Nase Novine, March 18, 1981

              J ' -- . j .,
Nase novlne, January 14, 1981 —9 .rr
. . . _ . _" . . .
4
~ ~
, ! MEDJU
Ostaci nekada velikih slo-vensk- ih
plemena koji su se
od VIII vijeka naseljavali
izmedu rijeka Odre i Labe
nazvani su LuziCki Srbi. U
vi5evjekovnoj borbi za op-stan- ak
najviSe su ih pro-ganj- ali
i uniStavali Germani.
Dolaskom faSizma na vlast
LuziCkl Srbi bili susvedehi na
relativno malom prostoru br-dov- ite
Gornje Luzice i ravne
Donje Luzice. Poslije oslo-boden- ja
njihova teritorija se
proSiruje i danas zahvata
istoCni dio ove zemlje od
linije Berlin — Drezden.
Od Berlina do Bautzena,
kultumog centra Luzickih
Srba vodi autoput i nije
potrebno vi§e od dva casa
voznje. Ve6 na samom po-6et- ku
boravka u Njemafckoj
Demokratskoj Republic! iz-raz- io
sam zelju da posjetim
ovaj narod koji je tako be-zpoSte- dno
uni§tavao Himler
po Hitlerovoj preporuci.
Vec u Potsdamu od kolega
lista "Markise folkstime",
6iji sam bio gost, dobio sam
informaciju da Luzicki Srbi
imaju svoj dnevnik koji se
zove "Nova doba" a njihova
organizacija "Domovina".
Sude6i po ovim nazivima
pomislio sam dacu uistinu u
Bautzenu sresti ljude sa
kojimadu mo6i izmijeniti po
koju srpsku rijefi. Na to su
me upudivali i dvojezicni
natpisi mjesta kroz koje smo
prolazili. I nijesam se pre-vari- o.
To sam najbolje osje-ti- o
kada je portirka razgova-ral- a
sa sekretaricom glavnog
i odgovornog urednika na
luzifcko-srpsko- m jeziku. Do-st-a
rijeCi razumio sam i
shvatio da glavni urednik
nije u kancelariji. No, ni§ta
zato, rdva novinara preuzela
su njegovu ulogu ( srdacno
razgovaralasamnom. Bili su
veoma sredni Sto za sagovor-nik- a
imaju Jugoslovena.
— Mi ovdje o Jugoslaviji
dosta znamo. ViSe puta do-lazi- le
su kod nas delegacije
iz vaSe zemlje i kulturno--umjetniCk- a
druStva. Istina,
ranije бебсе nego sada —
prifca nam novinar Beno Ri-јеб- ка.
U poslijeratnom peri-od- u
naSi drugovi odavde iSli
su na radne akcije u vaSu
zemlju. NaS proslavljeni pi-s- ac
Jurij Brezan bio je
trostruki udarnik na pruzi
Samac — Sarajevo.
— NaS 2ivot za vrijeme
faSizma, a narofiito od 1937.
godine bio je tezak i surov,
kaze novinar Mercin Velker.
Raznim nacistifckim dekre-tim- a
bili smo proganjani i u
svemu ograni6avani. Skole,
crkve, паб 6asopis "Domo-vina"
i svaka upotreba srp-sko- g
pisma, pa i govora, bila
je zabranjena. Maja 1940.
y
godine Himler je po nare-denj- u
Hitlera izradio pose-ba-n
program za uniStenje
naSeg naroda.
Da Hitler nije imao milosti
prema ovoj naciji vidi se po
tome Sto je u toku faSistiCke
diktature uspio da likvidira
viSe desetina hiljada Luzi6-ki- h
Srba.
I tako ta buma proSlost
danas je samo sjecanje.
Poslijeratno doba piSe novu
istoriju. Luzicki Srbi su je-di- na
nacionalna manjina u
Njemafikoj Demokratskoj
Republici koja broji neSto
oko sto hiljada Ijudi. U ovoj
zemlji oni su danas po
svemu ravnopravni i veoma
poStovani gradani koji ma us-ta- v
garantuje njegu sopstve-n- e
tradicionalne kulture. U
osnovnim Skolama pored
njemackog jezika u6i se i
jezik Luzifikih Srba. Imaju
nekoli
nekoliko gimnazijaau Baut-zenu
nalazi se luzicko-srps- ki
instituza obrazovanie nastav
nog kadra, izdavadka kuca za
Stampanje luzifiko-srpsk- e l-iterature,
pozoriSte i citav niz
drugih institucija za njegu
svoje kulture. Posjetiocu
ovog podru6jaodmah pada u
o6i dvojezicna oznaka mje-sta
i svih ostalih natpisa koji
se mogu vidjeti svugdje gde
oni zive i rade. Ono Sto
impresionira su svakako na-ciona- lne
noSnje zena koje
one i dan danas nose ne-djelj- om
ili za vrijeme prazika.
Svake cetvrte godine ovde se
odrzava festival srpske ku-lture.
To su manifestacije u
kojima uzme u6eSca viSe
hiljada gradana. I ma i m no-g-o
drugih manifestacija —
sve u cilju da se o6uva
tradicija, poboljSa napredak
i potstakne dalji kulturni
razvoj LuziCkih Srba.
Branislav Radunovic
AUSTRALIJA PRIZNAJE
PRAVAUCESNICIMANOB
Predsednik Saveznog odbora Or-ganiza- cije
jugoslovenskih boraca
Kosta Nadj primio je ambasadora
Australije u Jugoslaviji Michaela
Wilsona. Tom prllikom Nadj je izr
azio zadovoljstvo zbog odluke Par-lamen- ta
Australije da se iseljeni-cim- a
jugoslovenskog porekla, ибе-snici- ma
drugog svetskog rata,
reSavaju razna socijalna prava po
osnovu pripadniStva jugosloven-sko- j
Narodno-oslobodilaCk- oj voj-s- ci
kao jednoj od saveznlckih
armija.
U razgovoru je obostrano istak-nut- o
da savezniStvo iz drugog
svetskog rata i neke slifine teinje
borafikih organizacija Australije i
Jugoslavije predstavljaju pogodnu
osnovu i podsticaj za razvijanje
medusobnih veza dveju zemalja.
0 00000 0 90 0 0 00 00 0
Sluzitesekodonih
kojiogla§ujuu"NN"
9000000060000Ф960
П. — w
~
Od starih obifiaja nikako se ne odustaje. Presijecanjem pogace
pofiinje svaka sveCanost.
Starije zene mnogo polazu na to kako
6e ih "zapaziti" prolaznici. „________ mx?m
Шшг ШШШШ,1'ЈШШГА 9 ES5! ШИаК) & И ilk ШШШШг
Mlade Srpkinje iz okolice Burga sa
karakteristidnim maramama na glavi.
WORKER OPENING
Workman's Compensation Specialist
at
Parkdale Community Legal Services
1239 Queen St. West, Toronto
Telephone: 531-24- 11
Ru6ni radovi zena LuziCkih Srba visoko
se cijene. Mnoge porodice veoma dobro
zive od prodaje ovih rukotvorina.
имиши ВЦ889?8ВЈ1ЈЦИД5Ј
GLASOVITO
LJEKOVITO
BILJE — CAJ
IZ BUGARSKE
Urine-regulati- ng Tea No. 107 —
Ovaj ia] pomaze regulirati
mokracu, smanjuje iritaciju.
Lipov cvijet No. 114 —
Ublazuje prehladu, kaSalj, sijatiku,
reumatiCne i bubrezne bolove.
Camomile Flower Tea Na. 113 —
Caj od komomilinog cvijeca
ublazuje bolove u zelucu, zubobolju.
Chest-easin- g Tea No. 111 —
Ublc2va ka§alj, olaksava
disanje.
Soothing Tea No. 112 —
Ovaj taj krijepi i umiruje zivce.
Kutija ovih Cajeva stoji $2.00.
Narudzbe iz USA $2.25.
Kod poruftivanja navedite ime
ili broj баја koji trebate.
Imamo i druge vrste Cajeva.
Pigite po cijenik. Narudzbe i
novae saljite na:
BALKAN IMPORTS
212 S pad iila Road, Toronto,
Ontario MbR 2V1
Tel. 921-858- 7
BfrfflHTPHV"™"™1 JBJJ 2
1