Nase Novine, April 06, 1977

              Is.'!
,{
IM1 t л. Л NtSe novlne, Febrary 7, 1976 —
POLITIKA (N1) JE ZNAMOST CMI III 1
r
Prema pisanju novinara koji su ga pratili na
putovanju po Meksiku, Kubi i Venecueli, premijer
Trudeau je zadovoljan rezultatima svog posjeta.
Istice se da proSirenje veza sa Latinskom
Amerikom ima ekonomsko i politi6ko znafienje.
Izgleda da je premijer posebno zadovoljan
posjetom Kubi i da mu se mnogo svidio Fidel
Castro. Trudeau se pohvalno izrazio o napretku
Kube od njegovog ranijeg posjeta, prije svega u
skolstvu, zdravstvu i izgradnji stanova. Razgovori
sa Castrom bili su prijateljski. Neslaganja je bilo
samo u pitanju Angole, ali ono nije utjecalo na
ishod posjete. Reakcionarni elementi su ocekivali
da ce Trudeau traziti da se Kuba "povu6e" iz
Angole kao uvjet za nastavak prijateljskih odnosa
sa Kanadom, ali on ih nije posluSao, samo je
rekao da su se u torn pitanju "slozili da se
neslazu". Radi toga je bio oStro napadnut, u
Kanadi i drugdje. Kritiku mu je uputio cak i
"umjereni" "New York Times".
Trudeau je kritiziran i zbog toga Sto je na
javnom zboru, pred odlaskom iz Kube, uskliknuo:
"Neka zivi ministar predsjednik komandant Fidel
Castro!"
Sa kubanske strane izrazena je zahvalnost
Kanadi za dosljedno odrzavanje odnosa sa Kubom
(Kanada i Meksiko su bile jedine zemlje u
zapadnoj hemisferi koje nisu prekidale odnose sa
socijalisti6kom Kubom).
Odgovarajuci onima koji su mu zamjerili Sto je
u Kubu isao u "sadasnjem nepogodnom trenutku"
(a pod tim se misli na kubansku pomoc narodu
Angole), Trudeau je rekao da ga to nista ne
zabrinjava. On je za proSirenje prijateljstva i
suradnje sa svim zemljama bez obzira na
druStveno uredenje; to je potreba danaSnjice. On
je izrazio nadu da 6e njegov posjet Kubi slijediti
ameri6ki predsjednik, kao sto ga je svojevremeno
slijedio u Moskvu i Peking.
Novi kubanski
ustav
Havana (Prensa Latina)
— Na nacionalnom refere-ndum- u,
15. februara ove
godine, preko 5 i pol
milijuna Kubanaca izjasnit
бе se o novom socijalisti-6ko- m
ustavu Kube.
Glasajuci za svoj prvi
socijalisti6ki ustav, gradani
Kube ce osnaziti dosadaSnji
revolucionarni preobrazaj te
juznoameritfke drzave, kao i
njenepoliti6ke, ekonomske i
drustvene tekovine.
Novi ustav donesen je
poslije najsire javne diskusi-je- ,
a njegov nacrt usvojen je
i na prvom kongresu Komu-nistic- ke
partije Kube, u decembru 1975. godine.
INDIJAPROSLAVILA27.
OBLJETNICU
New Delhi (Tanjug) —
Indija je proslavila 27.
obljetnicu republike s vise
samopouzdanja i odlucnosti
da se izbori za. budu6nost
nego ikada prije.
U toku sata i po nekoliko
kilometaradugim Bulevarom
radza, koji vodi od predsje-dnick- e
palafie do "Vrata
Indije", defilirale su elitne
jedinice svih rodova ..зк'1
kretale su se povorke
tin etniCkih skupinr
iz 22 indijske drza- - oo- -
licno su prikazale dr jstveno-ekonomsk- e
promjene na
selu i ilustrirani no c
nau6no-tehni6- ki uspjesi .
velike zemlje.
® Mogu li oloktronski mosgovi odgovoriti na
da ucini Arnorika posto vocina clanica UN
New York — U атеп'бкој
misiji pri Ujedinjenim naro-dim- a
pokuSavaju pomiriti
znanost i politiku. Sva
glasanja u svjetskoj organi
cjuiji proiaze кгог poseono io iiwr jicauHanu ku-oЧ- -4umpnnjuantjieiniruv, vt.i:j:i:piuia zdoennmai,kilnjoein6Let.s_rteocoeggalassavlenijet"ap"rotje-pirogravm- iran pokusajadasei matemati6ki
odgovori na pitanje: zbog
cegavedina Clanica UN glasa
"protiv Amerike"? No politi- -
kaipak nije znanost.Stogate
tabele mogu zabavljati stati- - sncare, ali tesko mogu
pomo6i u donosenju pravih
diplomatskih odluka: "ko-mpjuterizir- ana
politika" obi-6n- o
otkriva ono Sto svi vec
ionako znaju i bez elektro-nski- h
mozgova.
U tu vrstu poznatih
otkrica ide ii
zakliufiak da
amerifika vanjska politika
nema podrSku ll Generalnoi
oplrnunpXoutliniii "z.teuu aXiiu. .v._eXu!ma
uamca cine socijansticke i nesvrstane zemlje". I sta
saida u6initi? Tako je ko-mpjuter
jos jedanput stao
ondje gdje робтје odlufiiva
nje, a ledna od nainoviiih
oaiuka amencke diplomacije
pokazuje da ni kompjuter
nije uspio "programirati"
neke od uobicajenih navika.
Rije6 je o Kissingerovoj
odluci da se "neDoslusne
zemlje koje nemaju razloga
лyianonnaiu! pnitu:u.v. ooj:t_juj. ru_rzava ti
jednostavno kazne uskradi- -
vanjem svih vrsta ekono-mske
pomoci. Prve na toj
listi ekonomskih packi bile
su Tanzanlja i Gajana, a
razmislja se o kaznjavanju
inaije, bangiadesa i Nigeri
je. U toj tip!6no ameri6koi
podjeli na "dobre i loSe
momke", pohvaljeni su Ma- -
lavi i Obala Slonove Kosti
'-.-
U~~ :i --cuuy p#vnnug sii_aa!_uis..i_a u
UN". Stoga ca e
i dobiti
APEL SVETSKOJ BANCI
DAOBUSTAVIZAJMOVE
ClLEU
Najvede udruzenje radni- -
6kih sindikata u zapadnom
SViietU. Medunarodna konfe--
rencViar_!!obodnln tredjunio--
na'je(tIsCkFuTUb)'anakDiuelidraala bili~fol kin—raa
ove zajmove Cileu dok se u
ovoj zemlji ponovo ne
uspostavi demokracija.
ji-лшат- и
dodatnu ekonomsku nagra
du".
"DVOSTRUKI MORAL"
Amerikanci kaiu "da od
sveaa no hlln niSta" kaH hi
ouvjciuuy oaveza , pa se
bune orotiv "dvostrukoa
morala" zemalja u razvoju.
To pozivanje na "etiku i
pravdu" odmah je izazvalo
razlidite odjeke, a Fordova je
administracija dobila neoce- -
kivane packe od onih koji se
inade zalazu za "Cvrstu
ruku". "Kako mozemo ka- -
znjavati najsiromasnije" —
kazu protivnici popustanja
— "kad u isto vrijeme Ford
prodaje zito Sovjetskom
Savezu i tvrdi da se,ono ne
smije upotrebiti kao oruzje u
angolskoj politici. Zar onda i
Amerika ne Dromice dvostm- - Iм,: rrioraiirnn
Sjed. Drzave jednostavno
nemaju nikakvu op6u politi-ku
prema zemljama u razvo-ju,
pa se raspon izmedu
rezima na jedne i tapsanja
druaih otkriva i u Rimrntnim
odlukama dvaju doma Ko- -
ПЛГОС9 r~il conolpli Isrvt!
tet za vanjske poslove
;--- -tU u-._!- ..:_ iz.iaz.nu z;dUldllJUje ii pOIIi!IIiZ! I_- -
ranie ekonomske" Domnrti"
sli6no tijelo PredstavniCkog
doma zahtijevalo ie ekono
i .. ... msKe sanKcue za one ko i su
u Generalnoj skupstini gla-sa- li
za razvikanu "anticioni-sti6k- u
rezoluciju". U torn
spletu razlicitih politika joS
se ne zna misljenje Agencije
za medunarodni razvoj —
njin mtko nije iimiu ni pitao,
iako se bave трЛипдтНппт
pomo6i.
"Smije li Amerika kupova--
ti saveznike" — pita se "New
v__i. .... тигк h-o- st , ie nastavua u " redakcijskom komentaru: "U
svojim nasvijetli Mm trenu
cima атепбка je vanjska
pununa uvijerv onraurivaia
demokratsku samostalnost
.. svijetu. A ta je koncepcija
nespojiva s vizijom ameri
ckih satelita koii ce kruziti
oko g lave drzavnog sekreta- -
ra. wasnington ne mora
§utke podnositi optuzbe, ali
oooc odnhua.oinua iiлeoалe uuu dV !AI !
kupovanjem saveznika. I bez
vaznih moralnih zamjerki,
uvijek ostaje pitanje: zele li
oni biti kupljeni?"
IZWASHINGTONAOCIA
slijePdero6SelovgijepsotineodaekljtkivanoizstWimaashCinIAg:tona su stigle
Frederick Praeger je priznao da je CIA tsiizumdobavlDkaenrnzjnicagjiveaongmnioiavrsaaelknaiarzeldaitzazadrevaaHvs6eakennairjey"кdи2Kjб0eаilsadsi"osintMo2gg5eilroikmvjneajeniongadaaoObk(irolMaajsveeaad)ojue
ki oПnбgпоressmudajnelovOaotiso nPekikime, opperreadcsijjeadmnaikCIAodbtvorrdai
Predstavni6kog doma.
crkviIzdTaluarin3am, iIltiajulinjaa, djaovlaljraajuzadafinjeanCcIiArankjaeto"lisCvkeotej
-- dine" 1950.
r xi-J-t tVrtlvr ' r f "
9
hi
1
н в ш гШ 1 н н н н н В 1
pitanju: Ш treba
glaoa protiv njo
Атепбка ekonomska po-moc
ostala je kao jedan od
najuzviSenijih svjetskih poli-tick- ih
mitova joS iz Marsha-llovi- h
vremena. Ali kao i
vecina mitova i taj stoji na
klimavim nogama. "Nekada
je Amerika bila najdarezljivi- -
iazemlia na sviietu" — kaze
jedan venezuelski diplomat
— "a sada postaje sve
Skrtija".
Na listi 13 najrazvijenijih
zemalja, Sjed. Drzave se
nalaze na 11. mjestu prema
postotku sto se izdvaja iz
nacionalnog dohotka za po- -
mo6 zemljama u razvoju. Iza
njih su samo Svicarska i
Italija. Amerika sa svojih °20 posto daleko zaostaje
iza vode6e Svedske koja daje
0,70 posto iz svojega nacio- -
nalnog dohotka.
"EKONOMSKE UCJENE"
Opisuju6i americko po-паба- пје
na nedavnoj konfe-renci- ji
Sto je u Jamajci
raspravljala o medunaro-dni- m nov6anim temama,
"Christian Science Monitor"
piSe: "Na torn su sastanku
ameri6ki predstavnici zeljeli snpnnmjenciitciirnsmvaakini irfptrijedlog --r"",v' .,,i,Ugmm tmaiimiijlan- -
ma k°J'i bi stajao barem
ne§t0 novaca". Ovoga trenu
тка amencka Domoc тп7Р-- mstvu krece se oko pet
milijardi dolara, od беда
gotovo polovica odlazi u
Izrael — uklju6uju6i i milija-rd- u
i pol za naoruZanje.
Атепбка ekonomska po-m- oc inozemstvu ve6 je
odavno strogo politidki uvje-tovan- a,
pa je najnovlja
politika samo proSirenje
starih пабе1а, a nije vjeroja-tn- o da 6e polu6iti neke velike
uspjehe. Na prvoj sjebnici
Vije6a sigurnosti neke su
zemlje otvoreno napale Ame--
rlku zbo9 "ekonomskih ucje--
' ""' ""viiiaiuii
Predla2u da se 6itavo pitanje rsWi4irta,iriao — nnoa nпwплyлc "ГUлd IiI: .U.
Ujedinjenim narodima drugi
9'asaju pronv nas, in mi,
glasamo protiv njih?" — piSe
.In.qflnh П Harrh ii "P.hriQti- -
an Science Monitoru".
"Nema bozanskog zako-na- "
— nastavlja Harch —
"koji kaze da je Amerika
uvijek u pravu, a oni koji
glasaju protiv nje uvijek u
krivu. Nacije glasaju za svoje
interese, a nekoliko neda-vni- h
glasanja u UN dokazuje
samo jednu stvar: ve6ina
malih zemalja misli da
Amerika trenutno zagovara
politiku koja je neprijateljska
prema njima i Steti njihovim
nacionalnim interesima."
A to je ono Sto kompjuter
ne moze ocijeniti. Kissinger
i Moynihan o6ito se ne slau
sa Harchem. Takva su
komentatorska miSljenja op-ceni- to
vrlo osamljena u
атепбкој javnosti. Ovoga se
trenutka Amerika ponaSa
poput uvrijedenoga diva koji
dijeli packe, jer su mu se
prestali klanjati.
Drazen Vukov — Colic