Nase Novine, February 06, 1986

              чГ!Г"т:Т'~~ ~ -- —јг-;ггиЈ(-
7.- "£ "Г";?Г".#? ""fl; "--' '
w
--?
. f' .;, Y'-m'.-
v '? J, Л.
I 1 KLUB SEZDESETOGODISNJAK
Proslavi 60. godisnjice "Yugoslav-Ameri- can
Club''--a u San Pedru prisu-stvovao- je
i njegov prvi predsjednik iz
1926. Joseph A. Jaksic (84), rodjeni Jel-sani- n.
Kad su mu rekli da ga ocekuju
i na proslavi 70. obljetnice, nasmijao
se: 'Ala, Ala, ne budite smisni".
Svecani stol bio je postavljen ispred
pozornice s govornicom u sredini a u
dvorani su stolovi bili aranzirani u ma-lo- j
vazi i stampanim programom ve-cer- e
za svakoga gosta koji je uplatio
25 dolara. Uzvanici su stizali odjeveni
u smoking i svecana odijela, a njihove
supruge s frizurama iz frizerskih salo-na- ,
izlozle su na sebi nakit koji iz svojih
porodicnih sefova stavljaju u rijetkim
prilikama. Usporedbe su bile suvisne:
ovo je San Pedro, Los Angeles, Califor-nia,
ovo su Amerikanci (a sto bi drugo
bili!?) i ovo je njihova proslava, iako
se radi o "Yugoslav-Ameci- an Club
Inc.".
Te nedjeljne veceri u dvorani zgrade
na uglu Avenije Palos Verdes i 17. uli-c- e,
odnosno negdje na rubu trgovac-ko- g
centra San Pedra slavila se za
Amerikance jugoslavenskog porijekla
u tome mjestu, gdje sasvim sigurno,
barem sto se tice zapadnog dijela SAD
zivi najbrojnija zajednica nasih iselje-nik- a
u "novom svijetu", 60. obljetnica
kluba. Majstor ceremonijala za sveca-ni- m
stolom, gdje je izmedju ostalih bio
i jugoslavenski generalni konzul, sto
je za tu prigodu doletio iz San Franci-ska- ,
Ljubomir Djukic, bio je Joe Zani-novi- c.
Program je otvorio predsjednik
Gojko Spralja, pozdrav americkoj za-stav- i,
a desnim dlanom polozenom na
grudi uz srce vodio je prvi potpred-sjedni- k
kluba Rudy Syorinic....
Majstor ceremonijala Mr. Zaninovic,
predstavivsi goste i clanove uprave,
pozvao je prisutne da odaju pocast mi-nulo- m
sutnje preminulim clanovima
kluba (upravo tih dana americka za-sta- va
na procelju zgrade bila je spu-sten- a
na pola koplja u pocast preminu-lo- m
Nicholasu Vlastelici, rodjenom 22.
novembra 1903. u Visul, a zatim je mi-jesaju- ci
engleski i hrvatski, u kratkim
crtama iznio historijat kluba. Dok su
se izmjenjivali govornici i cestitari
(procitan je, izmedju ostalog, i brzojav
sto ga je preko istaknute Amerikanke
naseg porijekla Mary Bogdanovic,
kceri jedne od utemeljitelja kluba,
koja je upravo stigla iz Jugoslavije,
gdje je primila visoko jugoslavensko
odlikovanje, uputila Matica iseljenika
Hrvatske, vrijedne konobarice iz kuhi-nj- e
na gornjem katu servirale su jela.
Jugoslavenski generalni konzul Lju-bomir
Djukic, inace Crnogorac iz Nik-sic- a,
u pozdravnom govoru ukazao je
na znacaj sto ga u odrzavanju prijatelj-ski- h
veza izmedju Jugoslavije i SAD
ima "Yugoslav-Americ- an Club" a sa
clanstvom koje ne zaborvlja, a po-sebn- o
u teskim trenucima, svoj stari
kraj, odakle su sami dosli ili odakle su
njihovi ocevi. Prof Armando Moreno,
koji je bio prisutan sa predsjednikom
FIDOF-- a Jimom Halseyem, odliko-va- o
je predsjednika Gojka Spralju Me-daljo- m
FIDOF-- a.
Kad jedan klub slavi 60. godisnjicu,
nije mala stvar da joj moze osobno pri-sustvov- ati
i njegov prvi predsjednik.
Gospodin Joseph A. Jaksic rodjeni Le-sani- n,
ostavio je za govornicom, ali i
nakon nje, takav dojam da se ne bi tre-bal- o
iznenaditi da bude prisutan i na
70. obljetnici "Yugoslav-Americ- an
Club"-- a. On je na tu primjedbu samo
odmahnuo rukom i dobacio: "ala, ala,
ne budite smisni". Svjezinu duha za
svoje 84 godine pokazao je, ispricavsi
jednu anegdotu o pokojnom novinaru
"Slobodne Dalmacije" Anti Bezicu.
,v,4- - Л СИпа-вЧИЛТГЖ-
ИЕ .)iJ '"..УЖГИч. ' f л„.Л.
'.'
'ггтг хљ&г"1 -- г s -
' .K~ --.&''+ v ' _4!'Л?-"'-- -,
V . $Ш - : ;
f S v--
Sivdan stol u San Pedru za govornicom Joe Zaninovii, a slijeva su Joseph
Jaksid i Gojko Spralja sa suprugama
Kad je prvi put nakon oslobodjenja s
velikim meksikanskim sesirom gosp.
Jaksic dosao u Split, na Peristilu ga je
u ulozi "cicerona" poceo na njemac-ko- m
obasipati o znamenitostima naj-znacajnij- eg
splitskog povijesnog spo-meni- ka
upravo "sjor Ante" kako su
Bezica zvali mladji kolege. Nas Ameri-kana- c
je pustio "vodica" da se raspre-de- ,
stalno mu povladjujuci sa "Ja, ja!",
a onda, kad su usli u katedralu i kad
je "turist" osjetio prvi trenutak, preki-nu- o
ga je rijecima na hrvatskom: "Sta
cete mi vi, sjor, govorit o tome, kada
sam ja ovdi otpiva misu". Sjor Ante se
zabezeknut naglo okrenuo i promr-mljav- si
nesto o "furestovoj furbariji"
odmaglio prema svojoj bazi pred "Bel-levueom- ".
KRATKA POVIJEST "YUGOSLAV-AMERICA- N
CLUB"--a u SAN
PEDRU
POTPISALI SU POVELJU
Bilo je to 1926. godine. U cetvrtak 6.
maja te godine skupina od 25 Amerika-nac- a
jugoslavenskog porijekla sastala
se u uredu Stephena P. Stambuka na
adresi 110 West 7th Street, San Pedro,
California. Svrha sastanka bila je da
se udare temelji kluba za dobrobit ju-goslavens- kih
Amerikanaca. Ti ljudi
osjetili su potrebu za jednom takvom
organizacijom koja ce "promicati i raz-vija- ti
zajednistvo, zalagati se za dru-stven- e, intelektualne i ekonomske vri-jedno- sti
i istinski duh bratstva; promi-cati
americki patriotizam i prava gra-djan- a,
podrzavajuci ustav i zakone Sje-dinjen- ih
Drzava; unapredjivati dobru
volju i postovanje prema Jugoslaviji,
zemlji porijekla svojih clanova; una-predjivati
folklor, umjetnost, glazbu,
sport i uopce djelatnost drustvene or-ganizac- ije;
podrzavati sve sto je is-prav- no
i pravedno za dobrobit svih
svojih clanova i zajednice, i konacno
da osigura i odrzava Dom za drustvene
djelatnosti i za sastajanja svojih clano-va".
Na prvom sastanku bili su prisutni
i postali su potpisnici povelja kluba
Anton P. Baraka, Nikola M. Baskovic,
Martin J. Bogdanovic, Steve Franeto-vic- ,
Ivan Gabelic, Vincent Karmelic,
Andrew Kucic, Steve Lakic, Joseph
M. Mardesic, Mihovil Marinkovic, An-ton
Milick, James Mirkovic, John Mir-kovi- c, Justo Pesutic, August Pusic, dr.
Anton Stambuk, Luka Sekulic, Simun
Simic, Stephen P. Stambuk, Marin P.
Suglian, Jakov Trudnic, Nikola Vili-ci- c,
Andrew Xitco, Joseph A. Jaksic i
Joseph B. Zokovic.
Prvi sluzbenici "Yugoslav Club"-- a
bili su Joseph A. Jaksic, predsjednik,
'
мјјВи
—
v v
%
Stephen P. Stambuk, potpredsjednik,
Marin P. Suglian tajnik i Steve Franto-vic- ,
blagajnik.
"Yugoslav Club" bio je registriran
30. novembra 1927. Sastanci su se od-rzav- ali redovno dvaput mjesecno u
prostorijama sindikata drvodjelaca u
9. ulice ili u kafeu Stevea Romica na
Point Ferminu. Prva priredba kluba
odrzana je s prograom i plesom 16. de-cemb- ra
1926. u dvorani "Vitezovi Ko-lumb- a"
na uglu 9. ulice i Ulice Caffey
u korist fonda za izgradnju Doma. Na-kon
toga odrzano je niz slicnih pri-red- bi radi sakupljanja novca.
Da bi se projekt proveo u djelo, osno-va- n
je "Komitet za izgradnju". Clanovi
komiteta bili su M. J. Bogdanovic, A.
B. Jaconi, Paul Marinkovic, John Ra-do- s, Nick Pericic, August Felando,
Dinko Kovacevic, Vincent Karmelic,
Jack Despol, Pete Jugovic, S. P . Stam-buk
i Nick Mardesic. Ti ljudi bili su
najzasluzniji za sakupljanje novca, po-st- o
su zamolnice upucivali i pojedinci-ma- .
Zahvaljujuci tome, bilo je sakup-ljen- o
dovoljno para da se kupi zemlji-st- e
na uglu 17. ulice i Avenije Palos
Verdes. Gradnja doma pocela je 1934.
godine.
Jugoslavenski klupski dom bio je
posvecen 30. septembra 1935. U to
doba predsjednik je bio Martin J. Bog-danovic,
i na toj funkciji on je ostao
deset godina. Pci njegovim sposob-nimrukovodstvor.iklubjeostvariove-- liki
uspjeh, tako da je clanovima vra-ce- n
novae sto su ga oni dali za njegovu
izgradnju. " U slijedecim godinama
clanstvo je poraslo, a s tim i postotak
Amerikanaca jugoslavenskog porije-kla
koji su pristupili klubu. Odrzava-juc- i
taj neumitni trend doslo je 1949. i
do promjene imena u "Yugoslav
American Club of San Pedro".
Posto je broj clanova porastao po-sta- lo
je jasno, da je postojeca zgrada
nedovoljna, pa je 1959. pokrenuta
druga kampanja za izgradnju doma,
odnosno aneksa. Tako je dotadasnjoj
zgradi dodana jos jedna manja.
Sada "Yugoslav-Americ- an Club",
kao dio zivota San Pedra i njegove za-jednice,
ima slijdece aktivnosti i doga-djaj- e:
dvaput mjesecno organizira rib-lj- e
ruckove, cetiri puta godisnje ple-sov- e
za omladinu, slavi nacionalne
praznike 4. juli i Dan rada, organizira
koncert tamburaskog sastava "Du-quesn- e
seucilista", osigurava tri st-ipends
za fakultete, daje nagradu
skoli "Dana Junior High School" i
"Uskrsnjoj stafeti San Pedro High
School". Uz to klub tiska godisnji al-man- ah
s oglasima za pretplatnike, re-cepti- ma
iz Jugoslavije i drugim infor-macijam- a
o radu kluba. Oglasivaci u
almanahu svake godine organiziraju
U "Politici" и rubrici "Da li
znate" pod pitanjem "Cijeje sta-vov- e
zastu'pala predratna "Bor-ba-"
u Kanadi? izasao je sledeci
odgovor.
cc y?
Pre 55 godina, 5. novembra 1931. go-dine
u Torontu u Kanadi poceo je da
izlazi list "Borba" kao organ klubova
jugoslovenskih radnika, koji je odi-gra- o
znacajnu ulogu u prenosenju re-voluciona- rnih
stavova. Klubovi jugo-slovenskih
radnika u Kanadi bili su
kulturno-prosvetn- og karaktera i na-prednijersuunjimaradilijugosl-oven-
ski
komunisti i imali svoje partijske
celije od 5 do 15 clanova. Od radnika
prikupljana su novcana sredstva za po-kretan- je
jednog radnickog lista, prvog
lista jugoslovenskih radnika u Kanadi
na nasem jeziku. "Listu smo dali ime
"Borba", jer smo time hteli simbolizi-rat- i
borbu i revolucionarnost radnicke
klase, a i za to sto je u Jugoslaviji izla-zi- o
radnicki list pod tim imenom..." —
kazuje jedan od organizatora i ured-nik- a
lista. Zbog cenzure "Borba" je u
pocetku izalizla kao privatni list. Ime
i prezime vlasnika bilo je izmisljeno.
U pocetku je list izlazio kao polumesec
nik, a kasnije kao nedeljni list. Pret-plat- a
je bila dva dolara godisnje. Imao
je 4 do 8 stranica velikog formata. Tiraz
je poceo sa 6.000 primeraka, jer nije
bilo sredstava. Saradnici su bili radni-c- i,
clanovi Jugoslovenskog kluba. List
je pisao o nasrtaju burzoazije na revo-lucionar- ni
pokrat, borbi radnicke kla-se,
polozaju radnika u pojedinim fabri-kam- a,
demonstracijama i strajkovima,
diktaturi koja je vladala u Jugoslaviji,
zlostavljanju i mucenju kqmunista po
zatvorima i kazamatima. Cesto su ka-nads-ke
radnicke novine prestampa-val- e
clanke iz naseg lista, upoznavale
svoju javnost o stanju u Jugoslaviji.
List je toliko materijalno ojacao daje
mogao pomagati Komunistickoj par-ti- ji
u Jugoslaviji. Urednistvo jebilo po-veza- no
sa CK KPJ, bilo je stalno infor-misan- o
o stanju u Jugoslaviji. Medju-tim-,
jugoslovenski konzulat u Mon-treal- u
stalno je ometao izlazenje lista
i njihovo rasturanje. Kada je Komuni-stick- a
partija Kanade presla u ilegal-no-st
i list "Borba" bio je zabranjen, pa
je poceo ilegalno da izlazi pod drugim
imenom.
BRATIMLJENJE
SARAJEVA I CALGARY JA
CALGARY, oktobar (Tanjug) — U
Calgaryju je potpisana povelja o bra-timljen- ju
grada domacina Zimskih
olimpijskih igara 1988. godine i Saraje-va- .
Povelju su potpisali predsjednik
Skupstine grada Sarajeva Kemal Ha-njal- ic
i gradonacelnik Calgaryja Ralf
Klain.
Do pocetka Olimpijskih igara u Cal-garyju
ce biti otvorena prodavaonica
s jugoslavenskom robom, informacij-sk- i
centar i restoran "Olimpik Saraje-vo".
za svoje musterije veceru kojoj prisu-stvuj- e
oko 700 ljudi, uzivajuci u "au-tenticn- oj
sanpedranskoj jugoslaven-sko- j
hrani" i dajuci na taj nacin podr-sk-u
klubu. S preko 800 redovnih, pod-rzavajuc- ih
i pocasnih clanova "Yugo-slav
American Club" nastavlja svoju
tradiciju ponosnog clana cijele zajed-nice
San Pedra".
Ovo je kratka povijest kluba, kako
je tiskana na svecanom programu pri-liko- m
proslave 60. obljetnice, s potpi-so- m
povjesnicara kluba Andrewa F.
Bonacica.
"Slobodna Dalmacija"