Jedinstvo, November 10, 1961

              Nasa radnicka stampa nam je
uvijek govorila istinu
POZDRAV I Z SOVJETSKOG SAVEZA
ako ilaleko po proslo-ru- ,
mi smo vrlo blizn u
mislima i osjccajima sa
radnickim pokretom u Ka-nad- i.
Saiivljavamo s vama
sve tcskoc'c i napore i po-iiosi- mo
sc sa vasitn uspjc-shi- m.
Ne mogu a da se ne pri-kljttci- m
ovotn velikom sla-vlj- u,
proslavi 30-godisnji-
-ce tcskih napora i poslig-mic- a
— opslanka radnic-k- c
novine na nascm jeziku
u Kanadi.
Ja sam sc upozitala sa
radnickim pokretom u Ka-na- di
kao dijetc od 8 godi-na- ,
odmah po dolasku it
Kanadu. Urczani su mi u
pamccnju jos i danas su-sre- ti
sa nasiin radnicinm i
njihovi blagoslovi kada
sant it Kirklaml Lakc-- u po
kucama gdje su nasi rad-ni- ci zivjeli prodavala nas
prvi radnicki list "Ilorbu".
Naravno, nisam iada jos
shvacala puni znacaj rad-nicke
slampe, ali, nadahnu-l- a
radnickim idejaina u na-S- oj obitelji, cinili su mi vc-lik- u radost uspjcsi i ja sain
se ponosila time kad sam
prodala sve brojeve "Ilo-rbc- ". Tek kasnije, odgaja-jttc- i
sc u redovima radnii-ko- g
pokrela, pofela sain da
shvacain znafaj lih cctiri-j'-u slranica radnicke novi-ne.
U pcriodu najtcie do ta-d- a
ckonomske krize u Ka-nadi,
ta je novina pravilno
davala ocjenu stanja i it-kaziv- ala put nasiin radni-cinm.
Zaslugom radnicke
novine i poirtvovanim ra-do- m slolinc nasih pionira,
nasi su ljudi it Kanadi, u
ogroinnoiii broju, nasli svo-j- e
pravo mjcslo i stall na
put demokratije i progrc-sa- .
Slugine sluge, tj. agenti
konzitlala slarc Jugoslav!-j- e
pa i sami konzuli bill
su spijuni kanadskih kom-panij- a, osjelili su mod te
male novine i ttdarili su
svom snagom protiv nje
prcko on ih nasih radnika
koji su tu novinii izdrzava-li- .
Mnogi su primjeri dis-kriminaci-jc,
nasilja i pat-nj- e
nvsili radnika od rttku
tilt narodnih izdajnika. No
to im sve nije pomoglo da
tiniste nasii stampu. Stavi-s-e
to je jos vise zbilo rad-nidk- e
rcdovc oko svojc no-vi- ne i ona je svakim da-twi- n
sve jatala i sirila
svoj ttpliv. Nistt pomoglc
ii prctnje sa progonima na
"Jascnicama" od strane ko-inu- la i njiliovih agenata ni-t- i
diskriminacije na poslu.
f'tvcci it Kanadi dugi niz
godina, slusala sam mnogo
o prvoj zcmlji socijaliztna,
SSSR-u- . Jcdino je nasa ra-dnicka
stampa pisala povo-Ijn- o
o loj zcmlji. Odgaja-n- a
u radnickom pokrelu i
zadojena Ijtibavlju prenm
Sovjelskom Savezu, dcslo
sam nmstala o sreci da
mogu posjcliti tu zemlju.
I, bas razvitkom dogadja-ja- ,
poslije teske porodicne
tragedije i visegodisnjcg
ocajanja, prutila mi se pri-lik- a
i ispala sreca da vi-di- m tu vcliku zemlju i da
uzivain blagodati, goslopri-mstv- o
i Ijitbav njenog na-rod- a.
Zivcci ovdje vet, cvo, Sc-si- n
god inn i sravnjivajuci
sve ono sto sam saznala u
radnickom pokrelu u Ka-nadi,
mogu samo rcH jed-n- o:
NAS POKRET I NA-SA
STAMPA GOVORILI
SU NAM ISTINU.
Nas su srelne prilike ba-ci- le
ne samo u zagrljaj
muza i oca u ovoj picnic-nito-j
zcmlji, red su nam
dale lit mogtidnost da ttZl-vam- o
sve blagodati kojc it-zi- va sovjelski narod i da
nas, s iijima zajedno, baci
it vasionu.
Mnogo sam t ranije (il-ia
o ruskoiii, slavcnskoin
goslopriinstvu i "ruskoj du-si- ".
Mojc pcro nije dovolj-n- o jako da opise to goslo-primslv- o,
Ijitbav i loplimi
te duse, koju je jok" viSe
oplemenilo lenjiitsko life-nj- e
o bratslvti svih naroda
svijeia.
I ako ve6 it prilifno do-b-a
godina, i meni i mom
miizii pruzena je prilika i
slavljcna su na raspoloze-nj- e
sva sredstva kojim se
Zasluge Janka Popovica
Prvl dani naSeg boravka u
Kanadi bill su teSki; nlsmo
poznavali Jezika i obidaja, a
zaposlivanl smo bill na najte-t- e
1 najopasnlje poslove: Sum-sk- a
poduzeda 1 rudnlcl. Osje-da- li
smo se kao u tudjlnl. Ia-k- o
je bllo teSko ilvjetl u rod-n- oj
domovlnl, uvijek nam Je
blla u mislima. Radedl u po-duzedi- ma,
podela se Je u nam
budltl klasna svijest, ali Je to
uzelo godine.
U ta doba nije bilo slndika-t- a,
nije bilo sinjoriti na radu,
poslodavac Je mogao otpustltl
radnika sa posla kad je god
zello bez bllo kakvog razloga,
posao nije nikad stalan. I na-si
su lseljenlcl lutall po zemlji
trazedi rada. Kad su bill otvo-re- ni
rudnlcl u sjevernom Que-bec- u,
Val d'Or, 1 poCelo se po-diz- ati
mjesto u njemu se naSla
grupa rudara koji su bill pro-Se- tt
naprednom ldejom, uspo-stav- ill
organlzaciju i pocell se
bavltl kulturno-prosvjetni- m
radom. Janko Popovic-- je bio
uditelj tamburaSkog zbora. Za
kratko vrljeme sa svojlm neu-mornl- m
i strpljlvlm radom
ovaj naS tamburaSki zbor
prednjaclo Je u kulturnom ra-du
u sjevernom Quebecu.
Pocetkom Drugog svjetskog
rata, dobar broj rudara i Sum-sk- in radnika doSao je u Juznl
korisli narod SSSR-- a na
polju nauke.
Ne samo ucilelji, koji su
nad nama vodili brigu kao
majka, vec i obidan narod
izlazio nam je u susret.
Njihovom ротоби i male-rinsko- m
Ijubavlju otvoreni
su siropi vidici i nama sta-riji- m
a nasoj djeci stvorc-n- a
je sjajna buduinost.
Vrata ove velikc socija-listick- e
zemlje olvorcna su
i primaju sc na nauke lju-di
i zene iz socijalistidkili,
kolonijaliiilt i kapitalislid-kil-t
zemalja kao i oni koji
su pod tcrorom tnorali na-pusti- ti
svoja одпјШа. Svl
smo mi ovdje nasli ne sa-mo
ulodiste nego i malc-rinsk- u
Ijubav. Svinm su
nama otvorene sve тодиб-nos- li
kao djeci ove velike
zemlje koja je samo za re-laliv- no kratko vrcinc tizdi-gl- a
visoko na nebeshna Ga-gari- na i Titova, sinovc o-bict- tih obitelji kolhoznika.
Nasa radnicka stampa u
Kanadi je bila it pravu I
svi mi, vi it Kanadi i mi
ovdje, imamo da se pono-sim- o
s njoine.
Dakle, 30 slavnih i borbe-ni- h
godina prosla je nasa
radnitka stampa u Kanadi
i danas slavi tu pobjedu.
Saljem vam drugovi i
drugarice najloplijc dru-garsk- e pozdrave povodom
ovog vclikog slavlja u nadi
sa
tako po-no- vo
susreo.
U
radom. se
Saveza.
rada
za kasno
Marlja djocom majkom pred SSSR.
da 6ete nastaviti slavnim
naseg
pokrela I slampe
Kanadi. Ncmojte klontiti,
bitdile tivjcreni da ko-imc- no ideali
za kojc se za
30 godina.
je slava onima ko
pali borbi oslo-bodjen- je radnidke klascl
je i priznanje
ustra-jal-i
borbi
je
i
Marija Vitkclic (Segina)
Dnjepropetrovsk, SSSU..
SLAVJANSTVU
Skiriam kapti i do crm ti sc zemlje,
Stupiv na obzor tvoj, cmlovilo citavasvijetn,
Veliko, silno, prcslavno, svemozno Slavjanstvo. . .
. . . Kml ti jc pukla
0 silno Slavjanstvo, pucina. Kako 'no more
ruka hozanska zemlji krilo i, prcnula
Zaljcv mnogi mnoiji nakrnji tcbi tudjinstvo,
Ipak jos tc imade toliko, da, kad tidom
Samo maknes kojim, zcmlja zatrese.
Stoji tudjin izhtdjenih ociju, skrstcnih rukn ...in nchat tcbi so divi,
S tcbe protrnjujc strahom. TAasto boji . ..
Ponosuo slavom, stojis sada na medji
svijeia divom doraslim zvanja na zemlji
Xajvcccif: jednom dohvatas zapada rnkom
prosvjetc, dmgam sipljcs ih po tamnom
f.stoku; aV dika ti nijejedina; jos vecim
Jfozcs ponosom do ncba dignut vitesku
Glavu. Digni ju, digni smjelo veselo svijctu . . .
PETAlt pm:uAvovir
Ontario 1 zaposljavall se in-dustrljs- klm
srediStlma raz-nl- m
tvornlcama. Drug Popo-vl- d
obitelji doSao je u Wind-sor
1 sam se s njime
Windsoru Je nastavio sa
svojlm Ukljufilo
vec" postojedi tamburaSki zbor
I drar..atsku sekclju
Pored dnevnog u podu-ze6- u
znao Je preplsivatl ulogc
pozorlSne komade do
Vukelii sa 1 odlazak u
tradicijama radnii-ko- g
u
(e
pobjediti oni
stc zalagali
posljednjih
Ncka
sva
nod, Jer smo lmali praksu
odrtavati prlredbe svake dru-g- e
nedjelje. Uz svu tu duznost,
stavio se delo omladinskog
tamburSkog zbora, koji je
kratko vrijeme lzvodio kon-certn- e
komade na pozornicl.
Ponekad Je u tamburaSkom
zboru imao omladinaca
i omladinkl.
Nakon toga organlziran 1
pjevadki zbor 1 takodjer drug
Popovld preuzeo duznost
15
ji su u za
Ncka hvala
svinm omnia koji su
it tisprkos svih
tcskocal Ncka sram ma-lodusnici- nm rencgatitna.
klanjam
na
Salt' te u
i
sc
sc
i se
tako i
Tih
sa
'Avijczdc
ta
i
u
u
u
u
na
za
po 25
Je
je
udltelja. Ovaj naS pjevadki
zbor takodjer se istakao u
svom kulturnom radu 1 bio na
ponos ne samo naSlm progre-slvni- m
organlzacijama ved di-tav- om
naselju.
Sa prvom grupom sa obite-lji
povratlo se u rodnu domo-vln- u
1 namjerl da pomogne
svome narodu u Izgradnjl bo-lj- eg
i sretnljeg zlvota.
Л. Musid
Windsor, Ontario