Novosti, September 27, 1947

              i
JTOANA 2
NOVOSTI
Pubftehed every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Crcctian Lcnguage
Authorlzed at Second CUss Mail
zkrzi svaki utorak četvrtak
Post Office Department Ottaa
i subotu u hrvatskom jeziku
Reglstered in the Registry Office for the City of Toronto
cn the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelođde St VV Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bea potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kakvih sve dopisa trebamo
Od samog početka svog izlaženja Novosti su uvjek imale
dovoljno dopisa od svojih čitaoca iz pojedinih naselja Može-mo
slobodno reći da su Novosti u tom pogledu na prvom
mjestu od sve iseljeničke štampe na ovom kontinentu
U svakom izdanju imamo na trećoj i četvrtoj stranici dopi-sa
o prosvjetnom i kulturnom radu naših demokratskih orga-nizacija
o kampanjama priredbama i raznim drugim aktiv-nostima
imamo dopisa o raskrinkavanju ustaša maćekovaca
četnika i ostalih neprijatelja našeg naroda u iseljeništvu i u
rodjenoj domovini imamo dopisa u kojima naši čitaoci opisuju
hvale vrijedan rad za pomoć našem narodu u domovini itd
Ovako treba nastaviti Nama je drago što se naši dopisnici
toliko interesiraju i opišu svaku aktivnost i svaki dogadjaj
koji se pojavi u našoj sredini Novosti zato i postoje One će i
u buduće svoje stupce stavljati na raspolaganje dopisima iz
pojedinih naselja
Da ovo pišemo ponukala nas je jedna manjkavost jedan
nedostatak kojeg mi opažamo a na kojeg želimo svratiti po-zornost
našim dopisnicima Mislimo naime reći to da se go-tovo
svi dopisi ili ogromna većina dopisa odnosi samo na one
stvari koje se zbivaju u našem iseljeničkom krugu dok se
propuštaju druge važne stvari od općenite naravi
Nama takodjer trebaju dopisi o linijskim (sindikalnim)
organizacijama u ovoj zemlji i drugim stvarima koje se do-gadja- ju
tamo gdje naši radnici živu Trebaju nam dopisi o
pregovorima izmedju unija i poslodavaca o štrajkovima ili
pripremanju za štrajk o sastancima i govorima na sastancima
o uslovima rada u industriji o radu općinskih uprava o miš-ljenju
našeg i ostalog naroda prema današnjoj skupoći te o
mnogim drugim problemima u ekonomskom i političkom živo-tu
naroda Danas se posvuda dogadjaju krupne i ozbiljne
stvari ali ih propuštamo jer mislimo da možda nisu važne
i da drugoga neće interesirati Nama je nemoguće da sami
o tome pišemo jer o svemu nemamo izvještaja
Pa dobro — reći će netko — a gdje da mi u pojedinim
lokalima dobijemo ovakav materijal za novinu Istina izvor
materijala za ovakve vrste dopise se ne može naći svagdje
Mi znamo i to da je za radnika teško poslije dnevnog rada u
industriji sastavljati ovakve dopise za novinu No ipak tu i
tamo se može naći prilika koju treba iskoristiti
Na primjer kad naši čitaoci članovi unija odlaze na
unijsku sjednicu uvjek si trebaju pribilježiti sve ono najglav-nij- e
što se raspravljalo predlagalo i zaključivalo Za opširnije
informacije treba se raspitati kod unijskog organizatora Ut
kojeg vodećeg člana unije Mi ćemo biti zadovoljni ako nam
se pošalje i po koji letak na engleskom jeziku i prema njemu
ćemo sami sastaviti dopis
Dalje za opisati uslove rada u tvornici i sve veću razliku
izmedju nadnice i cijena ne treba posebnih Informacija nego
samo ono što sam radnik osjeća što njega najviše tišti tko
je po njegovom mišljenju odgovoran za današnje teško eko-nomsko
stanje i što radnici trebaju učiniti
Nedavno je Lumber and Savrmill Workers unija održala
pregovore sa poslodavcima i postigla povišicu nadnice i dru-ge
pogodnosti za hiljade šumskih radnika na sjeveru pro-vincije
Ontario Od naših radnika kojih veliki broj radi u šum-skoj
industriji u okolici Port Arthura i drugdje nitko nije ni
jednog slova napisao o tome Kad je ono prošle godine bio
štrajk u šumskoj industriji nas je jedan naš radnik obavjestio
da je oko 25 Jugoslavena otišlo na jedno mjesto sjeverno od
Port Arthura i vratilo štrajkolomce koji su se zatim priključili
štrajku Da smo dobili dopis o tome mi ga bi bili objavili na
prvoj stranici sa naslovom preko svih sedam stupaca kako
jugoslavenski iseljenici predvode u štrajku
Na sjeveru provincija Ontario i Ouebec gdje hiljade naših
radnika radi u zlatnim bakrenim i nikelnim rudnicima od
nekud vrlo rijetko primamo dopise o životu i radu rudara a
od nekud ne primamo opće nikakvih dopisa o tome Kada je
u Malarticu poginulo 12 radnika radeći u oknu rudnika tre-balo
je za našu novinu potanko opisati ovu tragediju i istaci
tko je za nju odgovoranrrkako e svršila istraga što poduzima
unija da li će obitelji poginulih dobivati potporu itd U rudar-skim
predjelima postoji International Union of Mine Mili and
Smelter Vorkers (CIO) Trebalo bi s vremena na vrijeme napi
sati po koji dopis kako se radnici organiziraju što misle o
uniji kakvi su odnosi izmedju unije i poslodavaca kako naši
radnici gledaju na uniju zašto radnici napuštaju rudnike i
cdlaze u drugu industriju i slično
ti V!rvwni imnmn nnlnn trmnltTrn tmiiaVi nnVrat Vrti i '
je važan faktor ne samo u industriji nego i u javnom životu
O tome treba pisati što više i što češće Isto tako je u Hamil-ton- u
Wellandu Montrealu Vancouveru i drugdje U svakom
industrijskom središtu danas se razvijaju oštre borbe ekonom-ske
i političke naravi a Novosti će pak biti u stanju obavješta-vati
svoje čitaoce u toliko koliko će primati ovakve naravi
dopise od tamo gdje se nalaze naši radnici
Ne tražimo mi da ti dopisi moraju biti usavršeno napisani
Glavno je da nam se pošalje podatke da ti podaci budu točni
ictiniti i razumljivi a što se tiče razradjivanja dopisa točaka
zareza naslova itd to se može prepustiti nama Molimo stoga
naše dopisnike da i ove važne stvari uzmu u obzir i da ih
opišu koliko najviše mogu kako bi Novosti još više izražavale
misli i težnje naših iseljenika u ovoj zemlji
'--V f~
Za mir i prijateljstvo naroda protiv
potpaljivača novog rata
(2)
Sovjetski Savez u interesu
općeg mira predložio je zaklju-čenje
konvencije stavljanja iz-van
zakona upotrebljavanja a-toms- kog
oružja pod svih okol-nostima
Taj predlog koji je
podnio Sovjetski Savez nije na-ila- o
na topao prijem i potporu
u svim zemljama
"Takva konvencija" kaže se
u memorandumu britanskog ud-ruženja
naučnih radnika "izgle-da
nam da bi bila vrlo poželjna
i telko je opravdati odupiranje
Velike IJritanije i Sjedinjenih
Američkih Država da na to pri-stanu"
Britanski naučenjaci ocjenju-jući
zahtjev SSSIt-- a da se po-ni- iti
zalihe atomskog oružja i
prestane proizvodnja novog pi-lu
da takva odredba izgleda da
je vrlo opravdana
Sovjetski Savez je za strogu
medjunarodnu kontrolu nad fab-rikama
atomske energije ali za
onakvu kontrolu medjutim ko-ja
nebi bila pretvorena u inter-venisan- je
u one grane nacional-ne
industrije i u ona pitanja
koja nemaju veze sa atomskom
energijom
I tu su opet U pravu britanski
atomski naučenjaci kad su Izra-zili
u memorandumu od 23 ja-nuara
želju da "pravo na Inspe-kciju
bude ograničeno koliko je
kod moguće da nebi poslužilo da
zadovoljava pretjeranoj kurloz-nos- ti
(radoznalosti) u pogledu
legitimno Industrije i drugih
vrsta aktivnosti"
Britansko udruženje naučnih
radnika u tom memorandumu
objavljenom augusta mjeseca
1947 takodjer ističe potrebu og-raničenja
do izvjesnih granica
prava na Inspekciju koja nebi
trebala služiti ciljevima organi-zirane
ekonomske I vojne Splju-naž- o
"Sjedinjene Američke Ihlave
i drugi podupirači Ilaruchovog
plana" kaže se u memorandu-mu
"trebali bi biti potstreknuti
da formuliSu zaštitne mjere za
osiguranje da nikakav plan in-spekcije
ne bude razvijen u je-dan
veliki sistem špijunaže"
Polazeći sa gore izloženih
principa uspostavljanja medju-narodn- e
kontrole koja bi trebala
biti opetujemo prava jaka 1
efektivna sovjetska delegacija
smatra za potrebno da stavi au-toritet
Inspekcije u Izvjesne
granice da se ograniči njihova
prava na ciljeve istinske kon-trolo
nad atomskom energijom
koja bi Isključila mogućnost u-potreblja- vanjs
kontrolnog auto-riteta
za aibitrarnu intervenciju
u bilo koje grane nacionalne
ekonomije omalovalujući čak
činjenicu da bi takva Interven-cija
mogla samo da potkopa i
uništi nacionalnu ekonomiju sva-ke
zemlje
Američka i neke druge dele-gacije
koje Ju podupiru insisti-raju
naročito da bi medjunarod-n- a
kontrolna vlast pretvorena u
vlasnika koji bi aktovao prema
interesima većine ovog autorite-ta
na čiji dobronamjeran stav
Sovjetski Savez ne mole raču-nati
trebala posjedovati i upra-vljati
sa svim fabrikama za pro-izvodnju
atomskih materijala u
opasnim količinama Ali dele-gacije
koje se grupiSu oko ame-ričke
delegacije I aktuju pod
njezinim vodstvom pokušavaju
postići baS takvu situaciju
Do sad citirani memorandum
britanskih naučenjaka ne sakri-va
činjenicu da američki plan
za organizaciju kontrole nad a-toms- kom
energijom predvidja
mjere koje kao Sto se kaže u
memorandumu "mogu se tuma-čiti
kao podupiranje dominant-nosti
Sjedinjenih Država na pod-ručju
atomske energije "
Sovjetska delegacija protivi se
takvoj tezi I protivit će joj se
u buduće nastojeći ne da posti-gne
dominantnost nad nijednom
nacijom u medjunarodnom kon-trolnom
tijelu nego jednakost
svih učesnika u tom tijelu u
svim njegovim aktivnostima
U vezi s tim treba se sjetiti
da su se predstavnici Sjedinje-nih
Država u atomskoj komisiji
tvrdoglavo protivili Istodobnom
uspostavljanju kontrole nad a-toms- kom industrijom u svim
njezinim stupnjevima od izluč-ivanja
sirovih materijala do iz-rade
svršenih produkata
Predstavnici Sjedinjenih Dr-žava
predlažu da se odloži na
neodredjeno vrijeme uspostav-ljanje
kontrole nad najopasnijim
konačnim stupnjevima atomske
proizvodnje stupnjevima u ko-jim
Sjedinjene Države smatraju
da za sada drže monopol U isto
vrijeme Sjedinjene Države Ins-istiraju
da bi kontrola nad počet-nim
stupnjevima izlučivanja si
NOVOSTI Subota 27 septembra 1947
rovih materijala trebala biti od-mah
uspostavljena
I suviše je jasno da američka
pozicija ne može biti tumačena
drukčije nego kao pozicija prema
kojoj kontrola nebi bila proJI-ren- a
na Sjedinjene Američke
Države dok bi sve druge zemlje
trebale odmah potpasti pod me-djunarodnu
kontrolu
Takvo je stanje stvari u po-gledu
atomskog pitanja
Naravno ne može se očekivati
uspješne rezultate rada u kome
se ne pokazuju kod nekih dele-gacija
namjere da suradjuju u
svrhu postizavanja ciljeva izlo-ženih
u rezoluciji Generalne sku-pštine
od 14 decembra 1946 Ta-kva
situacija se ne može trpjeti
Ćovjek se ne može pomiriti sa
činjenicom da opasnost upotre-bljavanja
atomske energije za
svrhe masovne destrukcije i uni-štavanja
mirnog stanovništva
nije joS odstranjena
Savjet nacija ne može pod-nositi
takvo stanje stvari kada
usprkos apelima Organizacije
Ujedinjenih Nacija da se poni-šti
atomsko oružje i drugi glav-ni
tipovi sredstava masovnog
uništavanja ljudskih bića pro-izvadja- nje takvih sredstava na
samo da se nastavlja nego čak
se sve vile i vise povećava
3 Tako zvana Trumanova do-ktrina
i "MarSalov plan" su na-ročito
snažni primjeri krčenja
principa Organizacije Ujedinje-nih
Nacija i ignorisanja Orga-nizacije
Iskustvo nekoliko posljednjih
mjeseci pokazalo je da je dekla-racija
oe doktrine značila da
je vlada Sjedinjenih Američkih
Država otvoreno napustila prin-cipe
medjunarodne suradnje i
zajedničke akcije velikih sila i
prešla na pokušaje diktiranja
svoje volje drugim nezavisnim
nacijama upotrebljavajući u is-to
vrijeme ekonomska sredstva
odobrena kao pomoć pojedinim
zemljama koje su u nuždi u
svrhu otvorenog političkog pri-tiska
Ovo je dovoljno ilustrirano
mjerama poduzetim od strane
vlade Sjedinjenih Američkih Dr-žava
u Grčkoj i Turskoj izvan
okvira Organizacije Ujedinjenih
Nacija i obalovažavanjem iste
kao i mjerama planiranim za
Europu u suglasnogtl sa tako
zvanim "MarSalovim planom"
Takva politika je u dubokoj
suprotnosti sa principom progla-šenim
u rezoluciji Generalne
skupštine od 11-st- og decembra
1940 da pomoć drugim zemlja-ma
"nikad ne treba biti upotreb-ljavana
kao političko oružje"
"MarSalov plan" je u stvari
kao ito je sada sasvim jasno
amo drugo izdanje Trumanove
doktrine prilagodjeno uslovima
posljeratno Europe
Kada je iznijela ovaj "plan"
vlada Sjedinjenih Američkih Dr-žava
očevidno je očekivala u
suradnji sa britanskom i francu-skom
vladom da će prisiliti eu-ropske
zemlje kojima je potreb-na
pomoć da se suoče sa potre-bom
da napuste svoja nepovred-ljiv- a
prava da raspolažu sa svo-jim
ekonomskim izvorima da
planiraju same svoju nacionalnu
ekonomiju kako one nadju ta
shodno upravo kao ito je vlada
Sjedinjenih Američkih Država
očekivala da će prisiliti sve one
zemlje koje su direktno zavisne
o interesima američkih mono-pola
koji Idu zatim da hbjegnu
predstojeću krizu povećanim iz-vozom
u Europu nagomilane ro-be
i kapitala
Kao Sto je poznato sve europ-ske
zemlje nisu pristale na tak-vo
povredjivanje njihove suve-renosti
i na takvo mjeSanje u
njihove unutrašnje stvari us-prkos
njihovim potrebama i teS-koća- ma
u posljeratnoj ekonom-skoj
obnovi dok su zemlje koje
su pristale da uzmu učeSća u
izvjesnim pregovorima po tom
pitanju u Parizu počele sve vise
i vise shvaćati opasnost svog
položaja i pravo značenje ove
ponude o pomoći
Svakom postaje sve više I više
jasno da će "Maršalov plan"
ako bude proveden u život zna-čiti
potčinjavanje europskih ze-malja
ekonomskoj i političkoj
kontroli koju će vrti ti Sjedinje-ne
Američke Države i direktno
mjeSanje od strane njih u unu-trašnje
poslove tih zemalja
U isto vrijeme taj plan je po-kuS- aj da se pocijepa Europu u
dva tabora i uz pomoć Velike
Britanije i Francuske dovrši
formiranje bloka niza europskih
zemalja neprijateljskih prema
interesima demokratskih država
istočne Europe i prije svega
prema interesima Sovjetskog
Saveza
Tendencija da se uspostavi
blok niza Zapadno europskih ze-malja
uključiv zapadnu Njema-čku
protiv zemalja Istočne Eu-rope
jeste važna 6trana ovoga
plana U isto vrijeme njegova je
svrha da upotrebi Zapadnu Nje-mačku
i Njemačku tešku indu-striju
(Ruhr)) kao važnu eko-nomsku
bazu za američku eks-panziju
u Europi ne obazirući
se na nacionalne interese tih
zemalja — žrtava njemačke ag-resije
Dovoljno je podsjetiti na ove
činjenice pa da se neoborivo po-kaže
nesuglasnost takve politike
vlada Sjedinjenih Država Bri-tanije
i Francuske koje podu-piru
Sjedinjene Američke Drža-ve
sa osnovnim principima Or-ganizacije
Ujedinjenih Nacija
4 Ne može se smatrati nor-malnom
takvu situaciju kakva
je obzirom na odnose medju čla-novima
Organizacije Ujedinje-nih
Nacija kada strane oružane
snage nastavljaju da ostanu na
teritorijama članova Organiza-cije
kao instrumenat političkog
miješanja u njihove unutrašnje
poslove stvarajući tako nerav-nopravne
potčinjene odnose iz-medju
država što je protivno
Povelji
Britanske trupe joS uvjek su
u Egiptu — protiv volje te ze-mlje
one jo3 uvjek ostaju u
Grčkoj povredjujući njezin dr-žavni
ustav i u Transjordanijl
koja je podnijela molbu za član-stvo
u Organizaciji Ujedinjenih
Nacija
Američke trupe još uvjek os-taju
u Kini to nikako ne dopri-nosi
uspostavljanju unutrašnjeg
mira u toj zemlji Prisustvo
stranih trupa na teritoriju pri-jateljskih
država nebi trebalo
imati mjesta osim ako je takvo
prisustvo u vezi sa zaštitom ko-munikacija
sa bivšim neprija-teljskim
teritorijama za vrijeme
okupacije
Pojačanje univerzalnog mira
i uzajamnog povjerenja medju
nacijama zahtijeva nužno i po-zitivno
rijefenje pitanja eva-kuacije
sa teritorija prijatelj-skih
država stranih trupa koje
nisu zauzete čuvanjem komuni-kacija
sa bivšim neprijateljskim
državama
5 Mora se takodjer istaći ne-uspjeh
nekih članova Organiza-cijo
da primjene u život važne
odluke Skupštine španjolsko pi-tanje
pitanje diskriminacije
protiv Indijaca u Južnoj Africi
i uspostavljanje povjerenstva
nad bivšim mandatnim teritori-jama
jugo-zapad- ne Afrike
Generalna skupltina ne može
mimoići takve akcije izvjesnih
pojedinih članova Organizacije
koji spriječavaju postizavanje
ciljeva izloženih u odlukama
Skupštine i koji slabe prestiž
Organizacije Ujedinjenih Naci-ja
Neizazvani vojni napad Ho-land- ije
protiv Indoneske re-publike
izazvao Je opravdano
zgražanje kod svih poštenih lju-di
u cijelom svijetu Da U je
Organizacija Ujedinjenih Nacija
pružila potrebnu pomoć narodu
Indonezije ? Svi mi znamo da to
nije bio slučaj
Kao rezultat rasprave pitanja
Indonezije od strane Vijeća Si-gurnosti
izvjesne države učinile
su ne male pokušaje da umanje
važnost dogadjaja u Indoneziji
i da nametnu Vijeću Sigurnosti
takvu odluku koja ni u kom slu-čaju
ne može biti smatrana kao
dovoljna za zaštitu legitimnih
interesa Indoneske republike
koja Je postala žrtva vojnog
napada
Jasno je da takve odluke ne
mogu nego potkopati prestiž
Organizacije Ujedinjenih Nacija
koja je baš pozvana da osigura
održanje mira medju nacijama
6 U isto vrijeme privlači
pažnju činjenica da dok se ne
pokazuje odgovarajuće istere-siran- je
za odstranjenje neza-dovoljavajućeg
stanja stvari u
pogledu riješenja španjolskog i
drugih pitanja gore navedenih
nekoje uplivne sile pokazuju na-ročito
interesiranje za pitanje
Irana koje JoS uvjek ostaje na
dnevnom redu Vijeća Sigurnosti
usprkos činjenici Sto je već pro-šlo
osamnaest mjeseci od njego-vog
potpunog riješenja i to us-prkos
molbi samog Irana da se
to pitanje skine sa dnevnog reda
Vijeća Sigurnosti
Zaista je vrijedno spomenuti
kako delegati Sjedinjenih Ame-ričkih
Država i Velike Britanije
uporno pokušavaju da drže pod
svaku cijenu protiv svih rezo-ne
vanja Iransko pitanje na
dnevnom redu Vijeća Sigurnosti
za neke očevidno specifične
svrhe
(Nastavit će se)
tatssrtf &- - m
Kako ispunjavati
snolbu za puttsicu
(IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA)
Naš narod se često obraća na glavni ured Vijeća u To-ronto
za upute kuda slati i kako molbenicu za jugoslavensku
putnicu ili vizu Bilo je štoviše povratnika koji su Vijeću slali
molbenice i takse za putnice Toga radi smo od generalnog
konzulata F N R Jugoslavije zatražili detaljne upute koje
ovdje objavljujemo Pismo glasi:
"Svaki molioc za vizu ili putnicu ispunjava upitnik u tri
primjerka i pored toga molbenicu za vizu ili putnicu saslojeću
se iz jednog arka
Za jugoslavensku putnicu molioc dostavlja četiri slike a
zc vizu na kanadskoj putnici ili ma kojoj drugoj molioc do-stavlja
samo tri fotografije Svaka fotografija mora biti potpi-sana
na licu i poledjici
Propisna državna taksa za jugoslavensku putnicu stoji
$1620 Viza na kanadskoj putnici za naše sunarodnjake koji
se vraćaju svojim kućama stoji $200 Tranzitna viza za naše
susjedne zemlje stoji 50 centi"
Iz gornjeg proizlazi da svaki molioc za putnicu ili vizu u
svrhu putovanja u FNR Jugoslaviju ispunjava molbenicu u
tri primjerka dva bijelo i Jedan ružičaste boje to pored toga
i molbenicu koja se sastoji iz Jednog arka
Adresa konzulata je:
Consulate General of the F P R of Yugeslcrvia
1440 St Catharine St Westw
Montreal Que
NARODNE VLASTI SE BRINU I ZA SINOVE U SVIJETU
Od Jugoslavenskog Pomorskog Ureda u New Yorku pri-mamo
slijedeću obavjest
"Ovim Vam dajemo do znanja da jo Jugoslavenska
Linijska Plovidba postavila slijedeće cijene za putne karte
Jugoslavija-Sjevern- a Amerika i obratno:
"Krevet u kabini Din 12500 ili S25000
Krevet u skupnoj spavaoni Din 10000 ili S20000
Djeca od 1-- 12 god 50 postotaka popusta
Djeca do jedne godine besplatno
Prtljaga do 20 kubnih nogu po osobi besplatno a pre
ko 20 kubnih nogu Din 1875 odnosno S3750 za 40 kubnih
nogu
Naravno ove cijene ne važe za povratnike članove Vi
Jeca nego samo za turiste — posjetnike"
Iz gornjeg proizlazi da se u cijene podvoza povratnicima
snižene na krajnji minimum Što je još jedan opipljiv dokaz ko-liko
pažnje i brige Narodne vlasti Titove Jugoslavije posvećuju
svojim sinovima i kćerima u dalekom svijetu Uvjereni smo da
izražavamo osjećaje svih povratnika kad kažemo da će svaki
pojedini povratnik u znaku priznanja Narodnim vlastima svojim
prilogom izgradnji i obnovi zemlje dokazati da je tu pažnju
zaista zaslužio
Iz gornjeg pisma Jug Pomorskog Ureda važno je izvući još
jedan zaključak Povlastica za jeftinu voznu kartu do Rijeke i
još jeftiniji prevoz prtljage dana je samo i isključivo povratni-cima
Svi naši zemljaci ili državljani susjednih zemalja koji po-laze
tek u posjetu tj kao turisti plaćati će cijeno vozno karto
kako je gore rečeno u odluci Jugolinije tj S200G0 za svaku
odraslu osobu djeca od godine do 12 pola cijene ili S10000
djeca ispod godine besplatno Svi posjetnici turisti imati će
samo 20 kubnih nogu besplatno za svaku daljnju kubnu nogu
plaćati će nešto manje od dolara po nozi
Molimo da ovo uzmu do znanja svi koji žele u staru domo-vinu
tek u posjetu t j sa namjerom da tamo ostanu neko vrije-rr- o
i da se nakon tga vrate
Za Izvrsni odbor Vijeća Kanadckih Južnih Slavena
Edo Jardas Glavni tajnik
Skandalozan interview
Čak i u Italiji gdje se tako
uporno i otvoreno sabotira borba
protiv fašizma izazao je senza-ciju
interview koji je nedavno dao
listu "Tempo" ministar pravde
Giuseppe Grassi
On je izjavio da vlada namjerava
da rehabilitira sve one koji su
osudjeni za zločine kao faSisti i
kolaboracionisti On je dodao da
su stvorene mjere s ciljem da se
"umiri" fažističke elemente Tako
zvano "izvanredno zakonodavstvo"
o kažnjavanju faSista i izdajica
onih koji su suradjivali s hitlerov-cim- a
i crnim košuljama biti će
ukinuto krajem ove godine Prema
mišljenju ministra pravde to je
potrebno da bi se stvorila normal-na
situacija u zemlji On je izja-vio
da "specijalne sekcije" pokra-jinskih
sudova stvorene da istra-žuju
slučajeve fašističkog rada su-radnje
s neprijateljem i ubistva
patriota prestaju s radom prema
"vladinim direktivama"
Zatim je ministar izjavio žalje-nja
ito je formalno ukidanje cjelo-kupnog
antifašističkog zakonodav-stva
nemoguće u cjelini jer bi ono
izazvalo "neizbježnu reakciju" sa
strane onog dijela stanovništva
koji je najviše stradao od faSista
Ako je ovaj dio izjave Giuseppe
Grastiia već dosta skandalozan ova
izjava Je dalje preSla očekivanje
i najoptimiatićkije nastrojenih fa-
Sista ItjavivSi da se vlada spre-ma
da faSistlma vrati pravo glasa
i da provede izmjene u izborni za-kon
ministar je izrazio nadu da
će državni činovnici otpuiteni za
vrijeme čišćenja biti rehabilitirani
i zauzeti svoja mjesta u admini-strativnom
aparatu
Giuseppe Grassi ne ograničava
se time da kao ministar pravdo
sabotira čišćenje zemlje od faSistl-čki- h
elemenata i da zaStićuje juče-rašnje
krvnike naroda koji otvore-no
obnavljaju različite faJističke
stranke i organizacije On smatra
da je nastupio čas da se ova pra-ksa
i uzakoni
Canada Sfeamship Uno
nastavlja kršenjem
ugovora
Ottavva 24 Sept — Canadian
Seamen's unija optužuje Canada
Steamship Lines upravu za po-novno
kršenje ugovora i poziva
vladu da preuzme punu kontrolu
nad brodovima ove kompanije
Članovi izvrlnog odbora koji su
održali sastanak u Torontu poru-čili
su nacionalnom uredu da podu-zme
sve potrebne mjere za zaštitu
interesa pomoraca po kanadskim
jezerima
Predsjednik Canadian Seamen's
unije Harry Davi je izjavio na
sjednici izvrSnog odbora da unija
uvjek nastoji ispunjavati svoj
obaveze u ugovoru dok uprava po-men- ute
kompanije pak uvjek na-stoji
omalovažiti ugovor i unijskn
pravo
IznaSajući nekoje primjere ka-ko
kompanija sabotira i prelati
preko svojih obaveza predsjednik
Davi je rekao da je na osnovu
nedavnog sporazuma u Ottavvi do
sada izdano samo 9 dozla unij-ski- m
organizatorima za odlazak
na brodove dok je unija tražila
dozvolu za St organizatora
j