Nase Novine, October 28, 1981

              f i fiJ '
.,' _ '"i"' 'Л i -- fly, 4 'Ji '" r, Г ' '
,i
i 2— NASe'NOVINE, September 16; 1981
FROM THE PEACE
DECLARATION OF
RUSSELL AND
EINSTEIN
If a great war occurs, nudear weapons' will certainly be
employed. A great war with nuclear weapons means, at the lowest , estimate, appalling disaster and, not improbably, extinction of all
life on our planet. . . .
The only hope for mankind is the avoidance of war. To call for
a way of thinking which shall make such avoidance possible is the
purpose of this statement. . . .
Here, then, is the problem which we present to you, stark and
dreadful and inescapable: Shall we put an end to the human race;
or shall mankind renounce war? People will not face this
alternative because it is so difficult to abotisb war. . . .
Although an agreement to renounce nuclear weapons as part of
a general reduction of armaments would not afford an ultimate
solution, it would serve certain important purposes.
First: Any agreement between East and West is to the good in
o far as it tends to diminish tension. Second: The abolition of
thermonuclear weapons, if each side believed that the other had
carried it out sincerely, would lessen the fear of a sudden attack in
the style of Pearl Harbor, which at present keeps both sides in a
state of nervous apprehension. We should, therefore, welcome
such an agreement, though only as a first step.
Most of us ore not neutral in feeBng, but, es human beings, we
have to remember that, if the issues between East and West are to
be decided in any manner that can give any possible satisfaction
to anybody, whether Communist or anil-Communi- st, whether
Asian or European or American, whether white or black, then
these issues must not be deckled by war. We should wish thb to be
understood, both in the East and in the West.
There Bes before us, if we choose, continual progress in
happiness, knowledge and wisdom. Shall we, instead, choose
death, because we cannot forget our quarrels? We appeal, as
human beings to human beings: Remember your humanity and
forget the rest. If you can do so, the way lies open 'to a new
paradise; if you cannot, there Iks before you the risk of universal
death.
Donosimo izvod iz Deklaracije za mlr koju su
sastavili Bertrand Russell I Albert Einstein. Ovu
deklaraclju su potpisall joS devet naufinika pre
objavljivanja 1955. godine: Percy W. Bridgman,
Hermann J. Muller, I Linus Pauling iz Amerike;
Cecil F. Powell i Joseph Rotblat iz Engleske:
Frederick Joliet-Curi- e iz Francuske; Leopold
Infeld iz Poljske, Hideki Yukawa iz Japana i Max
Born iz Nemacke. Svi su, osim Rotblat i Infelda,
dobitnici Nobelove nagrade.
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN
.PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing
address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8
Telephone: (416) 961-801- 8
IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubi6, Vojin Grbid, Josip
Kovadi6, Stanko Muideka, Milena Boiit, Ivica Juris" id. Ana
Durovid, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovi6, Rozalija Divjako-vid- ,
Ivan Pribanid, Mile Balfak, llija Bubalo, Pavao Radmanid,
Boza Pavletid, Ostoja Kovadevi'6, Viktor Arar, DuSan Stanar,
Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS,
Martin Karavanid, Paul Kudinid, Ivan Bpban, Peko Dmitrovit.
Milica Miuchin, A, Gerlach, Leo Bacich, Duro Maljkovit.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gaci6 (Glavni i
odgovorni urednik), Stjepan MioSi6 (druStveno-politick- a
pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja i knjizevnost),
Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovid
(literature i umetnost za decu), BoSko Mladenovi6, Anka
Nozivi6.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret
Stardevi6 (Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Boio
Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka i
drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna
publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaze i price iz
useljenidkog zivota)
DOPISNTCI IZ JUGOSLAVUE: Dr. Mirko Markovid, Luka
Markovid, Petar KurtiC.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Kben, Jordan
Vasiljevid. IZ JUGOSLAVUE: M. Vasiljevid — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra).
Single copies 50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" izlazesri jedom. Pretplata iznosi $20.00
godisnje; pojedini primerak 50 centi. Cjene ogalsa na
zahtev.
"Nase novine" su naslednik "Jedinstvia", kome su
prethodili listovi "Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog
Glasnika" i drugih naprednih listova koji su mu prethodili u
. Sjed. Drzavama.
od pola miliona.
T3S
KarikaturaameriCkog lista "The Charlotte Observer". Naslov u prevodu
glasi: ... a sad od onih istih divnih ljudi koji su ti poklonili Vijetnam!...
ODN.OSI SAD — KANADA
SVE UZBURKANIJI
Novi americki ambasador
u Ottawi Paul Robinson,
izjavio je da se' odnosi
izmedu Kanade i SAD sve
vise zatezu i da se blizi
nevreme i bura koja se moze
izbeci.
U intervjuu sa Standard
Broadcast News, Robinson
je rekao da_su dve zemlje
povezane na ekonomskom i
politickom polju, ali da neki
americki krugovi smatraju
neke mere kanadske vlade,
narocito one u pogledu
"kanadizaciie" nekih predu-ze6- a
i u vezi Programa za
nacionalnu energiju, kao
veoma diskriminatorne i
nepravedne prema Americi.
"Kanada ima neprikosno-ven-o
pravo da odlu6uje o
sopstvenoj sudbini na svim
poljima, narodito na ener-getsko- m
i u investicijama,
ali nasa jedna primedba bila
bi ta sto smo mi pozvani da
igramo ulogu u razvoju
UUIIWWI
Drugi piSu:
Nedavni buntovni prosvjedi
britanske mladezi izazvali su gnjev
i strepnju u vladajucim krugovima
te zemlje, a kod nas u Sjedinjenim
Drzavama raznovrsne komentare u
novinstvu i politiCkim krugovima.
Ipak, opcenito se priznaje da su
prosvjedni izgredi posljedica
te§kog ekonomskog stanja koje
priti§ce radni narod te zemlje,
osobito mladji svijet, a posebno
obojene doseljenike iz bivSih
britanskih kolonija u Aziji, Africi i
karibskom otofiju.
Otkako su na vlast dosli Torijevcj
pod vodstvom gospode Thatcher,
ekonomsko stanje je znatno
pogorsano u Britaniji. Bespos-leno- st
je dosegla razmjer kakav je
prevladavao za vrijeme velike
ekonomske krize prije pedeset
godina. Prema novinskim vije-stim- a,
u nekim industrijskim
gradovima i morskim lukama
izbaceno je s posla veliki broj
mladih radnika. Bez posla ih je oko
Kanade.... i sad odjednom
nismo vise interesantni,
menjaju se pravila u sredini
igre".
Nove mere kanadske vlade
zahtevaju da najmanje 50
procenata kanadskog kapi-tal- a
ucestvuje u eksploati-sanj- u
novih energetskih
izvora. Ovo se ne svida
finansijskim krugovima Wall
Streeta i novi ambasador u
Ottawi izrazava njihovo
nezadovoljstvo.
"Ukazivao sam i u drugim
intervjuima da se skupljaju
oblaci i primice bura nad
nasim odnosima, ali to ne
znaci da ne mozemo izbeci
nepogodu i razbiti oblake"
— izjavio je ambasador.
Prema nekim .ocenama
ovo bi trebala biti pretnja
kanadskoj vladi da se nagodi
sa americkim investitorima i
eksploatatorima kanadskih
;energetskih izvora, kao sto
se nogodila i sa provin-cijalno- m
vladom Alberte.
nui'imimw
50 posto i zive u bezizglednom
stanju, kazu vijesti.
U razgovoru s jednim dopis-niko- m
New York Timesa1, jedan
17-godi5- nji bijeli mladi6 u
.Liverpool-- u izrazio se je kako
slijedi: "Ova pobuna je sluiaj
pucanstva Liverpool-- a protiv
policije i Torijevaca buduci su
korumpirani." = Jedna vrlo- - konzervativna
novinarka u uredniStvu Pittsbugh
Presse pisalaje u svojoj rubrici od
15. jula da su policajci bili na
nisanu mladih buntovnika, ali ne
da mladci gaje protiv njih lifinu
mrznju, ved zato sto za ljude na
ulicama policija predstavlja vlast, a
buntovnici imaju zalbu protiv svoje
vlade kojoj je sada na 6elu Mar-gare- ta
Thatcher.
Kad je gospa Thatcher kao
p'redsjednik vlade izjavila u parla-ment- u
da je pohlepnost i gram-zljivo- st
mladeg svijeta uzrok
pobune, jedan laburistiiki poslanik
v% T(n##-w'Vr4- ' - "t vr ;гШШ
PROFIT SE
POVECAO
ZA 31 %
Profit kompanija ulja u
1980. godini povedani su 31
posto u odnosu na pros' I u
godin u, prema izvestaju
federalne vlade.
Kompanije za eksploataciju
nafte imali su distih profita u
1980. godini 4 milijarde i
sedam stotina miliona
prema tri milijarde i §est
stotina miliona prethodne
godine.
Prema izveStaju koji je pod
kontrolom ministarstva
energije, rudnika i izvora,
profiti su ogromni i u indu-stri- ji
za preradu nafte, mar-ketin- gu
i petrohemijskim
oblastima. Porast profita u
tim operacijama iznosi 49
posto, a to je posle 250
procenata porasta iz 1979.
godine. Ovaj ogroman skok
u cistim profitima 1979.
obja&njava se time Sto je
vlada ukinula kontrolu nad
cemama goriva.
susses BSSES l.4lJ.J4.MWWJ4'U
uzviknuo je: "Oh, ti luda zeno!"
Jedan drugi laburista je rekao da je
za pobunu odgovorna ekonomska
politika Thatcherkine konzervativne
vlade, jer promifie besposlenost.
To je bilo spomenuto i po nasoj
pitsbur§koj novinarki, Ona je
postavila pitanje: "ho6e li i Sje-dinje- ne
Drzave slijedeceg Ijeta
imati svoje vlastite buntovne
probleme kad se posljedice
snizenih izdataka predlozenih po
skrtoj Reaganovoj vladi i odobrenih
po Zastupnifikom Domu i Senatu,
pocnu osjecati?"
Novinarka nase Pgh. Presse,
veoma konzervativni branitelj
postojeceg poretka, pri kraju ipak
kaze: "Ako to nije vas posao koji je
izgubljen ili va§e vise skolovanje
koje je zaustavljeno, ili vasi
prehrambeni biljezi (food stampe)
koji su oduzeti, vi ne mozete
shvatiti sto ova snizenja stvarno
znace."