Nase Novine, July 04, 1985

              HEROIZAM
"KU-ZATOCENIK- A"
(Nepoznati detalji iz bloka 20, lo-gora
u Mauthauzenu)
1 beleska u "Da h znate" od 3. februara
l pismo u "Medu nama" (23. 3.) istoricare,
pisce feljtona i publiciste upozoravaju na
cinjenicu da danaSnjem mladom eoveku
mnogo sta iz bliske i daleke proslosti jos
nismo rekli. To vazi i za blok 20 mauthau-zensko- g
koncentracionog logora. Neko-lik- o
informacija mora se dodati uz ovo sto
je vec napisano.
Blok 20 ima svoju predistonju. Bio je to
najpre karantinski a zatim bolnicki blok
ograden sa spoljne strane samo bodljika-vo- m
zieom sa strujom visokog napona. Iz
njega su bolesnici krisom mogli da posma-traj- u
sta se dogada na naspramnoj padini,
gde su vrsena streljanja l pogubljenja
Ocevidac, Jugosloven, gledao je 20. aprila
1942 kako esesovci streljaju 48 Slovenaca
dovedemh iz zatvora u Begunju, medu
njima i ceitri zene — prve zatoeenice
Mauthauzena l prve streljane logorasice
Video je kako Jugosloveni odbijaju da se
okrenu ledima i kako prkosno gledaju u
puscane cevi nepnjatelja
Kasnije je taj blok izolovan i sa svih
strana ograden kamenim zidom i opasan
bodljikavom zicom. U njemu su bill zatvo-ren- i
zatoeenici iz "Kugel kompanije" ili
"Ku-zatocenic- i" Njih je trebalo ubiti met-ko- m
(kugel) u potiljak prema odluci ne-mac- ke Vrhovne komade. U podzemnim
prostorijama mauthauzenskog koncentra-cionog
logora postojao je kutak u kome je
bila smestena nazupeena naprava iz Sak-senhauze- na
koju je izmislio esesovac Lo-n- s.
Bio je to lazni aparat za merenje visi-n- e
Na dodir temena plocice visinometra
ukljucivan je automat i kroz otvor u zidu
metak je ubijao zrtvu. Dva minuta bilo je
potrebno za uvodenje, ubijanje, izbaciva-nj- e
lesa i uklanjanje tragova krvi, tako da
je kapacitet te naprave iznosio trideset zr-ta- va
u toku jednog sata.
U sovjetskoj literaturi i medu sovjet-ski- m
ucesnicima na komemorativnim sve-canosti- ma
dogadaj vezan za blok 20, na-ziv- a
se masovno bekstvo. Preziveli zatoce-ni- k
Knezev navodi da su tamo bili isklju-civ- o
sovjetski oficiri i komesari. Nije u
pravu. Gro je bio sovjetskih oficira i podo-ficir- a,
mahom, avijaticara i politickih ko-mesa- ra, ali je bilo i Francuza.Poljaka, Ho-landa- na
i Jugoslovena. Postojala je i foto-tek- a
— mnogi su "Ku-zato£enic- i" snimlje-n- i
i lzvestan broj fotografija je sacuvan.
Pouzdano se zna da su dvojica Jugoslove-na
bili ratni zarobljenici koji su pokusali
da pobegnu iz oficirskih logora. Po izve-sni- m
verzijama, to su general Nedeljko-vic- ,
navodno doveden ovamo zbog svog an-tifasistick- og
stava u zarobljenickom lo-go- ru
i kapetan Stojanov iz Gornjeg Mila-novc- a. Pouzdano se zna i svi upuceni u
registraciju mauthauzenskih zatocenika,
kako "Ku-zatocenik- e" nisu obelezavali
rednim brojevima — jer je zitelj Mautha-zen- a
bio samo redni broj (recimo ja
107.036), pre svih autor knjige Mauthau-zen- .
Austrijanac Marsalek, koji je u to
vreme radio u logorskoj pisarnici, navodi
ove cinjenice.
Od 700-80- 0 "Ku-zatocenik- a" nisu uce-stvova- li
u bekstvu samo oni koji nisu mogli
ustati sa lezaja na podu. Za prvi pokusaj
bekstva se saznalo i esesovci su pohapsili
i ubili metkom u potiljak deo rukovodece
grupe. Ostali su, ipak, uspeli da organi-zuj- u
bekstvo, likvidiravsi najpre personal
bloka. Pobeglo je, odnosno ucestvovalou
bekstvu, oko 600 logorasa. Ogroman broj
je stradao u borbi protiv esesovaca i na
samoj elektricnoj zici koju su prekrili ce-badim- a.
Oni koji su uspeli da preskoce
preko zida, uspeli su da otpuzu samo neko-lik- o metara po snegu. Bezali su, u stvari,
kosturi poslednjim snagama. Za njima je
nastala potera "lov na zeceve" u kojoj su
ucestvovali svi raspolozivi esesovci, cla-no- vi
Nacional-socijalistick- e partije i po-sebn- o
"hitlerjugenda". Masakr izvrsen
nad pohvatanima bio je stravicniji od
onog koji je vrsen u samom logoru.
Vadene su zrtvama oci, rezani trbusi i od-seca- ni
polni organi. Spaslo se, prema so-vjetsk- im
izvorima, desetak, a prema Mar-salekovi- m nesto vise.
Besprimeran je heroizam koji su ispo-- 1
j ili sovjetski ljudi, "Ku-zatocenici- ", ali se
u ovih40godina pobede nad fasizmommo-ram- o setiti i Francuza, Poljaka, Ho-landa- na
i Jugoslovena. Zatoeenici izdaj-nicim- a
— personalu bloka — sudili su sa-m- i.
"Ku-zatocenic- i" pred bekstvo, obe-siv- si
ih.
Dusan STOJIIJKOVIC
Beograd
JUGOSLOVENSKI
OBICAJI
Zborovi, skupovi, slave bozici, baj-ra- mi
i ostali crkveni obicaji su po svi-jet- u
pocinjali odavnina. Iz razno-raz-ni- h
razloga i namjera, neki od verova-nja- ,
neki da se samo sastanu prijatelji
i rodbina.
Slava u Victoria-- i 6. maja. Sveti
Djurdje koju po tradiciji ima doma-cin
Momcilo Petrovic sa svoja detiri
sina: Zlatkom, Vladom, Milomirom i
Radomirom.
Mnogi nasi ljudi koji su rodeni po-slij- e ili za vrijeme rata nisu obracali
toliko paznje na slave, nego na
drzavne praznike, kao sto su 1. maj,
4. juli, 29. novembar, itd.
Normalno i ja spadam medu ove po-sleratn- e. Dan prije svetog Djurdja do-macin
Momcilo Petrovic dode da
kupi neke stvari iz mesnice, gde ja
radim.
Kupovina onog dana je bila veca
nego ostalim danima.
Onako u sali upitam da li se slu-cajn- o
ne zeni, a on u smehu odvraca:
"Kad bi bilo srece, nije za zenidbu,
nego sa sutrasnju slavu. Zelio bih da
mi dodes sutra i budes moj gost".
Pomalo me iznenadilo to pitanje,
jer on dobro zna da ja ne slavim i ne
proslavljam crkvene praznike.
Ali kad mi je rekao da se za takav
dan pozivaju samo rodbina i speci-jaln- i
prijatelji, pogledao sam ga i od-govor- io da cu doci.
Sutrasnji dan dode i ja sa mojom
zenom, koja je Kanadanka zakuca-sm- o
na domacinova vrata. Sve je bilo
pripremljeno onako kako i treba. Bilo
je jos nekih gostiju koji su sjedeli za
stolom. Sinovi, sa svojim zenama i
djecom su tu, svi veseli. Pozdravih se
prvo sa domacinom, domacicom Du-sanko- m koja veselo docekuje goste i
pripitkuje svakog da li sta fali i sta
treba. Poceli su oni obicaji prije vece-re- :
lomljenje kruha sa svojim sino-vim- a
i unucima.
Prije nego ce se domacin prekrstiti
obratio paznju onima koji se nekrste
i rece: "oni koji nece da se krste ne
moraju" i pogleda u mene. Naravno
da mi je bilo drago da postiva moje
verovanje a i ja postivam njegovo.
Poce hrana da se donosi. Za momenat
sto za kojim smo sedeli postao odjed-no- m mali jer svakovrsna hrana i pica
ispuni i poslednji cosak stola.
Prva zdravica, pa druga, treca, dok
odjednom poce muzika i pjesme. Pje-val- o
se i spominjalo od Makedonije
pa do Slovenije, kao i obicno nas na-ro- d
uz caSicu okrenemo pricu o
svemu i svacemu.
Veoma me obradovalo vaspitanje
njegovih sinova, koje je on doveo kao
djecu. Zdravo miSljenje o naSoj zem-lj- i,
o bratstvu i jedinstvu nasih na-ro- da
i narodnosti koji ne djeli Srbina
od Hrvata i ostalih nacija koje zive u
granicama na§e zemlje. Slatko smo se
ispricali o svemu i svacemu, pjevali,
pricali Sale tako da se uopSte nisam
osedao da sam na nekoj slavi, nego
cisto na lijepoj drugarskoj veceri.
Na kraju sam se pozdravio sa svima
i upitao hocemo li da se sastanemo
ovako i za 29. novembar. Domacin od-govo- ri: "Ako bog da proslavicemo i
taj dan skupa".
Ljuban VUKIC
"TIGAR" IZ PIROTA
TRZISTE
PIROT (Tanjug) — Najve£i domaci
prozivodac automobilskih guma "Ti-gar- "
iz Pirota izvest ce ove godine u Sje-dinje- ne Drzave guma u vrijenosti 12 mi-liju- na dolara. U prosloj godini od izve-zeni- h
600.000 guma na americko trziste
svega 5000 komada, ili 0,85 posto je re-klamira- no,
Sto ukazuje na dobru kvali-tet- u
guma.
Postoji mogudnost da "Tigar" xet ove
godine proSiri asortiman izvoza. Tako te se na trzi§tu SAD nadi "Tigrova" gu-me- na obuda.
Prosirena optuznica
protiv Artukovica
WASHINGTON - Sudac federalnog su-d- a
u Los Angelesu Wolney Brown prihva-ti- o
je svjedocenje bivseg Artukoviceva
osobnog pratioca i tjelohranitelja Bajre
Avdica pa tako bivsi ministar unutraSnjih
poslova u ustaskoj. NDH nece biti izruden
Jugoslaviji na osnovi odgovornosti za
ubo.'stvo samo jedne osobe - Jese Vidica
iz Sremske Mitrovice - nego za ubojstvo
oko 7000 ljudi, iako torn odlukom ostaju
neobuhvacene stotine tisute irtava usta-sk- e strahovlade.
Zlocini u kojima je presudivao Artuko-vi- c desetkovali su stanovnistvo Kozare On
POBJEDE NARODA JUGOSLAVIJE:
J Ш Iwm f4 #"ifCy W a P Iftf
Nikad do sada u poslijeratno vri-jeme
nije toliko govoreno, nikad do
danas nisu sjecanja na holokast pro-primi- la takav prikaz na TV, radiju i
u tisku kao upravo sada kad se svug-dj- e
u svijetu proslavlja cetrdesetogo-disnjic- a pobjede nad najvecim zlom
u povjesti covjecanstva — nacizmom.
Novim generacijama se tako bogato
ilustrira vrijeme monstruma, cak iz
konzervativnih krugova se cuju gla-so- vi strave, i ako su ovi bili ti koji su
nakon drugog svjetskog rata upravo
ratnim zlocincima velikodusno pru-za- li utodiste, tako da su izostale pra-vedn- e kazne pociniteljima nevidenih
grozota nad nevinim zrtvama, nad mi-lijuni- ma
iz svih zemalja Europe i cita-vo- g
svijeta...
Netko pokusava da ublazi ljudsku
bol "filozofskim argumentima" da je
citav proces razvitka nacizma bio
prouzrokovan histerijom, Hitlerovom
pojavom, dakle ideologijom o supe-riornos- ti njemacke nacije, te da Ni-jem- ci
u ime tog elementa mogu da
uniste ostale nacije, pokore i uniste
ostali ljudski rod i da omoguce rast i
blagostanje samo njihovoj "cistoi ra-si- ". Netko ovu ekspanziju zla zeli da
stavi na pozornicu opcih ekonomskih
i politickih zbivanja. Ali u svemu je
samo zrno pijeska argumenat. Prava
istina je ona koja je videna i dozivlje-na- .
Ona ne podlijeze nikakvoj formi
niti normi. Jednom rijefcju, to je naj-ociti- ji zlocin koji ce tako ostati u krvi
svih buducih generacija, dok bude
ljudskog roda na ovoj planeti.
Nakon tih groznih zbivanja receno
je da takav zlocin nikad nece zastarje-ti-.
Da ce zlikovci biti pronalazeni i
davani u ruke pravde. Ime Vizentala
je svima poznato. I neka druga imena.
To su tragaci za vrhunskim zlocin-cima
koji se skrivaju po raznim zem-ljam- a,
uglavnom juznoamerikan-skim- .
Ali ne samo tamo, vec i u zemlja-ma- ,
kao sto je SAD i naSa Kanada. Tu
i tamo se pojave vjesti da je viden taj
i taj esesovac, odgovoran za smrt hi-lja- de
i stotina hiljada zrtava sirom
Njemacke, Poljske, Ukrajine, Estoni-je- ,
Cehoslovacke, Jugoslavije i dru-gi- h. Tako su bezbroj puta pokretani
sudski procesi da se takvi interniraju
u zemlje pocinjenog zlocina. Ali ni-kad
nema dovoljno dokaza, jer je vri-jeme
prohujalo, pa su se mnoge stvari
zaboravile, te, u pojedinim slucajevi-ma- ;
da su to bili бак i borci protivu
komunizma, koji se od pojedinih na-cionalistid- kih
grupa бак i javno veli-6aj- u.
Kojima se бак i spomenici podi-z- u
u zemljama demokracije. Samo se
sjetimo ustaskih grupacija u vrijeme
kad su dobile azil ovdje u Kanadi. U
pocetku su sutjeli poput gmizavaca,
potom su vremenom poceli podizati
svoje zi votinjske glave i sav taj njihov
razvitak je bio predstavljan kao po-kr- et
u borbi protivu komunista, §to je
i odgovaralo politickim partijama
koje su dolazile na vlast. Tako su us-tas- ka
i £etnicka udruzenja (a i druge
nacionalisticke grupacije porijeklom
iz vise evropskih zemalja, koje sada
zanju blagodjeti naseg multikultura- -
je naredio i pokolj zarobljenika u Zagrebu
i Samoboru, Srba u Slavonskom Brodu i
masovna ubojstva u Sremskoj Mitrovici.
Proslog utorka. na rocistu na koje je iz
zatvora u americkoj saveznoj drzavi Mis-souri
bio doveden i sam Artukovic, sudac
)e prosirio presudu i na te zlodine te na
to] osnovi potvrdio odluku o -- izrucivosti
Jugoslaviji bivseg ministra u Pavelicevoj
vladi. Odluka o lzrucenju postaje pravo-mocn- a kad je px)tpise drzavni sekretar
SAD George Shultz. On bi to trebao uciniti
u roku od dva mjeseca.
I I
lizma) dobijala i obecanja i sredstva,
a sve vlasti su se pravile naivne da
ne znaju o proslosti ovih olosa. Nikli
su se njihovi "Domovi kulture" (ili
zlocina£ki punktovi), crkve (ili pozor-nic- e fasistickih orgijanja), dovlaceni
su bogzna odakle popovi koji su u
"Bozjim hramovima" propovijedali
vise mrznju nego krscanstvo. Iz raz-ni- h centara se salju lica koja prilikom
fasisti6kih blagdana ne prezaju da is-tic- u imena njihovih idejnih voda, kr-volok- a,
poput Ante Pavelica, Draze
Mihajlovica, Artukovica, Nedica, Ste-pinc- a
itd.
U svemu dakle, u vrijeme naseg sje-canja
na jasenovacke i druge pokolje,
imamo zivlju aktivnost upravo ustasa
i drugih nacionalista — fasista koji
su se toliko osmelili da ovdje na tlu
zemlje, koja je protivu fasizma dala
velik broj zrtava, prkose i prijete no-vi- m ubistvima.
Zar to nitko od nasih vlasti ne vidi?
Upravo kad proslavljamo cetrdeseto-godisnjic- u
pobjede nad fasistickom
aveti? Zarjemoguce da i pored takvih
prikaza nitko ne moze da se sjeti od
cije ruke je poginuo taj ili onaj pa-trio- ta
ove zemlje koji se borio za slo-bod- u
ispod azdaje njemacke vojske i
njihovih vjernih slugu?
Pogledajmo oko sebe te krvozedne
zivotinje kako u miru uzivaju veca
prava od svih postenih, kako zama-huj- u
macem, kako se sepure, kako
prljavim i krvavim rukama prljaju na-stojan- je
za prosperitetom radnih
ljudi Kanade!
Zar se jos nitko nije nasao da usta-§k- e
i detnicke zlocince preda u ruke
pravde bez obzira na dugo vrijeme,
kad je vec 1945. godine s ogorcenjem
i pravednoscu receno da zlocinci ta-kv- e
vrste nikada nece proci. Da takvi
zlotfini nikad nece zastarjeti.
Neka bude vjecita slava bezbroj-ni- m
zrtvama Jasenovca i drugih u na-s- oj
staroj Domovini i u citavom svije-tu!
Neka je vjecita slava borcima koji
su svoje zivote dali za nasu svetlu slo-bod- u!
Dusan PRPIC
Toronto
ZRTVENO SJEME
Prljave zlodinadke ruke joS iivel
Vidim ve6 usahlu, ali krv zivu
na njihovu dlanu.
Vidim jasenovacko nebo;
zrtvenom kiSom natopljene njive.
Vidim zvijezdu sjajnu — neuniStivu
rane ko ruze kad svanu,
kad se izjutra budim,
kad podinjem svoj tezak rad,
kad razumijem i pravedno sudim
u povjesti; davno i sad —
zlodinu uvijek — krvavi trag.
A idem za svjetlim danom,
zorom sjutrainjeg dana obasjanom!
Jer zivo sam sjeme
Sto nikad ne vene...!
David OROL