravanje
Pljesak) Nama je vrlo
dobro poznato da ta vlada čini sve
što mole da se na bilo koji način
prokrtumcari u našu zemlju a to
isto vrijedi i za kralja prije no
što narod rekne svoju odlučnu ri- -
Subota 22 aprila 1944
i i o njili'ivoj sudbini Mi znamo i
t" da postoje u inostranstvu iz-jey- ni
reakcionarni krugovi koji
podupiru tu vladu i kralja u nji-hovim
nastojanjima Ali mi znamo
i to da ogromna većina naprednih
demokratskih elemenata u savezni-čkim
zemljama iskreno želi da naš
narod sam odluči o svojoj sudbini
i stvori takvo državno uredjenje
kakvo nadje za potrebno (Povici:
"Tako je!" — Burno odobravanje
Pljesak)
SVI NEPRIJATELJI NARODA
PO JEDINSTVENOM PLANU
KLEVEĆU POKRET U
ZEMLJI
Naa su klevetali i još kleveću sa
svih strana ali po jedinstvenom
planu Svi okupatori njihovi kvis-linzi
— prodane izdajice ustaše
nedićevci četnici Draže Mihajlo-vića
u zemlji j njihovi gospodari a
inostranstvu — govorili 6u i go-vore
da je naša narodno-olobodi-lać- ka
borba u JuRO-lav- iji čisto ko-munistička
stvar: boljšev izaći ja
zemlje pokušaji komunista da uz-mu
vlast ukidanje privatne svoji-ne
unUtenje crkve i vjere uniš-tenje
kulture itd„ itd Ove su kle-vete
stare i otrcane One su poni-kle
u Geobbelsovoj kuhinji i sada
su postale glajhšaltovana hrana
kojim GeobbeLovi istomišljenici
hrane stanovništvo "nove Europe"
i pokušavaju je cksprtirati i izvan
Europe Ali u te laži malo tko jn5
vjeruje a najmanje narodi Jugo-slavije
Naša borba za opstanak
suviše je krvava i teška mnogo i
premnogo su naši narodi u tok
ove tri godine prepalili da bi ih
tko mogao takvim otrcanim kle-vetama
skrenuti s puta ove ve
like i slavne borbe za nezavhnoi-- t
za bolju i sretniju budućnost Pre-šla
su ona vremena kada je šaka
reakrionera pripisivala ponekad s
uspjehom komunistima Jugoslavi-je
takve i slične stvari da bi St
izolirala od naroda Kroz ovu veli-ku
oslobodilačku borbu narodi m
se Jugoslavije uvjerili da sa ko-munisti
najvjerniji wnovi svog aa-ro- da
nvjek spremni na najr
žrtve za njegovu sreću (Odobrava-nje
Pljesak)
U vezi sa svim tim a naročit s
razvitkom sveopćeg narodnog us-tanka
u vezi s oslobodjenjem sv
većih teritorija u vezi sa wve ve
ćim zadaćama koje se postavljaj
pred naše narode i u vezi s raa-voje- m
dogadjaja u inostranstv
potrebno je blagovremeno poduze-ti
sve mjere za daljnje uspješs
razvijanje narodno-oslobodila- či
borbe potrebno je poduzeti sr
mjere da bi na$i narodi osigurali
sebi takvo državno uredjenje koje
bi se zasnivalo na bratstvu i rav-nopravnosti
svih naroda Jugoslavi-je
i koje bi garantiralo istinslnt
slobodu i demokraciju svim sloje-vima
društva (Burno dugotraj
odobravanje Povici: "Tako je!")
Kroz dvadeset i tri godine monar-hija
se potpuno kompromitirala
kod naroda Ona nije bila nosilac
demokratskih načeli već diktature
najreakcionarnije klike Monarhi
ja nije bila spona za bratstvo na
roda Jugoslavije i temelj za stva-ranje
snažne državne narodne za
jednice Monarhija je bila nosilac
velikosrpske hegemonije i ugnjeta-vanja
drugih naroda (Burno odo-bravanje
Povici: "Tako je!") Po-kojni
kralj Aleksandar 1929 godine
raspustio je parlamenat i uveo voj
nu diktaturu Uveo je režim tero-ra
i nasilja Kralj Petar II po
stao je već ispočetka centar oko
koga se okupljalo sve ono reak-cionarno
što je upropastilo našu
zemlju Još više on je sve vrije-me
podržavao i još uvijek podr-žava
najsramnijeg izdajnika Dra
žu Mihajlovića i njegove vojvode
O tome ima stotine i hiljado doka-za
i to znaju svi naši narodi U
vezi s tim samo republikanski de-mokratski
oblik vladavine može
spriječiti nesreće (Dugotrajno
burno odobravanje)
NAJVIŠE ZAKONODAVNO
TIJELO U ZEMLJI
Takva je situacija u četvrtoj eta-pi
razvitka naše narodno-oslobodilač- ke
borbe I dosljedno tome na-šem
narodnom predstavništvu na-meće
se dužnost da preduzme sve
potrebno i opravda povjerenje og
romne većine slobodoljubivih na-roda
Jugoslavije U ovoj četvrtoj
etapi u vezi s unutrašnjim i vanj-skim
dogadjajima nameće se po-treba
stvaranja takvih narodnih
organa političkih i zakonodavnih
kao i izvršnih koji iz njih prolstl-ć- u
a koji će biti kadri da savlada-vij- u
sve teškoće u ovoj situaciji
i koji će dostojno representlrati
narode Jugoslavije kako u samoj
zemlji tako j izvan nje koji će bi-ti
sposobni spriječiti svaki poku-šaj
došao on bilo s koje strane
koji bi išao za tim da onemogući
ostvarenje težnji za koje je naš
narod prolio toliko krvi u ovoj ve
llkoj oslobodilačkoj borbi Danas
je potrebno da Anti-fašistič- ko Vi-jeće
Narodnog Oslobodjenja Jugo-slavije
postane zaista najviše za-konodavno
i izvršno tijelo naroda
Jugoslavije Danas je već došlo
(Preno na str 4)