Nase Novine, March 18, 1981

              fa Jtit
ш 'fii, I
Wrt
C
r
lAi'i i f S' I M
PORUKA CVIJETINA MIJATOViCA
PREDSJEDNIKU GENERALNE
SKUPSTINE UN
Za istinsko
oslobarfanje od
kolonijalizma
(Tanjug) — U povodu obiljezava-nj- a
20. godiSnjice usvajanja u OUN
Deklaracije o davanju nezavisnosti
kolonijalnim zemljama i narodima,
predsjednik PredsjedniStva SFRJ
Cvijetin Mijatovid uputio je poruku
predsjedniku Generalne skupStine
OUN u kojoj se podvladi znaCaj koji
PredsjedniStvo SFRJ, narodi i na-rodno- sti
Jugoslavije daju oslo-badan- ju
porobljenih naroda od
kolonijalnog jarma, гибепји si-ste- ma
kolonijalizma i ulozi novo-osloboden- ih
naroda u medu-narodni- m
odnosima.
U poruci se takoder izrazava
uvjerenje da bez uspjeSnog okon-бап- ја
procesa dekolonizacije nije
moguce ostvariti mir, sigurnost i
ravnopravne politifike i ekonomske
odnose u svijetu. To zahtijeva da se
Ujedinjeni narodi najenergi6nije
suprotstave pokuSajima da se si-ste- m
kolonijalnih odnosa zamijeni
novim oblicima eksploatacije i
dominacije.
Kao zemlja koja odbija svaku
vrstu dominacije, svako potcinja-vanj- e
i iskoriStavanje naroda, Jugo-slavia
se, kale se u poruci.
dosljedno zalaze za istinsko oslo-badan- je
zemalja i naroda pod
kolonijalnom upravom. Ona podr-zav- a
pravednu borbu porobljenih
naroda za slobodu i nezavisnost i
njihovo pravo na samostalan politi-6- ki
i ekonomoki razvoj. Jugoslavia
de i ubudude davati svoj puni
doprinos nastojanjima da;svi naro-di
i svi ljudi uzivaju istajprava na
slobodu i poStovanje svog dosto-janstv- a,
istifie se na kraju poruke.
INSTITUT "RUDER ВОбКО-VlC- "
— GOLEM DOPRINOS
RAZVOJU ZNANOSTI
Institut "Ruder Boskovic" iz
Zagreba ob[jezio je ovih dana
tridesetu godjSnjicu postojanja i
rada.
Ova znafiajna znanstvena insti-tuci- ja
osnovana je 1950. godine u
sastavu Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, radi bavlje-nj- a
znanstvenim istrazivanjem s
podruCja fizike. Danas sa devet
osnovnih organizacija udruzenog
rada u Zagrebu i jednim Centrom za
istrazivanje mora u Rovinju ima
najvecu koncentraciju znanstveno--istrazivaCko- g
kadra za podrufije
prirodnih znanosti u SR Hrvatskoj.
To najbolje potvrduje podatak da
su radnici "Rudera BoSkovida"
dosad izradili oko 300 diplomskim
340 magistarskih i 150 doktorskih
radova, dok su njegovi suradnici
objavili viSe od 5000 znanstvenih
radova, pretezno u medunarodnim
edicijama. Znacajna strana djelat-nos- ti
"Rudera Bo§kovica" je i
suradnja s znanstvenim organi-zacijam- a
u zemlji i inozemstvu, pa
je Institut domacin bro"jnim medu-narodnim
skupovima.
Ova znanstvena inst;tucrja e za
svoj rad i znafiajan doprinos razvoju
znanosti u Jugoslaviii, kao i za
svoju aktivnost i suradnju s radnim
organizacijama primila odlikovanja
i brojna priznanja.
LANAREJ O VERSKIM
SLOBODAMAUSFRJ
Generalni sekretar Medunarod-no- g
udruzenja za zaStitu verskih
sloboda, Pjer Lanarej, pozitivno je
ocenio sadaSnje pravno uredenje
poloiaja verskih zajednica u Jugo-slavij- i.
S njim je u petak u Ljubljani
razgovarao zamenik predsednika
Komisije SR Slovenije za odnose
sa verskim zajednicama Franc Pri-stouS- ek.
U razgovoru je bilo reci o
pitanjima verskih sloboda u Jugo-slavij- i,
kao i 0 polozaju i delovanju
verskih zajednica u Sloveniji.
PRONADEN PUN U
PODMORJU JADRANA
Busafii platforme "Panon" "INA--Naftaplin- a"
ponovno su u pod-mor- ju
gornjeg 'Jadrana, tridesetak
milja jugozapadno od Pule otkrili
nova nalaziSta plina. Posada "Pa-non- a"
je mjesecima tragala u
podmorju za plinom na dva lokall-tet- a
i naCinila osam buSotina.
Rezultati tog istraiivafikog pot-hvat- a,
6iji je zadatak bio da se
ispitaju rezerve i sagleda mogu-cno- st
komercijalne proizvodnje pli-na,
ohrabrili su strufinjake "INA--Naftaplin- a".
Pronaden je plin ne
samo u pjesCanim slojevima nego i
u vapnencima Sto je od izuzetne
vaznosti za proizvodnju. Novi vri-jed- m
istrazivaCki rezultati ukazuju
na mogucnost da se vec za
nekoliko mjeseci робпе raditi na
projektiranju probne proizvodnje
koja bi mogla zapodeti 1984. Hi
1985. godine. Prije toga bit de
nuzno da se nadini joS nekoliko
buSotina da bi se Sto pouzdanije
utvrdile rezerve plina.
RAST PRIVATNOG
SEKTORAUHRVATSKOJ
Pnvatni sektor na podrudju Hr-vats- ke,
upoSljava oko 37.000 rad-nik- a.
To je za 12% viSe nego u isto
vreme profile godine. To je ujedno i
najveca stopa rasta zaposljavanja u
torn sektoru u poslednjih deset
godina.
Godine 1970, taj sektor je zapo-Sljava- o
25.000 radnika, Sto znadi da
godiSnja stopa rasta iznosi oko
5%. Najveci broj zaposlenih, goto-v- o
15.000, otpada na razne zanate,
odnosno, obrtniStvo. Druge dve
najznadajnije grupe predstavljaju
gradevinarstvo i ugostiteljstvo, gde
je rast stope zaposlenih najvedi.
Svaka od njih upoSljava blizu 7.000
radnika.
JAT PREUZEO JOS DVA
BOINGA727
Jugoslovenski aerotransport je
od fabrike Boing prauzeo dva nova
tipa B-7- 27. Ovom kupovinom JAT
proSiruje svoju flotu Beoinga 727
od pet na sedam letilica.
Ovi avioni bice ukljuceni u
redovan saobradaj 20. decembra.
Na taj naiin, prestade potreba za
iznajmljenim avionima koji su leteli
profile godine.
л iEa. wczmaatL rsTS : .m лвавкиухжигамгамкђкваз!!. rd&&sn&iQ£t. .-- & SiC53v ,5MMltiSN.,iw! Ј9в&е,А JtoSf&if !J9SKSiWfi'i-r,ISM'a,SCS- T iil(Waera!SS4fffflfBJCB5w
ш0--11.пашјЈЛшшпш,нп--
тлјТЋвпмпштјтјлшш MAWWumtfluv, v чиит M-w-MT-V""-itW,-il-ffWVM'iTrfW-tJSaiCT
ff Л tfrtritfi .ђ. B?tFrtfMi. гтТУЈГГт1 r"r -- TirTRg "Ч 7
Osijek - pogled iz zraka
U BIH Cetiri nove
CENTRALE
. Na tri bosanskohercegovafike re-k- e,
tokom 1981. godine bice pu-Ste- ne
u rad 6etiri nove hidroelek-tran- e.
Odmah posle nove godine,
proradice "Trebinje II" u hidro-sistem- u
"TrebiSnjica", a krajem
godine робесе proizvodnju "Sala-kova- c"
i "Grabovica" na Neretvi i
"Bocas" na Vrbasu.
Kad budu radile punim kapicite-to-m,
ove elektrane 6e godiSnje
proizvoditi jednu milijardu I 260
miliona kilovat Casova elektirCne
energije.
NOVAUTOMUG0 45"
Zayodi "Crvena zastava" iz Kra-gujev- ca,
poClnju , da isporufiuju
kupcima noviputnifiki automobil,
"Jugo 45". Fabrldka cena ovog
vozila je 120 hjjjada dinara. (Jedan
US $ jednak je29"dinara).
Planira se-d- a (Ttfrtr idude godine
kragujevafika f'aBrjka proizvede oko
30 hiljada ovih?automobila. Pro-izvod- ne
linije Ц-tehnolo-gija
su tako
projektovani da--u- z relativno male
investicije, pro'izvodnja "Juga 45"
moJe da se udvostruCi.
li&ttao.
!
-- £0 --f!t-
S!® 1
U Kikindi je rayrlcna izgrudnja hotcla Л, utrnnnjc Na-rvik,
najljepSeg i najjunkcionalnijeg u Voivadnu. Foic.1 rusjin-laz- e
sa 176 leiaja u jednokrcuetnim i drokrevetrwn sobnwa, rv-storan- om,
bazenom sa toplom vodom i drugim proslonma -- a rc-kreac- iju
i zabavu. U gradevinski dio i opremu ulnzeno jo vise nd
250 milijuna dinara. Novi hotel Narvik primiti cc prve gnVe
26. decembra
Na slid: Hotel Narvik u Kikindi.
G КМУОКА1ЧС
Visokonaponska oprema za
Sov@tsk§ Saves
Pet jugoslavenskih proizvodada
visokonaponske opreme ("Mlnel",
"Rade Копбаг" — Zagreb, "Energo-invest- "
— Sarajevo, TSN — Tvorni-c- a
stikalnih proizvoda — Maribor i
"Elektromontaza" — Ohrid) izvest
6e u SSSR ve6u koli6inu 20-kilo-vol- tne
opreme (prekidada, rastav-IjaC- a,
za unutraSnju i vanjsku
montaiu, rezervnih dijelova za
prekidade i rastavlja6e, izolatora za
rastavlja6e unutrafinje montaie i
strujnih i naponskih transfor-mator- a
vanjske montaze).
O tome je nedavno u Moskvi
postignut dogovor izmedu pred-stavni- ka
ovih pet organizacija i
"MaSinoimporta" iz Moskve. Ugo-v- or
o torn aranzmanu priprema se u
Jugoslaviji, a usuglasit 6e.se i
potpisati u MoskvU
Ova vrsta opreme proSiruje asor-tima-n
visokonaponske opreme ko-j- u
su ove organizacije do sada
isporu6ivale SSSR.
Vrijednost izvoza, koji treba da
se realizira u toku idu6e godine,
iznosi 1,246.005 klirinSkih dolara.
U okviru ovog poslaza "Minel" je
ugovorena isporuka u vrijednosti
od 667.662 klirinSkih dolara, od-nosno
18,227.172 dinara. Isporu-£io- ci
ovog dljela opreme, koja
ISTRA2IVAN JA NAFTE U
JU2NOM JADRANU
Ameri6ki istraziva6ki brod "Ve-ster- n
bi6" isplovio je iz voda
Jadranskog mora nosediu SAD ma-terial
jesenjih seizmoloSkih pro-u6avan- ja
u podrudju juznog Ja-drana.
Rezultati istrazivanja povrSine od
oko hiljadu kvadratnih kilometara,
treba da daju odgovor gde ce biti
locirana nova buSotina nafte "Juzni
Jadran III".
Istrazivanja naftonosnog podru:
бја zajedni6ki izvode kotarski "Ju-gopetro- l"
i атегјбке firme "Butes
Gas" i "Shevron" iz Oklenda i San
Franciska.
TELEFONOM DOSTANJA
NA PUTEVIMA
Svi koji putuju za Jugoslaviju
mogu da u roku od nekoliko minuta
dobiju podaike o stanju na pute-vim- a.
Auto-mot- o savez Jugoslavije
pustio je u petak u probni rad
telefonski automat koji saopStava
izveStaj o saobradaju i vremenu,
snimljen na magnetofonsku traku.
Broj telefona, je 419-82- 2. Pzivni
broj za Beograd je 011. Glas sa
magnetofonske trake saopStava iz-veStaj
o stanju na putevima u
Jugoslaviji koji se obnavlja neko-liko
puta u toku dana.
it &
treba da se realizira u aprilu, junu i
julu 1981. godine, jesu RO "Ra-stav1ja- 6i"
— Novi Pazar, OOUR iz
Ripnja u sastavu RO "Elektoropre-ma- "
iz Ripnja i OOUR izZrenjanina
koji posluju u sastavu RO "Elektro-aparatur- a"
— Beograd.
— Potpisivanjem ovog ugovora
zakljuden je samo dio isporuke
visokonaponske opreme predvi-den- e
protokolom o razmjeni roba
sa SSSR za 1981. godinu — kaie
pomodnik direktora "Minel-eks-port-i- m
porta" Branko Bokun. Nai-m- e,
ovih dana zakljutit ce se joS
jedan ugovor s "MaSinoimportom"
iz Moskve o isporuci SSSR ve£e
koli6ine distributivnih transfor-mator- a
i KTP (kompletnih trans-formatorsk- ih
podstanica), raznih
snaga I napona, koja takoder treba
da se realizira iduce godine.
Vrijedno je ista6i da je visokona-ponska
oprema jugoslavenskih
proizvoda6a vrlo trazena u Sovjet-sko- m
Savezu, jer prema kvaliteti i
tehnidkim karakteristikama u pot-puno- sti
odgovara klimatskim uvje-tim- a
i potrebama te zemlje.
S obzirom na dobre poslovne
odnose s "MaSinoimportom" od
ranije, aktivnost pet jugoslaven-skih
organizacija na izvozu visoko-naponske
opreme u tu prijateljsku
zemlju nastavit бе se i ubuduce.
MERIMAISAKOVIC
STAJE NA NOGE
— "Merima Isakovid se vrlo
uspjeSno oporavlja. U ponedjeljak
бето je prvi put poslije operacije,
na pet minuta, uspraviti na noge",
izjavio je Tanjugu sovjetski ne-urokiru- rg
prof. Georgij JumaSev,
koji je prije dva tjedna operirao
naSu 21-godiS- nju filmsku glumicu.
On joj je periferne nerve iz noge
presadio u ozlijedenju Мбтепи
mozdinu.
U 67. moskovskoj кМпЈбкој bol-nic- i,
u kojoj je Merima Isakovid
operirana, ved je sastavljen potpun
program raznovrsmh vjezbi za sve
vrijeme do njenog otpuStanja s
odjela za kraljeznicu, tj. to povratka
u Jugoslaviju, za otprilike dva
mjeseca.
"Sve ide brze nego u drugim
sli'6nim slu6ajevima", kaze prof.
JumaSev. Kako rana odlidno za-cjelju- je,
kako je rekao, Merini
Isakovid suju6er skinuti svi konci,
a danas je пабјпјеп rendgenski
snimak kraljeznice. "U petak demo
je staviti u specijalni korset, a u
ponedjeljak робтји svakodnevne
vjezbe stajanja na nogama, radi
ubrzavanja funkcija kidmene mo-zdi- ne
i cijelog organizma."