Nase Novine, February 06, 1986

              mжтm 1
шШ
Iimm ""ШШ im.
.?
JfcP
£1 ??,, -- .
-- . t ,ifW.
smi
Si. 3 1 PROMENE I KAKO DO NJIH
(Nastavak sa strane 1)
jalnu stranu za izlazenje lista.
Citaoci u Vancouveru i clanovi ta-mosn- je
jugoslavenske organizacije
(prvo je bio Jugoslavenski penzio-ners- ki
klub koji je odobrio svotu od
100.000 dolara "Nasim novinama", a
posle je on prerastao u Yugoslav
Community Association) ne pozna-vaju- ci
ni urednika niti bilo kog clana
Izvrsnog odbora, doneli su odluku
da novae koji je u fondu za "Nase
novine" ne salju. Naveden je razlog
da se ne slazu sa uredjivanjem lista.
U medjuvremenu umro je veteran
radnicke stampe i jedan od odbor-nik- a
koji su odobrili fond za "Nase
novine", Ivan John Pribanic. On je
oporukom svu svoju tesko zaradjenu
ijos teze ustedjenu ostavstinu poklo-ni- o
kanadskoj partiji i nasem listu sa
odnosnom GO prema 40 procenata.
Izvrsni odbor za taj gest doneo je od-luku
da mu sredisnu sestu stranicu
lista posveti za uspomenu. O tome
ce jos biti govora pri kraju meseca.
Jedna od promena trebalo bi da-bud- e
da izvrsni odbor (ni sadasnji ni
buduci) ne moli niti da se klanja ne-ko- m
za pet hiljada ili za bilo koju
drugu sumu, nego da clanovi organi-zacije
dostave sav preostali novae u
Toronto a on da se upotrebi, kao sto
je to Izvrsni odbor i ranije predlagao,
ne kao pokrivanje troskova za izda-vanj- e
lista, vec kao investicija za osi- -
Gaso jug,osovens.V s,eemka nyov
potomaka та Sev emoamenckom konVmentu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 19 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDN1K: Prof. 4dea Rok
SEKRETARI:BoidaTPakovcSofiaWeT'mg,
BLAGAJN1K: KnkaNozuuc
GLAVN1 1 ODGOVORNI UREDNIK
Vadsav Gacc
UREDNICKI KOLEGUUM: Dame Рша-de- s,
Pero Kovacevc, M'ke Grbc, Wlttenko
Popov'c .
DOPISNICI: ProL Vadsa Tomovc,
(University of St. Chatharines),Prof . arDo-et- c
(Toronto), Алоп KosleVac (Welland),
Boza Spaced (New York), Frank Fuduric (Van-couver),
SmWja Dacev'vc (Montreal), Margaret.
Starcev'ic (Los Angeles, California), JosvpSla-mc-Slatu-os
(Rim, Italija), Lepa Teofcmcmc
(Remacheid, Zap. Nemacka),M'raSlrbac (Pa-ri- z,
Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mwko
Matkov6 , Luka Mavkovc , Peiar KurUc , Mc&
Kotdc , Suauma Maetc , Novka M'Yc , prof .
Dusanka lic'ma, Kkoa Drenovac Boidar
Zvkoc.
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grtnc, Josp
Koac'c, Kalav'ma KosUc, Mena Boic, кш
Butovc, Lepa Rajnovc, Borsav Nekov'vc
RozaWja DWjakcmc, Buro Majko'c, M'e
BaVjak, Vja Bubao, Pavao Radmamc, Osloya
Koacec , "Vvktor Avtar , Y3u£av Slanar , M'jarv
Pe.roc, Jobt Sever'msk, Male Sav5, Martin
Katavarnc, Svdan Bod'c, Peko Dmlrov'c,
NlYnca M'mchm, Boko Madenovc, MWol
Vukcevc, Jos'vp SuYuc, Rud Gregoras, Svanko
BoY , 3osp Gabre Bava Batic.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni
listovi koji su mu prethodili u Sjcdinjcnim
Drzavama.
RedakcVja odgovara „a nepolpsane maleri'ya-- e
. Polp'vsaiu canc' vAtazavaju m!i'ieTie aulora.
Dops' se ne vracaju.
guranje izlazenja, za kupovinu stam-parij- e,
kojom bi zaista listu osigurali
buducnost. Na drugoj strani ako dru-go- vi
iz Vancouvera ne zele izlazenje
"Nasih novina" u Torontu, izdavanje
se moze organizovati i u Vancouve-ru.
Kao izlaz iz krize predlaze se prelaz
"Nasih novina" sa nedeljnika na me-secni- k.
U torn slucaju menjao bi se
format lista na formu casopisa a
onda vise ne bi mogao stajati naziv
novina. Mesecnik bi trebalo da izlazi
u boji i da oko sebe okupi pouzdane
i pozrtvovane saradnike.
Svi predlozi koji su do sada dosli
i od saradnika i od pretplatnika imali
su zajednicki naglasak: List mora
odrzati svoju nezavisnost, i slobodu,
ne sme potpasti pod uticaj bilo koje
grupe, politicke partije ili drzavnih
organa.
Promene koje neminovne moraju
nastupiti u veoma kratkom periodu
bile su aktualne i ranije. Do njih nije
doslo jer se cekalo na "pogodnije"
situacije. Sada je casa do vrha puna.
Najvaznije je da svi budemo u slu-z- bi
lista, jer iskreni radnici nemogu '
biti nezainteresovani kada je u pita-nj- u
njihovo glasilo. Ne smemo jedan
drugog obasipati sumnjama. Zajed-nicki
cemo raditi za dobrobit citave
jugoslovenske zajednice.
Svi smo mi ideoloski i teorijski, po-litic- ki
za nas list, za njegovo oslanja-nj- e
na marksizam. Nasa je duznost
kao i svakog postenog i progresiv-no- g
coveka da se suocimo sa pojava-ma- ,
da im pogledamo otvoreno u lice
i da zauzmemo cestiti i nepokolebljiv
ljudski stav pri resavanju problema
koje drustvene pojave donose.
Promene se predlazu i u pravcu
kojim ce list proslediti u buduce. Ili
ici otvoreno u borbu sa nacional-so-vinisti- ma
svih boja ili o njima ne "vo-di- ti
brigu".
U najskorijoj buducnosti doci-cem- o
do zaokreta. Mi verujemo u
stvaralacke sposobnosti nasih cita-lac- a
i u njihovu snagu, da list iznesu
iz ove krize. List ne bi mogao ni op-sta- ti
ako se stalno ne poboljsava, do-gradju- je
i usavrsava ali ni promene
nece teci stihijski.
Ko ce spremno, dobrovoljno i bez-rezetf- no
sa promenama na bolje?
KRLEZA
"HRVATSKI TOLSTOJ"
Ugledni minhesnki dnevnik"Sue-dueutsch- e
Zeitung" posvecuje znatan
dio svog knjizevnog dodatka petkom
zivotu i djelu Miroslava Krleze, za koga
u naslovu kaze da je "hrvatski Tol-stoj- ".
U prilogu Mire Beham navode se sva
dosad na njemacki prevedena Krle-zin- a
djela. Za priblizavanje Krlezinog
opusa zapadnonjemackoj publici po-seb- nu
zaslugu ima izdavacka kuca
"Athenaeum" iz Konigsteina.
— Krleza je od vremena svog ranog
stvaralastva do danas ostao najvaznija
i pokretacka i obnavljacka snaga u kul-tu- ri
naroda koji cine Jugoslaviju —
pise Mira Beham. Ona ukazuje i na to
da su Krlezu i Madjari poistovjetili sa
svojim nacionalnim junacima, a da su
ga u Francuskoj usporedili sa Satreom
i Colineom, u Engleskoj s Proustom
(Tanjug).
i'
i'
1
i
A
i'
i'
A
A
i'
1
i'
i'
У
'
'
'
'
I'
I1
'1
'
'
'
I'
1
.'
1
'
'
'
1
'
1
'1
'
ODUSEVLJENO
DOCEKANI U
WASHINGTONU
Sa radosnim suzama i odusevlje-nje- m
docekani su u Washingtonu pe-sa- ci
za mir koji su prepesacili 5910
kilometara preko severno americ-ko- g
kontinenta.
U velikom mirovnom pohodu za
Svetsko nuklearno razoruzanje 400
ljudi i zena krenuli su iz Washi-ngton
jos u martu, da bi se ponovo
vratili na mesto polaska. I nije ni
cudo sto su ih odusevljeno docekali
dvadest hiljada preko puta Bele ku-c- e.
Reagana ili nekog iz njegove adm-inistrate
nije bilo na doceku. Oni
idu na skupove na kojima se poziva
u rat.
400 pesaka za mir traze da se do
1990. godine zamrziiU svi nuklearni
arsenali a do 2000 godine da se spro-ved- e
nuklearno razoruzanje.
RENOVICA CESTITAO
GORBACOVU
Predsjednik Predsjednistva CK
SKJ Milanko Renovica uputio je u ime
Predsjednistva CK SKJ i u svoje ime
generalnom sekretaru CK KPSS Mi-hail- u
Gorbacovu srdacne cestitke u
povodu 69. godisnjice oktobarske re-voluci- je.
U cestitki se istice zadovoljstvo zbog
uspjesnog razvoja prijateljskih odnosa
i suradnje SKJ i KPSS i dviju socijali-sticki- h
zemalja na poznatim obostrano
prihvacenim principima.
hhakkeAbkrirflhdebkkM
4&&$
MrfkAJhArf
wit
' ''''"™--Ј '':
If '--
v !, -
Nema porodice u kojoj roditeiji ne
strepe od trenutka kada ce saznati
da im dijete pusi. (!ak i
pusaci prizeljkuju da njihovo dijete
nikad ne zapali cigaretu. A pusenje.
koje je sve rasprostranjenije i meclu
mladima, predstavlja veliko zlo kako
za roditelje, tako i za skolu.
Kako se boriti ]rotiv cigarcte. ka-ko
mlade odvici od nikotina, uciniti
bilo sta da se ta prva. kobna
ne zapali?
ZABARIKADIRANI U
U BIBLIOTECI
SEUL (Reuter), oktobar — Oko 900
studenata zabarikadiralo se u bitliote-kam- a dva univeziteta drugog po velicini
juznokorejskog grada Pusana u znak
protesta zbog brutalnog krsenja trod-nevn- e studentske blokade univerziteta
Konkuk u Seul.
Ta gruba akcija vlasti je, medjutim,
samo nekoliko sati docnije izazvala su-ko- b
policije sa oko 8.000 studenata na
sest univerziteta u Seulu i dva u Pusanu.
Studenti zahtevaju pustanje na slo-bodu
1.200 uhapsenih kolega sa Kon-kuk- a
koji su trazili ostavku predsednika
Cun Do Hvana i ujedinjenje Koreje.
U
- A a r-- i
NEVIDLJIVI AVION"
т
WASHINGTON - Mnogo prasine,
vojne i politicke, izazivao je godinama
americki rad na "projektu Stealth" od-nos- no izradi tzv. nevidljivog bombar-der- a
koji bi, zbog posebnih tehnickih
rjesenja, dizajna i ponajvise specijalne
obrade povrsinskih slojeva, mogao
neometano prodirati kroz radarske
kontrole.
Ali, cini se da ipak nema toga sto
vojna idustrija moze smisliti, a da
vojna industrija tome ne bi i doskocila.
U Sjedinjenim Drzavama upravo je
objavljeno da je na temelju istraziva-nj- a
jednog australijskog znanstvenika,
otkriven radar sposoban detektirati
"Stealth"! Vjerojatno sadatrebaoceki-vat- i
novi korak, na primjer "dvostruko
nevidljivi bombarder" ili takvo sta.
Roditeiji i djeca
Kako sprijeciti
da dijete zapali prvu cigaretu?
ШшшЈШШШШШШкуш.
,ШШШЖш&&шШћшЖмШШшЂ
лВШшШВшЈ
najokorjeliji
cigareta
Kaznaraa i zabranama roditeiji
gotovo nista ne mogu da ucine. Zbog
kazne dijete se osjeca jos vise djete-to- m, a ono upravo to ne zeli da bude.
Umjesto toga roditeiji bi trebali da
kod djeteta razvijaju osjecaj lienosti,
da razumiju njegove zelje. Dokazano
je da mladici koji povremeno puse
i zbog toga bivaju kaznjavani obic-n- o
postaju strasni pusaci, za razliku
od onih koji povremeno puse a zbog
toga nisu kaznjavani. Mladici koji
zbog kazne nastavljaju da puse kri-so- m
zapravo ispoljavaju prkos ])re-m- a
roditelju koji ih kaznjava.
Veoma je vazno da svaki roditelj
na vrijeme pokaze postovanje prema
lienosti svoga djeteta. Ugradujuci
u njemu svijest, treba da ga upozore
da lako ne }iada pod uticaj drugih,
jer je pritisak gruje glavni krivac da
se zapali prva cigareta. Vazno je
staviti djetetu do znanja da roditeiji
imaju ijovjerenja u njega, da mu su-gerira- ju
snagu i upornost, osobine
koje svako dijete zeli da posjeduje.
Postavlja se, medutim, jedno vaz-no
pitanje: da li tako mogu postupati
roditeiji koii i sami puse? Naime.
J reba poci od cinjemcc aa mladi dijete s pravom moze zapitati — ka-il
cigareti traze nesto sasvim dm- - da mu pricamo o stetnosti pusenja —
go nego zreli ljudi. Ona je za njih zasto onda puse tata ili mama ili oba
sredstvo identifikacije s odraslima, roditelja? Kao i na svim ostalim
uglavnom s jimacima iz filmova, jer podrucjima vaspitanja, primjer igra
se oni tako l-e-ci
u svim filmovima najvazniju ulogu, pa zato oni rodi-jjojavlju- ju
obavezno s cigaretom. telji koji puse treba da sakupe do-Se- m
toga cigareta im pomaze da voljno snage da se odreknu duvana,
skrenu jmznju okolinc i da na taj pa ce onda imati pravo i od svoga
nacin budu smatrani odraslim, zre- - djeteta zahtijevati da nikada ni ne
lim ljudima. zapali. . .
ш