000340 |
Previous | 22 of 40 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
16
POZDRAY IZ HAMILTONA
Nalazio sain se it provinciji Quebec u malom injes-lanc- u
nedaleko Monlreala kada sam primio prvo izdanjc
"llorbe". I'oslijc sam dosao it Montreal i zajedno sa os-lali- m
drugoviina nosio je od kuce do kuce. Ilila jc mala,
all nam jc bila mila i draga. Ponosili smo sc s njoine
kao majha sa prvencom sinoin. Od toga vremena pro'
mjenio sain innogo mjcsla it Kanadi, ali je "Ilorba" uvi-je- k
bila sa mnoni a poslije njez'ml nasljednici kao slo jc
danas nase "Jcdinstvo".
ZaUo jc lo lako bilo kod meie i kod liiljada drugih
naprednih Jugoslavcna u Kanadi? Zato jer je naprcdna
radnicka slampa branila inlerese radnika it svakom po-gled- it,
zalo slo nam jc lo bio itcitelj i organizalor. Zalo
prilikom TRIDESETOGODISNJICE prilazem moj skro-mn- i
dar, 50 dolara, da bi nam i u biiducc bila luconosa,
lumac, prosvjclitelj i organizalor, jos bolje i sveslranije.
ZIVJELA 30GODISNJICA NASE NAPREDNE
RADNICKE STAMPS
Anion (Toni) Starcevic
Hamilton, Ontario
ZELJA
Ceslitajuci tridcselgodisnjicu izlazcnja, rada i bor-b- e
nase radnickc slampc sa skromnim prilogom od 30
dolara, Sclio bih od sveg srea da u iducih 30 mescci novi
doscljenici, mladji Ijndi i zene, postignu dvostrukc us-pcli- c.
Slaveci Irideselgodisnjicu nase Slampc, mi smo ccr-sl- o
ubedjeni da nece proci in pola od log vremena, a mo-Id- a
ni celvrtina vremena od kada izlazi nasa Hampa,
kada ccmo slavili konaemi pobedu nad nasim neprijale-Ijinia- .
Da bi slo bolje i doslojnijc proslavili taj iMiki pra-zni- k,
koji je, lakorcci, na pragu, mi novi i mladji Ijudi
inoramo se jos vise, jos masovnije, jos odlutnlje i tvrscc
okupili oko nascg pokreta i slampel
Zivcli Ijudi koji se bore za opsle dobrol
Ncka zivc svi oni koji ce nskoro uzeli itdcs6a u pro-vvdn- oj borbi za spas i naprcdak iseljenika, covecanslva
uopsle
Ziveli pretplalnlci i citaoci "Jedinstva!"
V. G. Pesa
WINDSOR
Sjccanje na prve danc po-jav- e
nase progrcsivne novinc
"llorbe", iako je lo bilo prcd
trideset godina, ostalo jc
.svjeze it pamcenjit, kao da jc
bilo prosli tjedan.
Ilia jc lijep jesenji dan
kad je dosao Ivc Kosovic i
veil: "Evo pa cilnj".
Kako nam je Tome Cacic
obecao na skupstini, iako je
bilo, poccla je izlazit "Ilor-ba".
Ilila jc malog lormala,
stranice. Mi smo je voljcli
kada je bila u malom i veil-ko- m
formalu, kad je izlazila
jednom Hi dva pitta na tje-dan.
Dim je bila nasa i za
пач.
Prvi koji su "Ilorbu" raz-nosi- li
i raspacavali incdju
nasim narodom u Windsoru
bili su Ive Kosovic, Jakov
Zili i Sljcpan Simic. Ova Iro-jic- a
drugova dosla dttgo su je nosili po kucama, kitpili
prttplalc i dobrovoljnc pri--
loge. j
Tninii Cadca nisam pozna-va- o
dok nije dosao u Wind-sor,
iako smo sc rodili it su-sjedno- m
selu.
Prigodom 30-godisnj- ice svi-m- a
ditaocima nase slampc
saljem topic pozdravc. Svi-m- a
onima koji ielc poslati
cilaoci nase novinc, zclim do- -
POMOC BRACE UKRAJINACA
Kad pisemo o liisloriji
nasega pokrela i slampc nc
mozemo pustiti iz vida ni
drugarsku pomoc, koju su
nam pruzili progresivni U-kraji- nci.
U oni in danima kada smo
poceli osnivati nase orga-nizaci- jc
skoro it svakom
mjestu vec su poslojali Hi
su se gradili Ukrajinski
radnicki domovi — Ukrai-nian
Labor and Farmers
Temples.
Ovdjc se inozc nuzgrcd-n-o
napomenuti, da su pro-gresivni
Ukrajinci podeli
gradili svoj pokrel na si-r- oj
osnovi prije od nas. Gdjc
I god ih jc bila veca grupa,
radili su ne samo na orga-niziran- ju
sebe, nego i na
izgradnji svojih domova za
svakodnevnc saslankc i
proved jenje kullurno-pro-svjctni- h
aktivnosti. Zalo
oni i danas stojc bolje ne-go
mi. Kud src6e da smo
se i mi u vecim naseljima
prih valili-- izgradnje svojih
domova i sredista oko ko-ji-h
bi sc sialno okupljali
nasi iseljenici.
Pri dolasku u ovu zemlju
poslije Prvog svjetskog ra-ta,
braca Ukrajinci bili su
nam nckako najblizi. Ilili
su nam najblizi zalo slo su
i oni Slaveni, slo govorc
jczikom, kojeg smo mogli
najlakse razumjeli, slo su
radnici i doseljenici kao i
mi, a povrh svega sto su s
brodoslicu. Svima onima koji
su olpali zbog jednog Hi dm-go- g
razloga zclim povralak
incdju nas. Tebe druzc (faci-al,
koji si pokrenuo novinit
i pokazao nam put, pozdrav-Ija- m
sa nasim pozdravom:
Radnici svijeta, ttjedinite scl
N. P.
NA DAN ZAHVALN0S7I
Pozdreav iz New Yorka
Draga braco i sestrc:
Sa radoscu citamo opisivanjc vase proslosti i iilogu
koju jc Vasa slampa igrala zadnjih 30 godina it Kanadi.
Mi flanovi Pomorskog Kluba smo uvjereni da cc
proxlavc 30-godisnji-ce
naprcdnog pokrela i same novinc
"Jedinstva" bili itspjcsnc.
Sa najloplijim icljama pridriizujcmo vain sc tt is-punjav-anjii
vase kampanje.
Prilozeno vain mljvmo cck od $25.00 za gore nave-den- ii sirtin.
S mnogo pozdrava vas,
Leo Iiacich
, Tajnik 1'omorskoff Kluba.
11
nama dijclili svojc misli
obzirom na ekonomski i
politicki zivot.
Redovile kitllurno-pros-vjetn- c
aktivnosti brace pro-gresivn- ih
Ukrajinaca, nji-liov- e
predslave, koncerli,
plesovi, skupStine, prcda-vanj- a
itd., svracale su po-zorn- ost
sve veceg broja do-seljeni- ka
iz Jitgoslavije.
Oni su lo vidili i sa druga-rsko- m
susrctljivoscu poz-dravlja- li
nas dolazak it
njihove domove.
Samo dodjite kad god
vas je volja — govorili su
oni. Ima mjcsla i za vas,
osjecajte se kao it svom
vlastilom doinu. Mi smo
Slavenit Mi smo radnici
Mi smo drugovi! Jednaki
su nam inlcresi i polrcbe
Tako su se pocele razvi-ju- ti
ncraskidive veze i Ira-jn- o
poznanstvo. U ocima
sve veccg broja doscljcni-k-a
iz Jitgoslavije, progre-sivni
Ukrajinci bili su pri-mj-er
Ijudi, koji neumorno
rade na podizanju morala,
kulture i znanja radnog
covjeka. To je bila borba
za odvracanje radmit Iju-di
od ilitzija, kao i od sle-tno- g
i otrovnog ittjccaja
burioaskog sistema, za uz-g- oj
zdravc dttSe i jasnog
gledanja na druslvene od-nos- e,
kako it Kanadi, tako
i drttgdje.
Kanada je it lo vrijeme
sve ditblje ulazila it eko-noms- kit
krizu. Posvttda jc
vladala masovna bcsposlica
glad, policijski teror i ha-psen- ja
radnika, koji sit sc
islakli it borbama za relit
i popravak ckonomskc si-titaci- jc. Na poslu je pak
vladala ncizvjesnost i dis-kriminaci-ja.
Novi doselje-nici
bili su razorcarani. E-konom- sko
zlo najvise jc
pogodilo njih zbog slranog
porijekla, zbog ncpoznava--n
ja englcskog jczika i zbog
pomanjkanja polr ebnih
kvalifikacija na poslu.
Progresivni doscljenici
iz Jitgoslavije brzo su
shvalili svoj poloiaj i du-zno- st.
Za njih nije bilo do-sla
da i dalje dolazc kao
gostt na priredbc brace U-krajin- aca
Hi da tit i tamo
slid jettjit u demonslracija-m- a
za posao i krith, nego
da sc i sami organizirajit
i pokaiti slo mogit ucitiili.
Evo vain proslorije, evo
vain garderobe, evo vain
pozornica i sve drttgo sto
vain je potrebno da radiic
to slo radimo i mi — go-vor- ili
su braca Ukrajinci.
Tako su Ukrajinski radni-cki
domovi poslali kitllur-no-prosvjei- na
sredista i za
aktivnosti doscljenika iz
Jitgoslavije. Nicalc su or-ganiza- cijc
sad it ovom, sad
u onom mjestu. Ilroj cla-nov- a
i clanica na svakoj
sjednici je bio veci. Na
dnevnom redu bili su lam-buras- ki
zborovi, pjevackc
grupc, dramalski odbori,
koncerli, predslave, vecc-rink- e,
plesovi, predavanja,
itd. Slobodno vrijeme, tnno-g- i
i mnogi, nisit gubili lit-maranj- em
po ulicama Hi u
naopakim drustvima, nego
u domovima brace Ukraji-naca.
Pogolovo jc to bio
slucaj subolaina i nedje--I
jama u ve(er. Ilio konctrt
prcdslava Hi sto drugo, po-sj- et
je bio uvijek masovan.
Mole se bez ikakvog su-sleza- nja
reci, da su Ukra-jinski
radnifki domovi bili
koljevka progresivnog pok-rela
doscljenika iz Jitgos-lavije
u Kanadi. Cak i pr-v-a
konvencija nasih kitllit-rno-prosvjetn- ih
organizaci-j- a
odriala se it Ukrajins-ko- m
radnie'koin domu, na
300 Ilathurst St., it Toron-tt- t.
Dvorana u kojoj se o-dria- vala
konvencija, bila
je skoro besplatna, jer su
braca Ukrajinci znali da
smo financijalno dosla sla-b- i.
Kada se o sveinii tonic
razmisli, ne moze se zak-Ijttci- li
drttgdje, nego da su
braca Ukrajinci bili prema
nama do krajnosti susret-Ijiv- i
i velikoduSni. Davali
su svoje proslorije uz ma-l- it
Hi nikakvu naplalti. Ali
ni to nije sve. Mladi i nc-iskus- ni,
dobili smo od njih
j inoralnu potportt, mnoyc
savjetc i ttpute.
Moglo bi se o tome govo-rili
mnogo vise i opsirnijc,
nego je ovdjc receno. Ovo
jc samo kratka itspomena
na jedan vaian momenal
it liisloriji nascg progresi-vio- g
pokrela. Mi taj momc-na- t
nezaboravljamo, nego
ga dttboko cijenimo, pogo-lovo
danas, kad slaviino
Tridcselgodimjicti od kad
smo osnovali nas pokrel i
stainpu. Mi sc drugoviina,
kanadskim Ukrajincima sr-- d
actio zahvaljiijemo za svit
onu ncsebiintt pomoc koju
su nam pritiili. Mi njiina
ditgtijcmo mnogo, ali to
sad nije vazno. Vainije je
za njih i za nas bralska
solidarnosl — solidarnost
kanadskih Slavena.
S. Holf
Bfer- -
Object Description
| Rating | |
| Title | Jedinstvo, November 10, 1961 |
| Language | hr; sr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1961-11-10 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | JedinD2000080 |
Description
| Title | 000340 |
| OCR text | 16 POZDRAY IZ HAMILTONA Nalazio sain se it provinciji Quebec u malom injes-lanc- u nedaleko Monlreala kada sam primio prvo izdanjc "llorbe". I'oslijc sam dosao it Montreal i zajedno sa os-lali- m drugoviina nosio je od kuce do kuce. Ilila jc mala, all nam jc bila mila i draga. Ponosili smo sc s njoine kao majha sa prvencom sinoin. Od toga vremena pro' mjenio sain innogo mjcsla it Kanadi, ali je "Ilorba" uvi-je- k bila sa mnoni a poslije njez'ml nasljednici kao slo jc danas nase "Jcdinstvo". ZaUo jc lo lako bilo kod meie i kod liiljada drugih naprednih Jugoslavcna u Kanadi? Zato jer je naprcdna radnicka slampa branila inlerese radnika it svakom po-gled- it, zalo slo nam jc lo bio itcitelj i organizalor. Zalo prilikom TRIDESETOGODISNJICE prilazem moj skro-mn- i dar, 50 dolara, da bi nam i u biiducc bila luconosa, lumac, prosvjclitelj i organizalor, jos bolje i sveslranije. ZIVJELA 30GODISNJICA NASE NAPREDNE RADNICKE STAMPS Anion (Toni) Starcevic Hamilton, Ontario ZELJA Ceslitajuci tridcselgodisnjicu izlazcnja, rada i bor-b- e nase radnickc slampc sa skromnim prilogom od 30 dolara, Sclio bih od sveg srea da u iducih 30 mescci novi doscljenici, mladji Ijndi i zene, postignu dvostrukc us-pcli- c. Slaveci Irideselgodisnjicu nase Slampc, mi smo ccr-sl- o ubedjeni da nece proci in pola od log vremena, a mo-Id- a ni celvrtina vremena od kada izlazi nasa Hampa, kada ccmo slavili konaemi pobedu nad nasim neprijale-Ijinia- . Da bi slo bolje i doslojnijc proslavili taj iMiki pra-zni- k, koji je, lakorcci, na pragu, mi novi i mladji Ijudi inoramo se jos vise, jos masovnije, jos odlutnlje i tvrscc okupili oko nascg pokreta i slampel Zivcli Ijudi koji se bore za opsle dobrol Ncka zivc svi oni koji ce nskoro uzeli itdcs6a u pro-vvdn- oj borbi za spas i naprcdak iseljenika, covecanslva uopsle Ziveli pretplalnlci i citaoci "Jedinstva!" V. G. Pesa WINDSOR Sjccanje na prve danc po-jav- e nase progrcsivne novinc "llorbe", iako je lo bilo prcd trideset godina, ostalo jc .svjeze it pamcenjit, kao da jc bilo prosli tjedan. Ilia jc lijep jesenji dan kad je dosao Ivc Kosovic i veil: "Evo pa cilnj". Kako nam je Tome Cacic obecao na skupstini, iako je bilo, poccla je izlazit "Ilor-ba". Ilila jc malog lormala, stranice. Mi smo je voljcli kada je bila u malom i veil-ko- m formalu, kad je izlazila jednom Hi dva pitta na tje-dan. Dim je bila nasa i za пач. Prvi koji su "Ilorbu" raz-nosi- li i raspacavali incdju nasim narodom u Windsoru bili su Ive Kosovic, Jakov Zili i Sljcpan Simic. Ova Iro-jic- a drugova dosla dttgo su je nosili po kucama, kitpili prttplalc i dobrovoljnc pri-- loge. j Tninii Cadca nisam pozna-va- o dok nije dosao u Wind-sor, iako smo sc rodili it su-sjedno- m selu. Prigodom 30-godisnj- ice svi-m- a ditaocima nase slampc saljem topic pozdravc. Svi-m- a onima koji ielc poslati cilaoci nase novinc, zclim do- - POMOC BRACE UKRAJINACA Kad pisemo o liisloriji nasega pokrela i slampc nc mozemo pustiti iz vida ni drugarsku pomoc, koju su nam pruzili progresivni U-kraji- nci. U oni in danima kada smo poceli osnivati nase orga-nizaci- jc skoro it svakom mjestu vec su poslojali Hi su se gradili Ukrajinski radnicki domovi — Ukrai-nian Labor and Farmers Temples. Ovdjc se inozc nuzgrcd-n-o napomenuti, da su pro-gresivni Ukrajinci podeli gradili svoj pokrel na si-r- oj osnovi prije od nas. Gdjc I god ih jc bila veca grupa, radili su ne samo na orga-niziran- ju sebe, nego i na izgradnji svojih domova za svakodnevnc saslankc i proved jenje kullurno-pro-svjctni- h aktivnosti. Zalo oni i danas stojc bolje ne-go mi. Kud src6e da smo se i mi u vecim naseljima prih valili-- izgradnje svojih domova i sredista oko ko-ji-h bi sc sialno okupljali nasi iseljenici. Pri dolasku u ovu zemlju poslije Prvog svjetskog ra-ta, braca Ukrajinci bili su nam nckako najblizi. Ilili su nam najblizi zalo slo su i oni Slaveni, slo govorc jczikom, kojeg smo mogli najlakse razumjeli, slo su radnici i doseljenici kao i mi, a povrh svega sto su s brodoslicu. Svima onima koji su olpali zbog jednog Hi dm-go- g razloga zclim povralak incdju nas. Tebe druzc (faci-al, koji si pokrenuo novinit i pokazao nam put, pozdrav-Ija- m sa nasim pozdravom: Radnici svijeta, ttjedinite scl N. P. NA DAN ZAHVALN0S7I Pozdreav iz New Yorka Draga braco i sestrc: Sa radoscu citamo opisivanjc vase proslosti i iilogu koju jc Vasa slampa igrala zadnjih 30 godina it Kanadi. Mi flanovi Pomorskog Kluba smo uvjereni da cc proxlavc 30-godisnji-ce naprcdnog pokrela i same novinc "Jedinstva" bili itspjcsnc. Sa najloplijim icljama pridriizujcmo vain sc tt is-punjav-anjii vase kampanje. Prilozeno vain mljvmo cck od $25.00 za gore nave-den- ii sirtin. S mnogo pozdrava vas, Leo Iiacich , Tajnik 1'omorskoff Kluba. 11 nama dijclili svojc misli obzirom na ekonomski i politicki zivot. Redovile kitllurno-pros-vjetn- c aktivnosti brace pro-gresivn- ih Ukrajinaca, nji-liov- e predslave, koncerli, plesovi, skupStine, prcda-vanj- a itd., svracale su po-zorn- ost sve veceg broja do-seljeni- ka iz Jitgoslavije. Oni su lo vidili i sa druga-rsko- m susrctljivoscu poz-dravlja- li nas dolazak it njihove domove. Samo dodjite kad god vas je volja — govorili su oni. Ima mjcsla i za vas, osjecajte se kao it svom vlastilom doinu. Mi smo Slavenit Mi smo radnici Mi smo drugovi! Jednaki su nam inlcresi i polrcbe Tako su se pocele razvi-ju- ti ncraskidive veze i Ira-jn- o poznanstvo. U ocima sve veccg broja doscljcni-k-a iz Jitgoslavije, progre-sivni Ukrajinci bili su pri-mj-er Ijudi, koji neumorno rade na podizanju morala, kulture i znanja radnog covjeka. To je bila borba za odvracanje radmit Iju-di od ilitzija, kao i od sle-tno- g i otrovnog ittjccaja burioaskog sistema, za uz-g- oj zdravc dttSe i jasnog gledanja na druslvene od-nos- e, kako it Kanadi, tako i drttgdje. Kanada je it lo vrijeme sve ditblje ulazila it eko-noms- kit krizu. Posvttda jc vladala masovna bcsposlica glad, policijski teror i ha-psen- ja radnika, koji sit sc islakli it borbama za relit i popravak ckonomskc si-titaci- jc. Na poslu je pak vladala ncizvjesnost i dis-kriminaci-ja. Novi doselje-nici bili su razorcarani. E-konom- sko zlo najvise jc pogodilo njih zbog slranog porijekla, zbog ncpoznava--n ja englcskog jczika i zbog pomanjkanja polr ebnih kvalifikacija na poslu. Progresivni doscljenici iz Jitgoslavije brzo su shvalili svoj poloiaj i du-zno- st. Za njih nije bilo do-sla da i dalje dolazc kao gostt na priredbc brace U-krajin- aca Hi da tit i tamo slid jettjit u demonslracija-m- a za posao i krith, nego da sc i sami organizirajit i pokaiti slo mogit ucitiili. Evo vain proslorije, evo vain garderobe, evo vain pozornica i sve drttgo sto vain je potrebno da radiic to slo radimo i mi — go-vor- ili su braca Ukrajinci. Tako su Ukrajinski radni-cki domovi poslali kitllur-no-prosvjei- na sredista i za aktivnosti doscljenika iz Jitgoslavije. Nicalc su or-ganiza- cijc sad it ovom, sad u onom mjestu. Ilroj cla-nov- a i clanica na svakoj sjednici je bio veci. Na dnevnom redu bili su lam-buras- ki zborovi, pjevackc grupc, dramalski odbori, koncerli, predslave, vecc-rink- e, plesovi, predavanja, itd. Slobodno vrijeme, tnno-g- i i mnogi, nisit gubili lit-maranj- em po ulicama Hi u naopakim drustvima, nego u domovima brace Ukraji-naca. Pogolovo jc to bio slucaj subolaina i nedje--I jama u ve(er. Ilio konctrt prcdslava Hi sto drugo, po-sj- et je bio uvijek masovan. Mole se bez ikakvog su-sleza- nja reci, da su Ukra-jinski radnifki domovi bili koljevka progresivnog pok-rela doscljenika iz Jitgos-lavije u Kanadi. Cak i pr-v-a konvencija nasih kitllit-rno-prosvjetn- ih organizaci-j- a odriala se it Ukrajins-ko- m radnie'koin domu, na 300 Ilathurst St., it Toron-tt- t. Dvorana u kojoj se o-dria- vala konvencija, bila je skoro besplatna, jer su braca Ukrajinci znali da smo financijalno dosla sla-b- i. Kada se o sveinii tonic razmisli, ne moze se zak-Ijttci- li drttgdje, nego da su braca Ukrajinci bili prema nama do krajnosti susret-Ijiv- i i velikoduSni. Davali su svoje proslorije uz ma-l- it Hi nikakvu naplalti. Ali ni to nije sve. Mladi i nc-iskus- ni, dobili smo od njih j inoralnu potportt, mnoyc savjetc i ttpute. Moglo bi se o tome govo-rili mnogo vise i opsirnijc, nego je ovdjc receno. Ovo jc samo kratka itspomena na jedan vaian momenal it liisloriji nascg progresi-vio- g pokrela. Mi taj momc-na- t nezaboravljamo, nego ga dttboko cijenimo, pogo-lovo danas, kad slaviino Tridcselgodimjicti od kad smo osnovali nas pokrel i stainpu. Mi sc drugoviina, kanadskim Ukrajincima sr-- d actio zahvaljiijemo za svit onu ncsebiintt pomoc koju su nam pritiili. Mi njiina ditgtijcmo mnogo, ali to sad nije vazno. Vainije je za njih i za nas bralska solidarnosl — solidarnost kanadskih Slavena. S. Holf Bfer- - |
Tags
Comments
Post a Comment for 000340
