Jedinstvo, November 10, 1961

              STRANA 4
Proslava 30-godisnj- ice u
T 0 R 0
Organizacija Savcza Jugoslavenskih Kanadjana prircdjulc
U CAST 30-GODISNJI-CE
NASE STAMPE
subotu
NTU
ii Marijarskoj iiali, 350 Dimrlas Street West
(izmcdju McCaul i Beverley)
Vecera pocinje u 6.30 a
pies u 9 sati uvecer
Bit ce u izobilju jela i pica,
razonode za stare i mlade
SVIRA DOBRO POZNATI TAMBURAsKI ZBOR POLKA TONES
Ulaznica za vcccru i pics 2 dolara
po osobi, samo za pics 1 dolar
Ulaznicc sc mojju dobiti na 479 Queen Street
West (iirrd "Jcrlinstva" — telefon EM 3-16-
12)
ili kod clanova Savcza. Nabavitc ih na vrijemc.
Dodjite da zajednicki proslavimo 30-godisn- jicii
nase napredne radnicke sfampe!
Frircdjivacki odbor
Atom ska histerija
(Nastavak sa str 3)
oruzani prelazi granicc? O-n- i
se no drfc modjunarodnih
zakona i reda, bahati su i
drski. Sto bi Amcrikanci ka-za- li
kada bi nctko tako po--
stupio na njihovim granica-ma- ?
Nnravno, oni od svako-g- a
stranca koji dodje u nji-hov- u
zcmlju zahtijcvaju da
se pridr2ava svih propisa fc
d online vlade, pa kada je
tako, Mo su onda oni bolji u
tudjoj kuci, nego 3to su to
svi strand koji dodju u nji-hov- u?
Nije dalcka pro31ost
da bi mogli prizvati u sjeca-nj- e
inscenirane provokacije
prema diplomatskim preds-tavnicim- a
socijalietiCkih zc-mal- ja
koji su prisustvovali
Petnaeetom zajedanju UN.
Berlin ie zr Nijemce nji-ho- v
vlaetiti dom, kako za
one u iatodnom Berlinu tako
! aa one u zapadnom. Razli-k- a
u druStvenom uredjpnju
no moSe opravdat ni jednu
stranu da se mijeSa u unut-ralnj- e
stvari druge. Toliko
do sada potencirano i nagla-snvan- o
pravo okupacionih
sila u zapadnom Berlinu, po-bij- a
svaku izjavu bilo to
predsjednika Kennedya ili
makar koga to o "slobodnom
svijetu" i obrani 'slobo'dnog
svijeta". Okupacija niie slo-bod- a,
kao niti sloboda ne
mo2c biti zastupljena uslovi-m- a
okupacionih zakona.
Kakav pojam slobode je
zastupljen kod zapadnih
predstavnika mo2e se vidje-t- i
i po tomu kako oni postu-j- u
suverenitet, ne samo mi-lion- a
u Istocnoj Njemadkoj,
kada se usudjuju provoka-tivn- o
unadati na njihov teri-tori- j.
Mo2emo lako zamisliti
kakovog mah a su imale nji-hov- e
provokacije prije zat-varan- ja
granice izme'dju
istodnog i zapadnog Berlina,
kada danas dinp ovakve is-pad- e.
Kada tietiramo pita-nj- e
opasnosti od atomske ra- -
u
dijacije, ne mozemo ih ni-ka- ko
odvojiti od ovih prob-lem- a
koji su uslovili obnovu
atomskih proba, jer samo
provociranje na granicama
drugih naroda mogu izazva-t-i
konflikte. Kadi toga kada
govorimo o opasnosti od ato
mskih padavina, svu odgo-vorno- st
mozemo i moramo
baciti na impcrijalistc, koji
provociraju rat, jer da nije
ratnih planova nebi bilo ni
obrambene pripi'cme, a ato-msk- a
energija je protuteZa
istoj vrsti oruzja koja so mi-s- li
upotrebiti u napadu, to u
jednom novom ratu jedino
protivnapad mo2e biti cfi-kas- no
sredstvo obrane.
Uoetalom vika o radijaci-j- i
nije radi dobra radnog
naixida. To jo viSe pitanjc
preetiia. Da toga nebi' bilo
nebi bilo ni atomskih proba,
ni radijacija, ni straha od
rata. NeSto Sto je natrulo
samo po sebi ne mo2e imati
presti2a u svijetu pa ni uz
najopasnije prijetnje. Uos-talo- m
smjeSno je tvrditi da
Sovjetski Savez zatrovava
svoj vlaetiti teritorij atoms- -
kom radijacijom u koliko
nije prisiljen na taj korak,
jer radijacija u koliko je o-pas- na
onda je najopasnija
kod njih, jer je najjada.
Najnovije vijesti javljaju
da Amerikanci misle podeti
pokuse sa neutronskom bo-mbo- m.
Bombom koja ubija
svo 2ivo na zemlji, a ne dini
nikakovc materijalne Stete.
Kada bi naprimjer i uspjelo
Pentagonskim gcneralima i-zv-rsiti
je'dan takav genocid
nad ostalim narodima u in-tere- su
imperijalizma, kroz
usta vlastitog naroda izrekli
bi svoju najteZu osudti Ono
5to se ne moJe povratiti a Sto
ie izgubljeno budjenjem svi-jes- ti
kolonijalnih naroda, ne
moze niti uz uniitenje tih
naroda. To bi samo pojadalo
eksploataciju nad samim a-merid- kim
narodom, koji mo-mcntal- no
ne osjeca mnogo
poteskoce vlastite cksplota-cije- ,
zahvaljujuci cksploata-cij- i
drugih naroda u korist
njihovih kapitalista, a to bi
samo ubrzalo trulenje i pro-padan- je
kapitalistidkog svi-jeta.
Istina je da bi u poku-saj- u
po'6injanja takovog ge-noci- da
prema tudjim naro-dima
americki gencrali upo-trcbi- li
najprije neutronsku
bombu na terenu Sovjctskog
Savcza i ostalih socijalietid-ki- h
zemalja, medjutim di-njeni- ca je da uniStcnjem
Sovjctskog Savcza i socijali-stidko- g
svijeta, nije moguce
uniltiti i zaustaviti proces
druStvenog razvoja,
Osnovno popriSte- - oko ko-jeg- a
se vodi bitka je pitanjc
eksploatacije dovjeka po
dovjeku, to jest ili uniStiti
svaku eksploataciju ili јоб
gore je povecati. Pojadanje
eksploatacije mo2e se izves-t- i
samo pomocu unistenja
socijalistidkog svijeta, tako
misle kapitalisti, a na to mi
mo2emo kazati : "Dobro bu-l- e,
ako tako bude".
Mi uostalom svi skupa
moramo biti vrlo oprezni,
jer kaze se da konj moze naj
jade udariti nogom prilikom
crkavanja, to jest u posljed-nje- m trzaju za 2ivot.
Brocanac
lllllllllllllllltllllllllMIIIIIMIIIIIIIIIIIIII
С1ТЛЈТЕ I SIRITE
RADNICKIT STAMPU!
I?""I'IIHIIIIIMMII4IIII1II
2ELI БП DOPISIVATI
2ellla bi se doplslvatl, od-nos- no upoznati sa ozblljnlm
pospodlnom srednjih godlna.
zenidba nije iskljufena. Sta-r- a
sam 36 godlna.
Zainteresirani neka se Ja-- ve preko "Jedinstva" — ped
Br. 16.
Vracaric je bio hrabri partizanski borac
(Nastavak sa str. 1 )
cije na zagrebackim ulica-m- a.
Napad na hitlerovske avi-jatica- re
na uglu Zvonimiro-v- e
ulice (danas Socijalisttf- -
ke revolucije) i Busanove u-li- ce
u Zagrebu 30. oktobra
19-11- . godine, koju je izvrsi- -
la udarna grupa partizans-ki-h
boraca i u kojoj se nala-zi- o
i Laza Vracaric, predsta
vlja jedan od podviga koji
su nasi miadi patrioti izvrSi-l- i
u toku narodnooslobpdila-dko- g rata. Zajedno sa Vra-darice- m
u ovom napadu su
ucestvovali Nikola Perkovic
i Ivan Sibl. Perkovic je torn
pi-iliko-m
ranjen i uhapSen.
Njemacki ratni su'd u Zag-rebu
osudio je Nikolu Perko-vic- a
na smrt i on je neSto
kasnije i streljan.
Prilikom izviacenja iz ove
udarnc akcije, Lazo Vraca-ric
je takodjer bio lakse ra-njen.
On se bio sklonio kod
svog poznanika dr Milovana
Zoricica, biv§eg na§eg pred-stavnika
u Medjunarodnom
sudu u Haagu. Policija je ka
snije ovo doznala i zato uha-psil- a
dr ZoriSica Poslije ne-koli- ko
dana 'dr. Zori6ic je pu-ste- n,
a ustaske vlasti su ga
kaznile i penzionirale Na
mjestu gdje je izvrSen ovai
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
— 1
—
u
uglavnom
i So-k- a.
— nc-k- o
— Borne, slova ne
a
znatn devet —
ибПа гебе
— morala
podvig sada je
spomenplo6a.
Po§to presao u ilegalnost
Lazo VraCaric ucestvovao je
do kraja borac, a
zatim i rukovodilac partizan"
odreda i brigada u sje-vern- oj
Hn'atskoj i Slavoniji.
Nosilac je 1911.
godine.
Za vrijeme NOB Vracaric
je bio i to prilikom
zraSnog napada izvrSenog
na podrucju Slavonije. Lazo
VraSaric je otada invalid.
Vracaric poznate
partizanske porodice. Oku-pato- ri
uhapsili i njegovog
brata Milivoja poslije napa-da
na njemacke
na uglu Zvonimirove ulice
iako licno nije imao nikakve
veze sa ovom akcijom. Usta-ske
vlasti sprovelc u
j zloglasni logor u Staroj Gra--
dihki odakle nikada vi§e nije
izasao.
Poslije Lazo Vraca-ric
je zivio u Zagrebu Zaje-dno
majkom
zenom Iledom i dvoje dje-c- e.
Nalazi od 1952. na po-loza- ju
direktora tvornice
SIu2bcno je nekoli-k- o
puta odlazio u inozemst-v-o
Vise puta je bio u Zapa-dn- oj
Njema6koj.
TORONTO: SJEDNICA ORGANIZACIJE SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih odrzat
ce svoju redovitu sjednicu u ponedjcljak 20. novembra
na 479 Queen Street West.
Na sjednici pored tekucih poslova pregledati ce se
pripreme za banket (proslava 30-godisnj-ice
nase sta-mp- e)
koji ce se odrzat 25. novembra. Odbor kampanje
ce takodjer podnijeti plan rada iduce mjesece na di-skus- iju
i Zbog toga je potrebno da sve clan-stv- o
bude prisutno na sjednici.
Izvrsni odbor
Sporfske novosli
DESETO KOLO JUGOSLAVENSKOG NOGOMETA
Deseto kolo odigrano je u nedjelju 29. oktobra. PiC-zulta- ti Prve llge:
Zagreb : Dinamo Sarajevo
Rijeka : Pwijeka C. zvezda
Novi : Novi Sad Hajduk
Banja Luka : Borac Vardar
Beograd : Partizan Vclez
Beograd: Beograd Vojvodina
2:0
2:1
3:0
3:1
0:0
Tablica: Partizan 16, Crvena zvezda 13, Vojvodina
12, Dinamo 11, Rijeka 11, Hajduk 9, Sarajevo 9, Novi
Sad 9, Beograd 8, Vardar 8, 7, 7.
Druga liga istocna
Kosovska
Mitrovica: Kudar Radnicki (N) 2:2 (1:0)
Niksic : Sutjeska — Prolcter 0:1
Sabac : Macva PriStina 1 :0 (1 :0)
Sombor: Radnicki RadniCki (B) 1 :0
Subotica : Spartak Buducnost 2:0 (1:0)
Kragujcvac: Radni5ki — Srcm 2:3
Tablica: Spartak 13, Buducnost 12, Srem 11, Pro-lcter
11, Sutjeska 10, Macva 10, Radnicki 10, Ra-dniS- ki
(Sombor) 10, Radnicki (Beograd) 9, Radni5ki
(Kragujcvac) 9, PriStina 8, Rudar 7.
liga — zapadna
: Sibcnik 2 :2 (0 :0)
Osijek : Prolcter Borovo 1 :1 (0 :1)
Karlovac: Karlovac Lokomotiva 1:0(1 :0)
Sarajevo : Seljcznicar Tresnjcvka 5:1 (2 :0)
Maribor: Maribor :0
Tuzla: Sloboda Varteks 3:0
Tablica: Sloboda 15, Zeljeznicar 11, 12, Kar-lovac
12, TreSnjevka 11, Celik 11, Maribor 11, Varteks
9, sibenik 9, Proleter 8, Borovo 5, Lokomotiva 3.
Lick
Sokino brojanjc
Godine 1915. poceo je
selu Vrepcu analfabctski tc-ба- ј.
Polaznici tecaia bile su
starije me-dj- u
kojima se nalazila
Zna li koja od vas
slovo, ili brojati? zapita
uSitelj.
ибо.
znam ni jednoga, brojati
do odvrati
Soka.
— A sto baS do devet, sto
nisi dalje? — ибо
Do sam
nauSiti da bih mogla preb-roja- ti
djecu, a ra- -
je
rata kao
skih
ranjen
je clan
su
su ga
rata
sa
se
Me-G- a.
za
Sad
vi$e
Vsa 1
postavljena
Spomenice
avijati6are
Ljubicom,
Kanadjana
usvajanje.
(1:0)
1:1 (0:1)
(0:2)
(2:0)
(2:0)
Borac Velez
grupa:
(0:1)
(0:0)
(1:0)
(Nil)
Druga grupa:
Split Split
Celik (0:0)
(1:0)
Split
2ene,
devet
nisam
djala — odvrati Soka "ozbi- -
Ijno".
Joco i peccno meso
Joco je bio vrijedan cov--
jek i dobar susjed, ali puki
siromah. koji je uvijek nesto
pomagao imucni.nm susjedi--
ma da zaradi koji dinar.
Kosio Joco u mobi komsi-j- e
"Varice". Kada su kosci
dosli na vee'eru, domacica
donese prcd njih pune zdje-l- e
pe6cnog mesa. Cim ga po-sta- vi
kosci se poJese sami
slufiti. Domacica iurno do-nese
veliku zdjelu zelene sa-lat- e,
stavi je na stol i obrati
se Joci:
— Evo, Joco, ? salate lije--
'-9- Л
00UJEK SA BEZBROJ Ж№
3)
Slozili su se, naposljetku,
da se i on uklju6i u prvu os-mork- u.
Odveli su ih nekoliko sto-tin- a
kilometara od Toronta,
u neki logor. Mjescc dana
proveli su u svakodnevnoj o-b- uci
: miniranje, usiljeno ma-rsovanj- e,
sifre, radio veze i
sli6no; skakanje iz aviona u
poSetku u logoru, a glavne
vjezbe ostale su za Egipat
— kad tamo stignu, prije u-baciv- anja
u Jugoslaviju.
Kad su bili zadovoljni nji-hovo- m
obukom, ukrcali su ih
na jedan grcki parobrod ko-ji
je bio u sastavu cngleske
civilne flote- - "Andreas" se
zvao — neugledan, ruzan,
nesiguran. Valjda tako ja-da- n,
kako ga ne bi ozbiljno
shvatile пјетабке podmor-nic- e;
prezrece ga i one kad
ga tako Sugavog primijete
...A i sta prevozi? Nckak-v- e
siromasne ru'dare, njih o-smor- icu,
koji putuju za Af-rik- u.
Sad su svi oni, prema
paso§ima, bili rudari.
Da se §to bolje zavara
trag, i namjera, odredjena
im je mamutska marsruta:
treba da oplove jug Afriko,
pa pored Madagaskara u
Crveno more i Egipat. Ako
ih posluzi sreca — i stici ce
na cilj; bio je to period kad
su osovinskc, u prvom rcdu
пјетабке, podmornice goto-v- o
gospodarile po morima i
okeanima — bile prosto
strah i trepet savezni6kom
brodovlju. Bu'du li, dakle, i--
mali
srece . . .
Doplovili su u Njujork,
gdje su se nesto duze zadr-zal- i
cekajuci da so formira
konvoj. Pod za5titom kon-voj- a
stigli su zdravo i kako
treba — na Trinidad. Cckali
su i tu dugo, pa su opet u
konvoju produ2ili prema ck-vator- u.
Ali, jednog jutra kad se
Nikola probudio — konvoja
vise nije bilo. Nalazili su so
sami na puclni. Brodic i og-romn- o,
nesaglodivo atlants-k- o
prostranstvo. Bili su pot--
puno prcpusteni sebi — do-bro- m
sluJaju, sredi.
Drama na ekvatoru
Pro§li su ckvator.
Sporo su plovili izmcdju
Juznc Amerike i Afrike —
i jedna i druga bilo su ncsh-vatljiv- o
daleko, daleko iza
toliko vode. Uzasno sami iz-mcdju
vod urine i ncba. Plo-v- c,
i no desava se niSta. Ne-gd- je
je, cmi im se daleko,
rat. Mozda ovamo ne dose2o
njegova okrutna §apa, njc-gov- e
su 6eljusti okrenute
drugim, prosudnijim i vaz-niji- m
poljima bitke, ne do-pi- re
ovim prostorom njegov
zlokobni dah, ne 6uje se on.
Da li? Zbilja?
Pogledao je Nikola niz
I puSinu — olovnu, mirnu. I- -
znenada se iz neba poiavio
iznad glava avion. Izvfdja2.
Kruzio je nad njima neko
vrijeme, lelujao nad vodom i
brodicem kao neslaSna pti-c- a,
pa se izgubio u nebu ot-ku- d
je i dosao. Zazeblo mu
je oko srea. Nepoznat avion.
Odletio je da navuee nesre-cu- ,
sigurno, da javi gdje se
nalaze — smrt da im naruci.
uiasnu smrt u ovoj ogrom-no- j
vodi. Ona ce ih pozoba-ti- ,
ovako usamljeno i bespo-mocn- e,
izlo2ene kao na ta-njir- u.
A mo2da i nece. Mo2- -
da je ono — ko zna ciji jc o-n- o
avion, mozda na§? Save-zniSk- i?
Slijedece nodi, oko devet
sati je bilo. Ротгсша je za-lil- a
sve. Nisu smjeli paliti
svijetlost.
Brodolom
Nikola je legao pod ko--
pe!
Joco, 2va6uci, nemarno
odmahnu rukoni i onako
preko zalogaja odvrati:
— Neka, neka. Marija, i-m- am ja travurine i oko svoje
kuce, ali nemam i pefenog
mesa.
mandni most, htio je da zas-p- i.
Ostab su u kabini igrali
karte — da prekrate closa-d- u.
Odjednom : zapljustali su
sa svih strana mcci. Ucinilo
mu se — sa svih strana. Iz
neba, iz vode. Nikola je
skocio. Ugrabio jo samo da
vidi tamnu siluetu podmor-nice,
nedaleko, iz koje je
bljuvala uraganska vatra.
Poletio je prema kabini da
javi, gotovo je, neka se pri-preme
(lamci za spasavanje.
Obasula ga je takva vatra
da nije mogao ni da se mak-n- e.
Pokusao jo drugi put
Opet su ga zasuli meci.
Pao je te§ko ranjen, izre-§eta- n. Uhvatio so za desni
kuk — nije mogao maknuti,
ostao je na palubi nepokre
tan. u krvi. Sa bezroj rana,
lezao je oncsvije?ccn.
Cuo je kroz polusvijrst
gdje ga neko zove: "Stari,
Stftri'" Poznao jo to ie §a-.-i- e.
Lidanin. "Tu sam", odgo--
uio je jedva. "Dodji ova-m- -
" dovikivao je kroz rafale
t aj, "ovamo n? pucaiu !..."
"Ne mogu" izg.)vnric io jed
va i izgubio se. Poslije. kroz
rolutminu, vidio jo nad so- -'
am Serdara, Licanina iz
grupc, i pn'og oficira na pa-rabrod- u.
Proneli su ga i na
jedvite jade, kroz onaj pa-ka- o,
spustili u батас za spa-savanje.
Orilo se od purnjnvc.
Ona duga, bcskonnSna ti-sin- a,
ona izdvojenost od sve-т- а
— sve je nstalo najed-nom- ,
i vec zaboravljeno.
l'azgora6enc oK prcd onim
Ito ie smrtonosno zaplju-nul- o
na usamljeno vo'denoj
poljani, udaljcnoj od svije-ta.
Od svakoga.
Zaveslali su iz sve snagc,
da so sto viJe udalje od "An-dreasa- ".
Znalo se: sad ce ga
potopiti. U Samcu jo bilo tri-nea- st
brodolomnika. Vi§e
iskrvavljcnog sebc, 6uo je
Nikola kroz nekakvu rume-n- u
maglu — neko jc jcSao.
Svejedno, ko je, Kovadevic
jc naslonio na njega svoju
klonulu glavu. Kad se osvi- -
jestio malo, pogledao je —
to so kapotan broda previjao
u mukama, od u2asne rane,
slamao so, kopnio; bio je i
on sav izrosetan, onamo na
komandnom mostu. Umro je
ubrzo i mornari su ga, Grci,
bacili u more.
Odmakli su , svt I uskoro
torpedo je dokusurio brod.
Nikola so osjecao da ne
moze biti gore. Povracao je
svaki das i mislio: sad sam,
zbilja. gotov. Pod njim vcli-k- a,
ogromna lokva krvi.
Podigli su se talasi i pocc-l- i
da udaraju o camac. Slana
vo'da upljuskivala je unutra,
pekla mu uiasno X'ane —
kao 2ivi oganj. Cinilo mu se
da ce ispnmetiti. Citavu noc
su traiili zavoj da ga prvi
ju, cijelu noc uzalud. Tek
sjutradan, oko .deeet nti,
pronaSH su ih i sve utreJHlt
na njegovo mnogobrojne ra-ne.
Bio je vec u bunilu. Pa i-p- ak,
domiralo mu je kroz
bunilo kako oko njega vicu:
evo podmornice! Onda ta-ja- c,
strahom prituljoni povi-c- i,
cutanje. Potom se javlja
vedriji glas: ne, nisu Njemci
— to su naSi, oni u dmgom
camcu sa "Andreasa", raza-pe- li
su jedra i plove... "I-m- a
li u camcu koga od Ju-gosloven- a",
viknuo je neko
iz sve snage. "Niko se nije
odonud odazivao — plovili
su pod jedrima cutke, kao u-k- let
mrtvacki brod. Otplovi-l-i
nekud na zapad. Bas ih je
bila briga za sudbinu ovih
ovamo.
Plutali su bez mnogo na-d- o.
Samoca je postala nepo-dnoSljiv- a.
Jesu li osudjoni
da umru na torn malenom
damcu koji im je podario
kratkotrajno spasenje? Nc-m- a
ko da im pomognc. Ko-ga
se i tide njihova gorka
sudbina?
(Nastavit ce sc)