000220 |
Previous | 11 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
U Cetvrtak 28. maja, posle kratkebolesti, preminuo je u Windsoru, Ont. Kanada u 81 . godini zivota ugledni iselje-ni- k, i 6lan crnogorskog iseljenifckog druStva "Lov6en! Ouro I. Dresich. Pokojni Ouro rodio se 9. novembra 1900. godine u Gluhom Dolu, Crna Gora — Jugoslavia, od oca Iva i majke Stane. Poti6e iz siro-maS- ne seljaCke porodice, gdje se vrlo rano suo6ava sa zivotnim te§ko6ama onda- - Snjeg seljafikog zivota u Crnoj Gori. Patrijahalno i rodoljubivo vaspitan ve6 u svojoj 18. godini pristupa Crnogorskom mladom pokretu i bori se za uje-dinjen- je svih juzno-slo-vensk- ih naroda u danaSnju Jugoslaviju. 1923. godine pokojni Ouro odlazi u Francusku, Belgiju i Holandiju, gdje se zadrzava oko 3 godine i za to vrijeme druzi se i zivi sa naSim naprednim studentima koji su se Skolovali u tim zem-Ijam- a, kao Sto je Ouro N. Vukmanovid i drugi. Po dolasku u Kanadu 1926. godine, kao skoro svi naSi iseljenici toga vremena, zapoSljava se u zlatnim rudnicima hladnog Timinsa. Ouro je u rudnicima Timinsa radio preko 15 godina, da bi kasnije ргебао sa radom u Toronto i ovdje u Windsor, gdje je i dobio zasluzenu penziju. Od kad se pen-zionisa- o, pokojni Ouro imao je viSe vremena i materijalnih mogucnosti, a zelja ga je vukla svom rodnom kraju, i njegovom Gluhom Dolu, pa je u zadnjih 20 godina 18 puta posje6ivao svoj rodni kraj. Nije Ouro odiazio samo u posjetu i goste, ve6 je svaki odlazak koristio da se neSto stvori, i ogradi i dogradi njegovom selu, da oduzi dug prema bratstvu selu i zemlji njegovog ro-den- ja, jer tako su uvijek radili dobri ljudi i cestiti iseljenici. Zahvaljujuci Ourovom velikom . radu i upornoS6u napravljen je kolski put do njegovog sela u duzini oko 4 km. Ali ne samo rad i Ourova upornost, vec je Ouro veci dio ,svoje uStedevine potroSio za taj put, pa se danas taj put sa pravom naziva "Ourov put". Pored ovog kolskog puta, Ouro je bio nosioc akcije za elektrifikaciju sela, opravku seoske vode, crkve i groblja u donjem selu. Ouro se kao 6ovjek, rodoljub i humanista odazi-va- o i na svake druge iselje-тбк- е rodoljubive akcije, kao §to je pomoc za prugu Beograd — Bar, NjegoSev mauzolej, fondu za kultume spomenike, Crnogorskoj mitropoliji, za postradale od zemljotresa u Crnoj Gori i drugo. Ouro je 6itao knjige i Stampu, a posebno je re-dov- no pratio i iitao list "NaSe novine''. Ouro je iivio tiho, mirno i povu6eno, nije se isticao, jedan njegov dobar prijatelj kaze "Sto mu ,- -- --4 'Vi t 1"5Г-""&-'- ТУ KH,„!'t.№% 4 „.' .f— " } .4 , i.- - 1 r "7 June 10, 1981 ,NASE N OVINE -1-1 je dala desna ruka — nije znala leva". Pokojnog Oura su krasile divne osobine vjernog druga, prijatelja i uglednog crnogorskog iseljenika. U druStvo je ulazio kao fcovjek i iz druStva izlazio kao dovjek, svojom skromnoS6u i jednostav-noS6- u, kao i ljudskim od-nosq- m prema ljudima dobijao je opSte simpatije i poverenje, ljudi su ga voljeli i cenili, kako stariji tako i mi mladji, uvijek je bio rado viden i priman u svako druStvo. Pokojni Ouro vrlo teSko je radio u ovoj zemlji, ali bio je dosta vremena i bez posla, pa ipak u posleratnim godi-nam- a pomagao je brata i sestre u starom kraju koliko je najbolje mogao, kao i druge koji su mu se pozalili i ako je sam oskudijevao. Prije 5 godina dozivio je zajedno sa 6itavom naSom kolonijom teSki udar i izgub, izgubivSi u saobra6ajnoj nesreci svog voljenog 25 peto-godiSnj- eg sinovca Iva. Ouro se nije zenio, a zivio je u familijarnoj zajednici njegovog sinovca Vojislava. Iza sebe ostavlja dvije sestre u starom kraju, dva sinovca i dvije sinovice, kao i ve6i broj unudadi. Pokojni Ouro bijo je б1ап Crnogorskog iseljeni6kog druStva "Lov-беп- " i mlogo je zna6io svojom pojavora i pri-sustv- om u naSem klubu, pa njim gubimo jednog ugled-nog naSeg dlana i 6estitog iseljenika. Ouro je prenet i sahranjen u Jugoslaviju. Slava i hvalaOuru DreSi6u, a familiji moje bratsko sa-ибеб- бе. Ljubo Mijach 1961 — Prvi Amerikanac, astronaut Alan Shepard, lansiran u svemir. 1978 — Teroristice Cr-ve- ne brigade" saop6ile odluku o smrtnoj osudi bivSem talijanskom premi-jer- u Aldu Mom, 6iji le$ je pronaden dva dana kasnije. SPLIT Zavrsen-- Praznik cvijeca Delegacija Matice iseljenika Slovenije u poseti SAD Na poziv Slovenske narodne potpome jednote, najsire organizacije Slove-nac- a u Americi, u cetvrtak je u posetu Sjedinjenim Ame-ricki- m Drzavama i Kanadi otputovala delegacija slo-venai- ke matice iseljenika. U toku tronedeljnog boravka delegacija ce pose-ti- ti Klivlend, Cikago i Pits-bru- g, centre u kojima pored Slovenske narodne pod-por- ne jednote deluju i Organizacija progresivnih Slovenki, zatim Savez slo-venafi- kih druStava, Federa-cijaameri6ko-slovena6- kih penzionera i neke druge organizacije slovena6kih iseljenika. Cilj te posete je јабапје vec uspostavljenih veza izmedu iseljenickih organi-zacija i mati6ne domovine pre svega na kulturnom, sportskom i publicisti6kom podru6ju, kao i sakupljanje arhivskog i dokumentarnog gradiva o Slovencima u SAD i Kanadi. OBELE2AVANJE30. GODISNJICESMRTILUJA ADAMlCA U SAD U okviru obeleiavanja 30. godi§-njic- e smrti velikog атепбкод pisca jugoslovenskog porekla, Luja Adamifia, na univerzitetu Minesota u Sent Polu, odrian je dvodnevni seminar pdsveien njegovom delu i radu. Osim mnogih profesora sa ameri6kih i kanadskih univerziteta na ovom skupu uCestvovali su i profesori univerziteta "Edvard Kardelj" iz Ljubljane. JednoduSna je ocena u6esnika seminara da je Luj AdamiC, cija bibliografija sadrzi preko pet stotina sedamdeset naslova, posebno doprineo promeni mi-sljen- ja da se doseljenik mora lisiti vrednosti i tradicija svog naroda, ako zeli da postane Amerikanac. 2rtva nerazjaSnjenog atentata 1951 . godine, Adamifc je izuzetno do-prineo da se tokom drugog svet-sko- g rata u SAD probije istina o narodnooslobodilafikoj borbi Tito-vi- h partizana u Jugoslaviji. Naufini skupovi kojima amerifika javnost obelezava godifinjlcu tragifi ne Adamiceve pogibije, odrzavaju se i u Cikagu, Pitsburgu, Njujorku i Klivlendu. SPLIT - Revolucionarnim i slobodar-ski- m pjesmama 1 plesovima nekoliko sto-tina djece iz osnovnih skola i vrtica odrza-l-o je u ponedjeljak navecer na Trgu Repu-blik- e u Spltu veiiku predstavu u cast Da-na mladosti i istodobno obiljezilo zavrse-ta- k Desetog jubilarnog medunarodnog praznika cvijeca, koji se sedam dana odr-zava- o u Dioklecijanovim podrumima. Dostignuca na podrucju uzgoja cvijeca, izlozbe velikog broja domacih i stranih proizvodaca iz Nizozemske. Francuske, Ita-lij- e i Cehoslovacke, razgledalo je oko 20.000 posjetilaca. Najvise koristi od te priredbe imalo je veletrgovacko poduzece Dalma iz Splita. koje je zahvaljujuci izlozenim strojevima za obradu zemljista i cvijeca ugovorilo poslove za prodaju tih proizvoda. Za vrijeme trajanja Praznika cvijeca pot-pisa- no je 13 samoupravnih sporazuma ko-jima se zainteresirane radne organizacije obavezuju za buduce financiranje i organi- - AmeriSka knjiga s pozivi ha ротоб zaSlovencevAvstriji (Nastavak sa st. 4) Ijenega raznarodovanja in germanizacije" — in s toli-ki- mi dokumentarnimi pod-robnost- mi v besedi in sliki, da je to poglavje тодобе uvrstiti med najboljSa tis-ka- na porodila svetovna рогобИа, ki zandja leta razglaSajo krividnost in uma-zano- st avstriskih uradnih postopkov z manjSinami v okviru nove avstrijske repu-blik- e. Ob besedilu so na tern mestu objavljene podobe knezjega kamna, vojvod-skeg- a prestola, Ernesta Zeleznega, Gospe Svete, spominskih plo$6 od naci-sto- v obglavljenih slovenskih domadinov iz Set in drugih koroSkih vasi, tu so foto-grafi- je umorjenih Sadov-niko- v iz Podpece, siikovna dokummentacija o avstrijski policijski brutalnosti, skupaj s fotografskimi prikazi slo-venks- ih protestov na Dunaju in v Pliberku. ' . Kulturna mod slovenske manj'§ine je prikazana z narodnostnim zemljeviolom slovenske Avstrije, s statis-tidni- mi tabelami, portreti voditeljev slovenske gimna-zij- e, s fotografijami sloven-skih koroSkih kulturnih ustanov in prireditev, sloven-skih kulturnih spomenikov, slovenskih narodnostnih voditeljev, pa tudi s slikov-ni-mi listi Maksima Gasparija "Roz, Zilja, Podjuna". Celotnemu poglavju o Koro-s- ki dajejo §e vedjo tezo avtorjevi pozivi na pomoc, ki so delno mastno tiskani in se obra6ajo posebej na Av-strij- o, na Zdruzene drzave Amerike, na Veliko Britanijo, na Francijo, na Sovjetsko zvezo. Sledi poziv organi-zaci- ji Zdruzenih narodov, papezu Ivanu Pavlu II, Vati-kan- u in avstrijski hierarhiji katoliSke cerkve, vladi in ljudstvu Jugoslavije, na koncu pa je 5e objavljen poziv vsem ameriSkim Slo-ven cem in njihovim prijatel-je-m. Vsi ti pozivi (na polnih trinajst straneh knjige) se zadenjajo z "We appeal to..." (Pozivano...) in svi po vrsti vsebujejo тобпе obsodbe zaciju naSe najvece cvjetne manifestaci-je- . ciji je nosilac Turisticki savez opcine Split. avstrijsk'ih uradnih postop-kov s Slovene! in tehtne argumente za tiskane klice na ротоб. Povsod so pri-sot- ni konkretni predlogi za takojSnjo akcijo zoper Av-stri- jo in njeno zgreSeno poli-tik- o s slovensko (in hrvaSko) manjino. V tretjem delu knjige — pod zaglavjem "Slovenski jezik in knjizevnost" — je sestavek dr. Gobetza in Anthony Zu-panci- ca (Kent State Univer-sity) o slovenskem avstrijs-ke- m dramatiku Petru Hand-kej- u. V istem delu je Se nekaj pesm Slovencev v Avstriji, ki kih je izbral in prevedel avstrijski ameri§kf pesnik in romanopisec Herbert Kuhner (s sodelovanjem Milene Mer-la-k, Petra Kerscheta in Paula Apovnika). Vsak z eno pes-mij- o so zastopani: Erik Ргипб, Valentin PolanSek, Milka Hartman, Gustav Janus, Andrej Kokot, Lev Detela, Karel Smolle, Milena Merlak. Med izbrnaimi "spomini in portreti" iz ameriSkega slo-venske- ga sveta je tudi zapi-se- k umetnice Lillian Brule iz Cikaga z njenega obiska pri kiparju Francetu GorSetu v Sve6ah. Objavo spremljajo fotografije umetnikovih kipov in avtori6ini skici iz kraja njenega obiska. Tudi do besedilo opozarja na boj koroSkih Slovencev "za ohranitev njihove samobit-nost- i, za za§6ito njihovih pravic in ohranitev kulturne dediSdine". Verjamem, da bodo Sloven-c-i v Avstriji vse te objave v ameriSki knjigi lepo pozdra-vil- i. Na naslovni strani sta ob imenu u rednika dr. E. Gobetza, profesorja socio-logij- e in antropologije s Kent State University, omenjeni kot sodelavki Milena Gobetz in Ruth Lakner. KoroSki del te najnovejSe amsri&ke knjige o Slovencih in Slove-ni- ji in Slovencih primerno nadaljuje tiske na isto temo iz kroga Society for Slovene Studies (s sedezem v New York), iz "Prosvete" (Cikago) in "Slovene Diary-Dnevni- k" (Toronto). Ivan Dolenc TLtr'mssaaa mtsmx'mama ђ r '' f ' 'f f J " J " J te Na slici: zavrsna svecanost Praznika cvijeca na Trgu Republike u Splitu Tekst i snimak: A.iSODAN
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, September 09, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-06-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000112 |
Description
Title | 000220 |
OCR text | U Cetvrtak 28. maja, posle kratkebolesti, preminuo je u Windsoru, Ont. Kanada u 81 . godini zivota ugledni iselje-ni- k, i 6lan crnogorskog iseljenifckog druStva "Lov6en! Ouro I. Dresich. Pokojni Ouro rodio se 9. novembra 1900. godine u Gluhom Dolu, Crna Gora — Jugoslavia, od oca Iva i majke Stane. Poti6e iz siro-maS- ne seljaCke porodice, gdje se vrlo rano suo6ava sa zivotnim te§ko6ama onda- - Snjeg seljafikog zivota u Crnoj Gori. Patrijahalno i rodoljubivo vaspitan ve6 u svojoj 18. godini pristupa Crnogorskom mladom pokretu i bori se za uje-dinjen- je svih juzno-slo-vensk- ih naroda u danaSnju Jugoslaviju. 1923. godine pokojni Ouro odlazi u Francusku, Belgiju i Holandiju, gdje se zadrzava oko 3 godine i za to vrijeme druzi se i zivi sa naSim naprednim studentima koji su se Skolovali u tim zem-Ijam- a, kao Sto je Ouro N. Vukmanovid i drugi. Po dolasku u Kanadu 1926. godine, kao skoro svi naSi iseljenici toga vremena, zapoSljava se u zlatnim rudnicima hladnog Timinsa. Ouro je u rudnicima Timinsa radio preko 15 godina, da bi kasnije ргебао sa radom u Toronto i ovdje u Windsor, gdje je i dobio zasluzenu penziju. Od kad se pen-zionisa- o, pokojni Ouro imao je viSe vremena i materijalnih mogucnosti, a zelja ga je vukla svom rodnom kraju, i njegovom Gluhom Dolu, pa je u zadnjih 20 godina 18 puta posje6ivao svoj rodni kraj. Nije Ouro odiazio samo u posjetu i goste, ve6 je svaki odlazak koristio da se neSto stvori, i ogradi i dogradi njegovom selu, da oduzi dug prema bratstvu selu i zemlji njegovog ro-den- ja, jer tako su uvijek radili dobri ljudi i cestiti iseljenici. Zahvaljujuci Ourovom velikom . radu i upornoS6u napravljen je kolski put do njegovog sela u duzini oko 4 km. Ali ne samo rad i Ourova upornost, vec je Ouro veci dio ,svoje uStedevine potroSio za taj put, pa se danas taj put sa pravom naziva "Ourov put". Pored ovog kolskog puta, Ouro je bio nosioc akcije za elektrifikaciju sela, opravku seoske vode, crkve i groblja u donjem selu. Ouro se kao 6ovjek, rodoljub i humanista odazi-va- o i na svake druge iselje-тбк- е rodoljubive akcije, kao §to je pomoc za prugu Beograd — Bar, NjegoSev mauzolej, fondu za kultume spomenike, Crnogorskoj mitropoliji, za postradale od zemljotresa u Crnoj Gori i drugo. Ouro je 6itao knjige i Stampu, a posebno je re-dov- no pratio i iitao list "NaSe novine''. Ouro je iivio tiho, mirno i povu6eno, nije se isticao, jedan njegov dobar prijatelj kaze "Sto mu ,- -- --4 'Vi t 1"5Г-""&-'- ТУ KH,„!'t.№% 4 „.' .f— " } .4 , i.- - 1 r "7 June 10, 1981 ,NASE N OVINE -1-1 je dala desna ruka — nije znala leva". Pokojnog Oura su krasile divne osobine vjernog druga, prijatelja i uglednog crnogorskog iseljenika. U druStvo je ulazio kao fcovjek i iz druStva izlazio kao dovjek, svojom skromnoS6u i jednostav-noS6- u, kao i ljudskim od-nosq- m prema ljudima dobijao je opSte simpatije i poverenje, ljudi su ga voljeli i cenili, kako stariji tako i mi mladji, uvijek je bio rado viden i priman u svako druStvo. Pokojni Ouro vrlo teSko je radio u ovoj zemlji, ali bio je dosta vremena i bez posla, pa ipak u posleratnim godi-nam- a pomagao je brata i sestre u starom kraju koliko je najbolje mogao, kao i druge koji su mu se pozalili i ako je sam oskudijevao. Prije 5 godina dozivio je zajedno sa 6itavom naSom kolonijom teSki udar i izgub, izgubivSi u saobra6ajnoj nesreci svog voljenog 25 peto-godiSnj- eg sinovca Iva. Ouro se nije zenio, a zivio je u familijarnoj zajednici njegovog sinovca Vojislava. Iza sebe ostavlja dvije sestre u starom kraju, dva sinovca i dvije sinovice, kao i ve6i broj unudadi. Pokojni Ouro bijo je б1ап Crnogorskog iseljeni6kog druStva "Lov-беп- " i mlogo je zna6io svojom pojavora i pri-sustv- om u naSem klubu, pa njim gubimo jednog ugled-nog naSeg dlana i 6estitog iseljenika. Ouro je prenet i sahranjen u Jugoslaviju. Slava i hvalaOuru DreSi6u, a familiji moje bratsko sa-ибеб- бе. Ljubo Mijach 1961 — Prvi Amerikanac, astronaut Alan Shepard, lansiran u svemir. 1978 — Teroristice Cr-ve- ne brigade" saop6ile odluku o smrtnoj osudi bivSem talijanskom premi-jer- u Aldu Mom, 6iji le$ je pronaden dva dana kasnije. SPLIT Zavrsen-- Praznik cvijeca Delegacija Matice iseljenika Slovenije u poseti SAD Na poziv Slovenske narodne potpome jednote, najsire organizacije Slove-nac- a u Americi, u cetvrtak je u posetu Sjedinjenim Ame-ricki- m Drzavama i Kanadi otputovala delegacija slo-venai- ke matice iseljenika. U toku tronedeljnog boravka delegacija ce pose-ti- ti Klivlend, Cikago i Pits-bru- g, centre u kojima pored Slovenske narodne pod-por- ne jednote deluju i Organizacija progresivnih Slovenki, zatim Savez slo-venafi- kih druStava, Federa-cijaameri6ko-slovena6- kih penzionera i neke druge organizacije slovena6kih iseljenika. Cilj te posete je јабапје vec uspostavljenih veza izmedu iseljenickih organi-zacija i mati6ne domovine pre svega na kulturnom, sportskom i publicisti6kom podru6ju, kao i sakupljanje arhivskog i dokumentarnog gradiva o Slovencima u SAD i Kanadi. OBELE2AVANJE30. GODISNJICESMRTILUJA ADAMlCA U SAD U okviru obeleiavanja 30. godi§-njic- e smrti velikog атепбкод pisca jugoslovenskog porekla, Luja Adamifia, na univerzitetu Minesota u Sent Polu, odrian je dvodnevni seminar pdsveien njegovom delu i radu. Osim mnogih profesora sa ameri6kih i kanadskih univerziteta na ovom skupu uCestvovali su i profesori univerziteta "Edvard Kardelj" iz Ljubljane. JednoduSna je ocena u6esnika seminara da je Luj AdamiC, cija bibliografija sadrzi preko pet stotina sedamdeset naslova, posebno doprineo promeni mi-sljen- ja da se doseljenik mora lisiti vrednosti i tradicija svog naroda, ako zeli da postane Amerikanac. 2rtva nerazjaSnjenog atentata 1951 . godine, Adamifc je izuzetno do-prineo da se tokom drugog svet-sko- g rata u SAD probije istina o narodnooslobodilafikoj borbi Tito-vi- h partizana u Jugoslaviji. Naufini skupovi kojima amerifika javnost obelezava godifinjlcu tragifi ne Adamiceve pogibije, odrzavaju se i u Cikagu, Pitsburgu, Njujorku i Klivlendu. SPLIT - Revolucionarnim i slobodar-ski- m pjesmama 1 plesovima nekoliko sto-tina djece iz osnovnih skola i vrtica odrza-l-o je u ponedjeljak navecer na Trgu Repu-blik- e u Spltu veiiku predstavu u cast Da-na mladosti i istodobno obiljezilo zavrse-ta- k Desetog jubilarnog medunarodnog praznika cvijeca, koji se sedam dana odr-zava- o u Dioklecijanovim podrumima. Dostignuca na podrucju uzgoja cvijeca, izlozbe velikog broja domacih i stranih proizvodaca iz Nizozemske. Francuske, Ita-lij- e i Cehoslovacke, razgledalo je oko 20.000 posjetilaca. Najvise koristi od te priredbe imalo je veletrgovacko poduzece Dalma iz Splita. koje je zahvaljujuci izlozenim strojevima za obradu zemljista i cvijeca ugovorilo poslove za prodaju tih proizvoda. Za vrijeme trajanja Praznika cvijeca pot-pisa- no je 13 samoupravnih sporazuma ko-jima se zainteresirane radne organizacije obavezuju za buduce financiranje i organi- - AmeriSka knjiga s pozivi ha ротоб zaSlovencevAvstriji (Nastavak sa st. 4) Ijenega raznarodovanja in germanizacije" — in s toli-ki- mi dokumentarnimi pod-robnost- mi v besedi in sliki, da je to poglavje тодобе uvrstiti med najboljSa tis-ka- na porodila svetovna рогобИа, ki zandja leta razglaSajo krividnost in uma-zano- st avstriskih uradnih postopkov z manjSinami v okviru nove avstrijske repu-blik- e. Ob besedilu so na tern mestu objavljene podobe knezjega kamna, vojvod-skeg- a prestola, Ernesta Zeleznega, Gospe Svete, spominskih plo$6 od naci-sto- v obglavljenih slovenskih domadinov iz Set in drugih koroSkih vasi, tu so foto-grafi- je umorjenih Sadov-niko- v iz Podpece, siikovna dokummentacija o avstrijski policijski brutalnosti, skupaj s fotografskimi prikazi slo-venks- ih protestov na Dunaju in v Pliberku. ' . Kulturna mod slovenske manj'§ine je prikazana z narodnostnim zemljeviolom slovenske Avstrije, s statis-tidni- mi tabelami, portreti voditeljev slovenske gimna-zij- e, s fotografijami sloven-skih koroSkih kulturnih ustanov in prireditev, sloven-skih kulturnih spomenikov, slovenskih narodnostnih voditeljev, pa tudi s slikov-ni-mi listi Maksima Gasparija "Roz, Zilja, Podjuna". Celotnemu poglavju o Koro-s- ki dajejo §e vedjo tezo avtorjevi pozivi na pomoc, ki so delno mastno tiskani in se obra6ajo posebej na Av-strij- o, na Zdruzene drzave Amerike, na Veliko Britanijo, na Francijo, na Sovjetsko zvezo. Sledi poziv organi-zaci- ji Zdruzenih narodov, papezu Ivanu Pavlu II, Vati-kan- u in avstrijski hierarhiji katoliSke cerkve, vladi in ljudstvu Jugoslavije, na koncu pa je 5e objavljen poziv vsem ameriSkim Slo-ven cem in njihovim prijatel-je-m. Vsi ti pozivi (na polnih trinajst straneh knjige) se zadenjajo z "We appeal to..." (Pozivano...) in svi po vrsti vsebujejo тобпе obsodbe zaciju naSe najvece cvjetne manifestaci-je- . ciji je nosilac Turisticki savez opcine Split. avstrijsk'ih uradnih postop-kov s Slovene! in tehtne argumente za tiskane klice na ротоб. Povsod so pri-sot- ni konkretni predlogi za takojSnjo akcijo zoper Av-stri- jo in njeno zgreSeno poli-tik- o s slovensko (in hrvaSko) manjino. V tretjem delu knjige — pod zaglavjem "Slovenski jezik in knjizevnost" — je sestavek dr. Gobetza in Anthony Zu-panci- ca (Kent State Univer-sity) o slovenskem avstrijs-ke- m dramatiku Petru Hand-kej- u. V istem delu je Se nekaj pesm Slovencev v Avstriji, ki kih je izbral in prevedel avstrijski ameri§kf pesnik in romanopisec Herbert Kuhner (s sodelovanjem Milene Mer-la-k, Petra Kerscheta in Paula Apovnika). Vsak z eno pes-mij- o so zastopani: Erik Ргипб, Valentin PolanSek, Milka Hartman, Gustav Janus, Andrej Kokot, Lev Detela, Karel Smolle, Milena Merlak. Med izbrnaimi "spomini in portreti" iz ameriSkega slo-venske- ga sveta je tudi zapi-se- k umetnice Lillian Brule iz Cikaga z njenega obiska pri kiparju Francetu GorSetu v Sve6ah. Objavo spremljajo fotografije umetnikovih kipov in avtori6ini skici iz kraja njenega obiska. Tudi do besedilo opozarja na boj koroSkih Slovencev "za ohranitev njihove samobit-nost- i, za za§6ito njihovih pravic in ohranitev kulturne dediSdine". Verjamem, da bodo Sloven-c-i v Avstriji vse te objave v ameriSki knjigi lepo pozdra-vil- i. Na naslovni strani sta ob imenu u rednika dr. E. Gobetza, profesorja socio-logij- e in antropologije s Kent State University, omenjeni kot sodelavki Milena Gobetz in Ruth Lakner. KoroSki del te najnovejSe amsri&ke knjige o Slovencih in Slove-ni- ji in Slovencih primerno nadaljuje tiske na isto temo iz kroga Society for Slovene Studies (s sedezem v New York), iz "Prosvete" (Cikago) in "Slovene Diary-Dnevni- k" (Toronto). Ivan Dolenc TLtr'mssaaa mtsmx'mama ђ r '' f ' 'f f J " J " J te Na slici: zavrsna svecanost Praznika cvijeca na Trgu Republike u Splitu Tekst i snimak: A.iSODAN |
Tags
Comments
Post a Comment for 000220