Nase Novine, April 06, 1977

              wiAiit.UfWJWiT, 4ЈИН"Ч УЛп.дИУ'' " w ч
u
a
8— Nase novlne, Febrary, 7, 1976
IZJAVA PREDSJEDMKA DDR - Nacija
alistic
London Predsjednik
Tanzanije Julius Njerere
izjavio je u intervjuu listu
"Guardian" da bitka za
Angolu nije rat "za ili protiv
komunizma", vec nastavlja-nj- e
bitke za nezavisnost ove
afriCke zemlje koja se vodi
od 1961. godine.
Narod Angole se borio
protiv portugalskog kolinija-lizm- a,
kaze Njerere, i u toj
Dici nacionalni pokret je
dobijao vojnu i drugu
materijalnu pomoc od Sovje-tsko- g
Saveza i drugih socija-listickih
i prijateljskih zema-Ij- a.
"Sjedinjene Drzave nisu
podrzavale pokrete za neza-visnost.
Naprotiv, one su
podrzavale Salazara i Kaeta-nov- u
vladu u njihovim
pokusajima da uguSe borbu
za oslobodenje", dodaje
tanzanijski predsjednik.
Priznanje antikolonijalnoj
borbi MPLA
Dajuci svoje misljenje o
tome zasto se rat Angoli i
dalje nastavlja, Njerere istice
da su oni koji su ranije
podrzavali Portugal sada
nasli "druge koji treba da
brane njihove interese". S
tim u vezi predsjednik
Tanzanije je odao najvece
priznanje Narodnom pokretu
za oslobodenje Angole
(MPLA) kao pokretu "koji je
podnio najteze udarce u
antikolonijalnoj borbi".
najteze udarce u antikoloni-jalnoj
borbi".
NaglaSavajuci da se
MPLA nije mogao boriti
protiv Portugala "lukom i
strelom", tanzanijski pre-dsjednik
je rekao da su
'zapadne zemije odbile da
Netove f rupe
osigurale
pobjedu
Stokholm (Tanjug)
Izvjestioci Svedske stampe i
televizije iz Angole i susje-dni- h
africkih zemalja tvrde
da su trupe vlade NR Angole
praktidno vec osigurale vo-jnu
pobjedu.
Preostale jedinice pokre-t- a
FNLA i UNITA zahvatila je
panika i opce rasulo zbog
neprekidnog napredovanja
snaga Aghostina Neta na
obje fronte. Reporteri Sve-dsk- e
televizije javljaju da je
samo pitanje vremena kada
6e u ruke vladinih jedinica
pasti i posljednja uporiSta
FNLA na sjeveru i UNITA na
jugu zemlje.
Prema informacijama
Svedskih novinara, uskoro se
moze ocekivati i povladenje
okupacionih juznoafrickih
trupa, koje se bore na strani
pokreta UNITA.
Caimiplx
Julius K. Nyerere
mu pruze pomoc". Podvla-cec- i
ponovo da je oruzje
dosTo sa druge strane,
Njerere je rekao i da je bitno
da je to oruzje "dobijeno i
korisceno u borbi za nezav-isnost
Angole".
Opasnost po sav svijet
Ono sto nije razumljivo,
prema Njereru, to je zasto
Amerika interveniSe na stra-ni
Juzne Afrike, a protiv
slobodne Afrike protiv
angolskog naroda. "Takva
politika je opasna i za
Ameriku i za sav svijet. Zar
Vijetnam nije bio dovoljna
pouka. Koliko ljudi jo§ treba
da pogine da bi preovladao
razum", pita se Njerere.
NaglaSavajuci na kraju da
Kubaoptuzuje
Kinu
Havana (Tanjug) U
uvodniku ograna KP Kube
"Granma" istifie se da su se u
Angoli na jednoj strani naSli,
zajeno s angoslkim patrioti-m- a,
herojski borci Kube i
druge napredne snage, a s
druge strane imperijalizam i
rasizam i njihovi saveznici,
"medu kojima i Kina".
U ovom najoStrijem na-pa- du
na kinesko rukovo-dstv- o
u nekoliko posljednjih
godina "Granma" ukazuje da
su Kinezi svojedobno poma-ga- li
blokadu Kube i nastojali
da na Kubi izazovu razdor
medu pripadnicima oruzanih
snaga.
. . ._?!_.- - ... AQfOle (М11Л;
Pravoo 0 I
, Navodl
' djelaja
rr&hti ttVL AY
c i в m — —ш rr-- —- -1 — — -- - — -- — wi TJwmmiH su
Afrika ne smije da "generali-zuj- e
inostranu prisutnost u
Angoli", Njerere kaze da
Afrikanci ne zele da tamo
bude bilo tko sa strane. AM,
Angola je sada napadnuta od
strane Juzne Afrike. "Afrika
mora da pozdravi nastavlja-nj- e
podrSke i pomoci ango-Isk- oj
vladi koja se bori protiv
'agresije Juzne Afrike".
"Momentalno sukob
Angoli nije borba izmedu
komunista antikomunista.
to je borba za stvarnu
nezavisnost, a protiv juznoa-fricko- g
rasizma", zakljucTo je
tanzanijski predsjednik.
Sada je jasno, naglaSava
Njerere, zaSto je rezim
aparthejda Juzne Afrike
inrervenisao u Angoli. "Ju-zn- a
Afrika zeli sebi potcinje-n- u
drzavu u Angoli poSto
tamo vise nema portugalske
saveznike. Ona zeli, takoder,
daoslabi ujedinjenu opozici-j- u
prema svom unutraSnjem
rasizmu i eksploataciji".
Hi iflliiB v
PATRICE LUMUMBA
POUKA
Patris Lumumba je bio
voda oslobodilackog pokreta
u Kongu i prvi predsjenik te
zemlje nakon proglaSenja
nezavisnosti. Lumumbu su
ubili na njegovo mjesto
postavili Mobutua, zato je
Kongo (danas Zair) ponovo
paSaluk stranih korporacija,
i baza za imperijalistifiku
intervenciju u Angoli. Impe-rijalis- ti
i kolonijalisti su
namjeravali da isto urade u
Angoli, ali su se prevariti u
габипи. Angolci su povukli
pouke onoga Sto se
svojevremeno zbilo u Kongu.
zato zrtva Patrisa Lumumbe
nije bila uzaludna.
arys.s
_„ _i„-i..- i ~ '--i_
— - — . т . - . .. -- -- i - i 4"_;m..i
, ншнтмиа мнмппм '"птгт"
PRAVDA0
- РПМПГ1Т
itttieirn1anolona.mlnnoAmndnHunea,trdlMajo enndeatvkMatinteA, nwtmmtn. y'NeAM)tAoAfinmtoga
.
iiiii T-- — -- rw
i
i
I
_.
n n v
-- 1
SAVEZSOCIJALISTlCKIH
DR2AVA
Berlin — Upravo obja-vljeni- m
nacrtima novog pro-gra- ma
i statuta partije te
plana razvoja DDR do 1980,
pripreme za IX kongres JSP
usle su u zavrsnu fazu.
Vrijeme do kongresa, 18.
maja ostavljeno je za raspa-v- u
u partijskim organizaci-jam- a,
tvornicama, ustano-vam- a
i drugdje, jer izgradnja
socijalizma — kako je
upozorilo glasilo CK "Neues
Deutschland" nije samo
stvar komunista nego i
citave javnosti zemlje.
Komunisti se, naravno, i
dalje isti6u kao glavna snaga
izgradnje drustva. Prema
programskim definicijama,
JSP je u unutraSnjoj politici
"svjesna i organizirana pre-dhodni- ca radni6ke klase i
radnog naroda", dok je na
sirem, vanjskom planu "od-re- d
medunarodnoga radni-cko- g
pokreta koji cvrsto stoji
na tlu proleterskoga inrerna-cionahzma- ".
Iz te dvije
postavke proizlazi treca:
socijalizam se u DDR moze
graditi samo u najuzem
savezu sa KPSS i SSSR-om- .
Prema tome, uzor je KPSS
kaze se nacrtu programa —
kao "najiskusnija partija".
Istice se da su rezultati i
"riznica revolucionarnog
iskustva Sovjetskog Saveza"
izvor snage citavoga
medunarodnog radnickog
pokreta bitno znacajan
za izgradnju socijalizma
uopce. nacrtu novoga
partijskoga statuta, na pri-mje- r,
takvo je uvjerenje
izrazeno i u obavezi svakoga
clana partije da brani prijate-Ijstv- o
i suradnju sa Sovje-tski- m Savezom.
Logika novog programa
stvorila je i termin o Savezu
drzava, za koji se kaze da
pociva na zajednickim dru-stveno-ekonoms- kim
osno-vam- a
i ideologiji. To je
vama i ideologiji. To je
"Savez potpuno novog
tipa", prozet proleterskim
internacionalizmom na ko-je- mu se stvara novi
model medudrzavnih odnosa
Sto efikasno spaja "zajedni-6k- e
i nacionalne interese".
Nacrt programa najvaljuje
cak mogucnost da socijal-isticka
zajednica postane
uzor za "svjetsku zajednicu",
odnosno da se u blizoj
buducnosti medu socijali-sticki- m
zemljama uspostave
novi oblici politickih, privre-dni- h
i drugih odnosa. ''isiifflw
--
. ш.тш
Ш1ттј#Лч nmrfttvl4 1лллЛ1М№1л '
„uiiU4i'i."I.vt , :_?.i__-.Li- — ~.i Cv'
. st .;#. љ л }.".jijTjt. ..tikt.lrlM. ш .U4v,tw4i ;firnHrtlM#fi .Ш 'M HfiMld4tlwltlBlHB№tV'rka7;,
iz
iz
U
1
MW, УМ
mV "ty ћ fs
v
—
u
—
i
—
u
r"v §
.._.__
жт
1
—
u
~1кл.
lemac
Na takav pravac razvoja
upucuje i nedavno zakljuceni
sporazum DDR sa Sovje-tski- m
Savezom (o prijate-Ijstv- u,
suradnji i uzajamnoj
pomoci), ekonomska inte-graci- ja
koja vec prozima
najvaznije dijelove naciona-Ini- h
privreda, koordinirane
akcijeu vanjskoj politici i dr.
Program kaze da se
radnicka klasa konstituirala
u DDR kao nacija — nacija
socijalistickih Nijemaca. Ra-zvi- ja vlastitu nacionalnu
kulturu, koja sadrzi napre-dn- u
i humanu bastinu
njemacke povijesti i svjetske
kulture, posebno SSSR-- a i
drugih socijalistickih zema-lja.
Na tome, tvrdi se, u DDR
nastaje socijalisticka naci-onal- na
svijest kao "organski
spoj socijalistickog patrioti-zm- a
i proleterskog interna-cionalizma- ".
U novom se
nacrtu programa, za razliku
od onoga iz 1963, ne
spominje ponovno ujedinje-nj- e
Njemacke.
U unutrasnjoj politici
istice se jos jaca rukovodeca
uloga partije, (jer "radnicka
klasa moze ispuniti svoju
povijesnu misiju samo ako
njezina svjesna i organizira-na
prethodnica bude na
visini svoga zadatka"), a
drustveni odnosi u proizvo-dn- ji
tumace se kao "odnosi
drugarske suradnje i uzaja-mno- g
pomaganja zaposlenih
i radnih kolektiva".
Prema tome cini se da
partija i drzava s njihovim
"transmisijama" — sindika-to- m, nacionalnom frontom i
omladinskom organizacijom
- ostaju glavni jamci puta
DDR u razvijeno socijalisti-бк- о
druStvo. "Drzava razvija
socijalistidke proizvodne
odnose, podize socijalisti-бк- и
svijest radnika i preuzi-m- a
sve vece drustveno-poli-tiCk- e
zadatke", kaze se u
nacrtu novoga partijskog
programa. A Horvat
("Vjesnik")
Albanija
postaje
Narodna
Socijalisticka
Republika
Beograd (Tanjug) — Us-stav- na
komisija na cijem je
celu prvi sekretar SK SPR
EnverHodza.predlozila je da
Albanija promijeni ime i da
se, umjesto Narodna Repu-blika,
zove Narodna Socijali-sticka
Republika.
Sadasnji naziv Albanija je
dobila u martu 1946. godi-ne,
kada je donesen njen prvi
Ustav.
Kako javlja Radio-Tiran- a,
u albanskoj stampi objavljen
je nacrt novog ustava, prema
kome predstavnicke organe.
Narodnu skupstinu i naro-dn- e odbore bira narod
opcim, izravnim i tajnim
glasaniem.
i