Jedinstvo, November 17, 1961

              јЧШКШЧШШбшШШШШшјтк iH ШЊшгшшЛ
Nj
8c
emacra m pnprema ш novi
Ogorcenje demokratske javnosti zbog pokusaja
(la se opravda hapsenje Vracarica
Demokratsku u ogorcili pokuSaji
zapadno-njema6ki- h revansista da jugoslavcn-sko- g
partizana Laze Vracarica pripisu "birokratskoj
ili "pothvatu neprijatelja" kojl su incenirali
da "dokazu da u nacizam ponovo dizo
glavu". "argumenat" upotrcbio jo i britanski
konzervativni "Yorkshire Demokratska
da je ovo hapsenje posljedica ојабапја na-cietI5- kih
u Zap. Njemackoj i odraiava
njihovog pripremanja za revanSisticki rat.
Demokratska javnost sma
tra da jo hapsenje Vracari-ca
protiv sviju koji
su se borili protiv nacisti6kih
oavajaca u proSlom ratu. U-ostal-om,
to je potvrdio za-padnonjem- acki ambasador
u Oslu (NorveSka) kad je
sluzbeno saopcio da "no mo-l- c
pruziti stopostotnu ga-ranci- ju
da norveSki borci
nccc uz istu motiva-cij- u
biti optuzeni prilikom
dolaska u Zapadnu Njemai- -
ku".
Tko cc se pod tim
uvjetima posjetit Zapadnu
NjemaSku, pita varSavski
radio, prenoseci informacije
da na listama",
kojc zapadnonjomaCke vla-s- ti
brizno £uvaju, nalazi
mnogo drugih imena uCesni
ka antifa§isti5kog rata.
Jugoslavia je uputila
"najenorgicniji Za-padn- oj
Njcma6koj "da se
ncodlozno pozovu na odgo-vorno- st
i primjerno kazne
sve osobe odgovornc za pro-tuzakoni- to
hap§enje jugos-lavensk- og
drzavljanina".
Jugoslavija je zatrazila
da vlada Zapadne NjemaS-k- e
"poduzme sve potrebno
mjerc da prema jugosla-venski- m
drzavljanima no
ponove zasnivanja
postupka na okupa-cioni- h
kao i da se ju-goslavon- ski
drzavljani uop
co ne gone za djcla
protiv njemacke vojne si-l- e
i Reicha uopec za
vrijemc drugog svjetskog
rata".
Izjavc Dr. Kccnicysidc
i Dr. Chisholm
Dr. Hugh Kcenlcysidc i
Dr. Brock Chisholm smatra-ju
da sadaSnje priprcme za
"civilnu obranu", ukljuciv i-zgr-adnju
"Seltcra", ne samo
da nisu pametne, nego su
Stetnc.
Oni su ovo kazali nakon
sastanka sa Sefom civil ne
obrane u Vancouvcru.
Oba doktora su bili slu2-boni- ci
UN; Keenleysidc jc
bio direktor za tehni£ku po-mo- c,
a Chisholm lef Svjet-sk- e
zdravstvene organizaci-je- .
Keenleyside io sada pre-dsjedn- ik
B. C. Power Com-mission.
Racuna da Sjedinjeno
чк
Tridesela ШаШја
hlati ulorla i ptttt
Godiinja prctplala:
га Kanadn G delate,
oslah 7 dolara
Adresa:
479 Queen Street We$t
Toronto 2-1- 1, Ontario
Tele fon EM 3-16-
12
VOL. XIII. No. 84 (1178) TORONTO, FRIDAY, NOVEMBER 17, 19G1 PRICE PER COPY
ffl
javnost svijetu su
hapsenje
gre-5c- i"
hapSc-nj- e
toj zemlji
(Takav
list Post"). jav-no- et
smatra
clemenata stu-pa- nj
upcreno
o-tp- ora
usuditi
se "crnim
zahtjcv"
so
slucajevi
aktima
vlasti,
poSinje-n- a
Treceg
se
godina
smlog
zemlje
Ona je takodjer zatrazila
da se Vracaricu "pruzi od-govaraj- uce
obeStecenjo"
zbog hapSenja.
Predstavnik bonske vlade
jo izjavio da ce Vracaricu
biti placena olteta za to Sto
je uhapSen, a ostale jugosla-vensk- o
zahtjeve je precutao.
Iz Londona javljaju da
britanska vlada "proucava"
jugoslavensku notu vlada-m- a
antifa§isti5ke koalicijo
za poduzimanjc zajednic'kih
mjera da se sprijeci Zapad-nu
NjemaSku od poduzima-nj- a
kaznenih mjera protiv
boraca otpora, ali je odbila
iznijeti svoje stanoviste pri-j- e
nego se sa konsultuje sa
svojim zapadnim savcznici-ma- ,
medju kojima se nalazi
i Zapadna NjcmaSka.
Putza obusfavljanje nuklearnih
Komunisti6ka partija Ka-nad- e
je izdala izjavu o
nuklearnim pokusima, koja
glasi :
Nas narod opravdano
strahuje od posljedica nuk
learnih pokusa i mogucnosti
nuklearnog rata.
Umjesto podupiranja sta-vo- va
koji bi dokraj&li poku-s- e
zauvijek i uklonili opas-no- st
rata, kanadska vlada
lije ulje na vatru.
Ona stvara paniku, orga-nizir- a
uzbune i regrutira "a-rmi- ju
spasavanja". Ona se
nada da ce time suzbiti pro-tivljen- je
naroda nuklearnim
glavama za Bomarc misile.
Ona poti6e javno nego--
dovanje protiv Sovjetskog
Saveza zbog obnove pokusa
— ne zato §to se protivi nu-klearn- om
ratu, nego zato §to
hoce da zemlju baci jo§ du- -
blje u pandze ameri6kog mi-litariz-ma
i sprijeci mirno
гјебепје berlinskog proble-m- a.
Ovo nijo put mira nego
Xc vjcruj'u ni djeca
Trineast godiinja djevoj-6ic- a
Jan Timmerman uputi-la
jc pismu uredniku lista
Toronto Daily Star u kome
kale da ona ne vjeruje u
mogucnost spasnja u nuk-learno- m
ratu.
Ona protestira protiv na-- urzave imam preko 10 0П0 miere za uvodjenje vjezbi
nuklearnih bombi. I civilne obrane u Skolama.
KANADJANI NE NASJEDAJU
Ogromna vecina Kanadjana ne vjeruje u moguc-no- st prezivljavanja nuklearnog rata.
Prema rezultatima Gallupovog polla (Canadian
Institute of Public Opinion) ezdeset posto Kanadjana
smatra da su izgledi za prezivljenje "slabi", 30 posto drzi da su "fifty-fifty- ", a samo 6 posto da su "dobri".
Ostala 4 pusto nemaju odredjenog miiljenja.
Kako se iz ovoga vidi, kampanja da je spas u "sel-terim- a"
ne uspijeva.
Kanadjani vjeruju da je spas samo u miru i razo-ruzanj- u.
Nacisti smatraju da cc im uspjeti pokoriti cijelu
Evropu ako sprijecc sporazum,
pise kanadski easopis Saturday Night
U najnovijem broju caso--
pisa Saturday Night (dati-rano- m
25. novembra) obja-vljen- a
su dva veoma intere-santn- a
clanka o Zapadnoj
Njema£koj i njezinoj politi-ci- .
Prvo je clanak njujors- -
kog dopienika ovog lista pod
naslovom "Minhen i neki
atari prijatelji : Njemaoka
opet gleda na Istok" i 61a- -
Jugoslavenski predsjed-ni- k
Tito je izjavio da so Ju-goslavija
slaie sa Sovjetskim
Savezom u pitanju NjemaS-ke- .
FIJASKO "ODBRANE"
I'remijcr uieienuaker je
strasno ogorcen zbog ncus-pch- a
njegove ratno kampa- -
nje i okomio se na Kanadja-n- e
koji su se usudili da kriti-kuj- u
cirkus koji se je odi-gra- o
ovih dana, organizovan
od strane njegove vlade kao
"proba" u odbrant protiv u-miSlj- cnog
nuklearnog napa-da-,
od strane umi§ljcnog ne- -
rata. Ovo je атепбка mili-tarisW- ka
politika — no ra-zum- na
kanadska politika.
Treba da saglcdamo stva-rno- st
— nuklearae bombe
su napravljene za rat. Tako
dugo dok one postoje probe
cc se nastavljati, a ako ne
dodjo do razoruzanja even-tualn- o
ce biti i
Postoji na6in da so obusta-v- e
pokusi za sva vremena:
da se potpuno ukloni nukle
arno oruzje.
Sovjetski Savcz je opeto-van- o
jasno kazao :
— On je obnovio pokuse
samo zato §to natovskc
(NATO) sile prijete da ga
napadnu ako potpise mirov-n-i
ugovor sa Isto6nom Nje--
mackom.
— On ce rado obustavit
proizvodnju nuklearnog oru-zj- a,
uniStit vec proizvedeno
i za uvijek obustavit nuklea--
rne pokuse ako druge drza-ve
pristanu da ucine to isto.
KomunistiSka partija iz- -
javljuje da su pokusi Stotni.
ali nuklearni rat bi bio mili-ju- n
puta gori. i zato treba
uniStit nuklearno oruzje, os-tvar- iti
opce i potpuno razo-ruzanj- e
pod najstro2om
kontrolom, potpisati mirovni
ugovor sa NjemaCkom i ri-jeS- iti
berlinsko pitanje.
Ovo je jedini nacin da se
obustave pokusi i боујебат--
tvo oslobodi more rata.
Kanadjani! PiSite prods-jodnik- u
vlade Diefenbakeru
da se odrekne nuklearnog o-ru- zja. Kanada treba da po-zov- e
svoje saveznike iz
NATO-- a da prihvate sovjet-sk- e
prijedloge kao osnovu
za pregovore.
NorvriEani su demonstri-ral- i
protiv
miriistra obrane Straus-s- a
kad je stigao u Oslo da
pregleda vojne priprcme u
NorveSkoj.
pohod
nak profesora Kenneth Mc-Naug- ht
pod naslovom "Ber-lin
i sovjetski pokusi: Zasto
se ne trebamo boritl zbog
Njemacke".
West konkretnim cinjeni-cam- a
pokazuje kako su sa- -
dasnju zate-gnuto- st
prezi-vjc- li
nacisticki elementi u
Zapadnoj Njema6koj koji i-- du
za istim onim ciljevima
koje je imao Hitler.
Glavni cilj njihove politi- -
ko doead je bio da onemogu
cc kakav sporazum iz- - ciljeva. i' u iducem broju)
D1EFENBAKEROVE
pokusa
upotrebljenc.
medjunarodnu
prouzrokovali
prijatclja.
Prcmijer Diefenbaker sam
priznaje da je dobio na hi-Ijad- e
protesta, u glavnom od
zona, majki, koje su zab-rinut- e
za svoju decu zbog
raspirivanja ratne histerije.
Ali, umesto da poslula glas
naroda, prcmijer se jc oko-mio
na svoje kritacare i naz-va- o
ih komunistima.
U svom govoru prod Naci-onalno- m
konferencijom ka-nadsk- Ui
univci'ziteta Diefen
baker je branio kampanju
raspirivanja ratne histerije
— takozvani "Exercise Toc-sin
B", kad je Citava zemlja
za 21 sata bila podlozena toj
ratnoj opasnosti.
On je osudio sve one koji su
se protivili ovim akcijama
vlade i rekao jo da iako su
ti protesti dobronamerni, o-- ni
u sebi sadrze "komunis-tiSk- e
argumente".
Kanadska dnevna stampa,
koju se nc moze optuziti za
simpatije prema komuniz-mu- ,
je takodje, ug-lavno- m, kriticki stav. Uvod-ni- k
"Toronto Daily Stara"
ka2e da jc Diefenbaker pro
tiv svojih knti(5ara upotrc-bio
"Siroku crvenu Cetku",
da blati ljude sa crvenim
sti'a?ilom.
T. C. Douglas, vodja No-vo
demokratske osu-dio
je takodje ovaj pothvat
vlade kao komediju, s kojom
je vlada nameravala da
skrene paznju naroda s dru-gih,
vaznijih problema. Do
uglas je rekao da je berlins-- 1 ka kriza stvorena vestafki ч !
Istok
sovjetsko-amcric- ki
Sjedinjenih Drzava, a kona-cn- i
cilj im je ne samo "oslo-bodjenj- e"
krajeva koje sma-traju
njemackim, nego stva-ranj- e
velike evropske drzave
sa puCanstvom od 550 mili-jun- a
ljudi, koji bi ukljucila
no samo "slavenski Istok".
nego i zemlje "Zajedni6kog
trziSta".
West kaze da je tragedija
u tome to su nacisti uspjeli
da dovedu Sjcdinjene Drza-ve
u takvu situaciju da po- -
maze ostvarenjo njiliovik
bilo
mediu Sovjetskog Saveza (Op;irnije
Narod osudjuj© raspirivanje hisierije
zapadnoniemac-ko- g
umiSljenoj
zauzela
partije
na
zapadne sile nece da priz-naj- u
stvarnost da postoje
dve NemacSke.
Osim protesta koji su bili
upuceni diretkno premijeru
Diefenbakeru, narod jo ta-kodje
slao protostc na radio
i televizijske stanicc. U veci-n- i
slu£ajeva pokazalo se da
jc narod shvatio pravu svrhu
tog ratnog manevra jer se u
vecini protesta kaze da je
taj mancvar bio nepotrcban
i da jo to samo §irenjc ratne
histerije i pripremanjc za
rat.
U svojoj razbija5koj kam- -
panji protiv borbeno rudar-sk- c
unijo Mine-Mil- l, lideri
Steehvorkers unije su naisli
na ozbiljan otpor u redovi-m- a
sopstvene unijo. Na mi-ting- u
najveccg lokala to u- -
nije, Local 1005 SWU (STE-LC-O)
u Hamiltonu, 9. nove-mbra,
doslo je do diskusije
po pitanju razbijacke politi-ke
lidera te unije i clanstvo
je strogo osudilo tu politiku.
Ima se samo zahvaliti ma-nevrisan- ju
pretsednika 1л-ca- la
Gibsona, koji je tako
dje saucesnik razbija£a, t%
na ovom mitingu nijo usvo-jen- a
formalna rezolucija
protiv tih lidera.
U Hamiltonu je uspostav-Ije-n
odbor pretstavnika 20
unijskih Lokala, ukljuSiv i
pretstavnike lokala 1005 i
7 drugih lokala Steehvork-ers
unije. koji ce raditi na
da je realna situacija to Sto jedinstvu radniSkih unija.
U toku debate izmedju Larry Softona od Steel-worke- rs unije i Hanery Murphy-- a od Mine-Mi- ll unije
u Port Colborne. Sefton jc, po njogovom miSljonju. po-god- io
metu ka'd je rekao, ako je Stampa pravilno citirala
njegove reci : "Kako moze iko stajati ovde pred vama i
tTditi da jedna mala, podeljena organizaciia kao Sto je
Mine-Mi- ll danas. mo2e da se suprotstavi INCO, u uspo-redjen- ju
sa snaznom f borbenom organizacijom kao Sto
je Steehvorkers unija?"
Svaki aktivni clan unija treba da ozbiljno razmieli
o toj izjavi, jer kad se dobro pogle'da, to Sto je Sefton
upotrcbio za argumenat nije nista drugo nego "teorets-ko- "
opravdanje za racije protiv bilo koje unije. Danas
jc to protiv Mine-Mi- ll unije a sutra nple biti protiv
drugih unija, koje Sefton smatra da su pre2ivele svoju
vrednost.
Kad bi Sefton stvarno vodio racuna o intcresima ru- dara u dolazecim pregovorima sa INCO, on bi odrlao sa-svi- m drukiji govor, koji bi tekao otprilikc ovako:
"Braco u Mine-Mi- ll uniji, mi znamo'da INCO, kao i
VIDUA ZABA GDJE POTKIVAJU KONJA,
PA I ONA DIGLA NOGU
. , .
Lideri kapitalistifikog svijeta su ozbiljno zabrinuti
bzbitokga tiozogmdaekdstajoupistkoaalcpiisijttaial6likisztiimhd.kaeOindisrozzcanivajaedluibzrmdza0a coeokdosiegnrooamdtisluknciaujnuap-rced'ua- ju eko-nomsko- m polju i ako se stvari budu i dalje odvijale do-sadasn- jm tempom, kapitalizam je izgubio bitku. Zato
se mnogo koprcaju i razmiSIjaju sto ce da rade. Ovih
dana u Parizu ce se sastati predstavnici 20 ovih drzava
da usvoje plan o svom ekonomskom razvitku. Taj plan
navodno treba da predvidi povecanjc proizvodnje za 50
posto do 1970. godine.
Mogu li kapitnlisticke zemlje postici taj cilj? Mo-g-u
li one uopce planirati ekonomski razvitak?
Povecati proizvodnju za 50 posto do 1970. zahtjc
va godignjc povecanjc za 1 do 4 i po posto. A u Kanadi
povecanje proizvodnje posljednjih godina iznosi prosje-бп- о
1.7 posto (u nekim godinama je bilo veco od toga,
ali u prosloj godini je bilo manje nego 1959.), a u Sjc-dinjen- im Drzavama 2.3 posto. Kakvi tu izvanredni na-po- ri trebaju da bi se postiglo duplo vece povecanjc pro-izvodnje?
A upravo da kapitalistiSkc zemlje i postignu toliko
povecanje svoje proizvodnje, Sto je dvojbeno, socijalis-tiCk-o
zemlje ce ipak prednjaCiti. Na primjej', godiSno po-vecanje
proizvodnje u Sovjctskom Savczu iznosi 8 do
10 posto.
Pariskom zasjedanju predsjedat cc kanadski mini-st- ar
financija Donald Fleming, 6ime se spi'daju 6ak i
neki kanadski burzoaski listovi.
Za ovaj pothvat kapitalistickih drzava vrijedi ona:
Vidila zaba gdjc su potkivali konja, pa i ona digla nogu.
Predstavnik kubanskih
zena u Kanadi
U Kanadu je doputova-l- a
gospodja Gilma Riera
od Kubanske federacije
zena. Ona ce posjetiti raz-n- a
mjesta u Kanadi da go-vo- rl
o napredku svoje ze-mlje.
Njozin dalazak u
pojedina mjesta bit ce ob-javlj- en
putem mjesne
stampc.
RAZBIJACI UNIJA NA1LAZE ZAPREKE
protiv razbijacke politike
ruk ovo d stva
Na mitingu Lokala ЗП02
Steehvorkers unije u British
Columbiji, usvojena je rezo-lucija
u kojoj so najoJtrijo
osudjuje postupak lidera
protiv Mine-Mi- ll unije u Su-dbury,
Port Colborne i Tho-mpsons
U Sudbury je takodje od-rza- no
vec nckoliko skupSti-n- a
na kojima je bilo prisut-n-o
nckoliko hiljada rudara.
Na tim skupstinama sakup-ljen- o
je dosada 2.2Л0 potpi- -
sa ilanova Mine-Mi- ll unijo
Profit INCO
Cisti profit International
Nickel Co. (INCO) u prvih
devet mjeseci ove godin
iznosio je vi5e od 58 miliju-n- a
dolara (americkih) U
trecem tromjesoc'iu profit jo
iznosio preko 20 milijun.i
dolara.
Dclijanci ubili
Lumu mbu
Istrazna komisija Ujed-njeni- h
naroda je izjavila da
je kongoanski prcmijer Lu-mumba
ubijen po Belgijan-cim- a.
Smaknucu je prisust-vova- o
izdajnik Combo. Ko-misija
jo izjavila da odgo-vorno- st
za ovaj zlocin snosi
i predsjednik Kasavubu sa
svojim pomocnicima.
NA
koji zahtevaju da se odrzi
vanredna sednica Lokala
598. (Vidi poseban izvjestaj
na str. 2).
Kao rezultat razbija6ko
politike lidera SWU i lidera
CLC, imalo je do sada kori-st- i
samo orija'sko preduze-c- e
nikla INCO. Kako izgle-d- a,
mozda ce rudarima us-pe- ti
da opet uzmu svoju su-dbi- nu
u vlastite ruke.
Treba traziti,32-satn- i
radni tjedan
Na konvenciji unije elek--
tncarsKin raunika iUtu) je
гебепо da se kanadski rad-ni- ci
trebaju boriti za .2-sat-- ni radni tjedan.
Orgnnizirnni radnici
izvan CLC
Vise od 300.000 kanads-ki- h
radnika organizirano jo
u unijama koje ne ulazo U
astav Kanadskog radniC-kot- r
kongrcsa (CLC). Ma, nemojte, gosp. Seftone
STELCO, kao i DOSCO u Sydneyu i Algoma, zele da os-la- be radnikc unijo i da izvuku sto vilo profita iz znoja
radnika. Mi so nalazimo u istom polo2aju i treba da sa
radjujemo. Zato ja obedavam svu pomoc u pregovorima
sa kompanijom, bila ona u moralnom ili materijalnom
pogledu".
To bi bio izraz istinske solidarnosti — koja ujedi-njuj- e
radniStvo u borbi protiv zajedni6kog neprijatelja:
Americko-kanadski- h monopola. Ali, kao Sto je vec poz
nato, to nijo ono 5to Sefton prc'dlaie u svom govoru.
Ono sto on predlaze nijo klasna solidarnost, nije to
ni unijska solidarnost — to je kanibalizam (ljudoldei'st-vo)-.
Ono Sto jo on predloiio nije u korist rudara na StetU
profita INCO, vec u korist INCO, na Stctu rudara.
Sefton moze debatirati o tome, ali c"injenice m £
njenice i gorke cinjenicc, u ovom sluJaju su, da se raci
je protiv Mine-Mi- ll unijo provode uoci pregovora n ko
mpanijom i sracunatc su da se pomogne kompaniji a nc
radni§tvu.
Postoji i druga strana Softonovog rozonovanja, ko
(Nastavak na strani 2)