Jedinstvo, June 27, 1961

              pM ¥ "FiMrtfa,ltftlMr-ff(ifiwrT- m
Jr Jf ф Ш I Tridcseta godina iilahnja
hlazi svakog utorlca i pdka
Godiinja pretplata:
so Kanada 0 dutara,
ostah ztmljt 7 dalara
eHBiHBBHHIHIMIHiBBIHHHHHMBBBHBiHVlH lUtffij Adresa:
479 Queen Street West
Toronto 2-1- 1, Ontario I Tclefon EM 3-1G- 42
VOL. XIIJ NV IK (1112) TORONTO, TUESDAY, JUNE 27. 1961 PRICE 8c PER COPY
л
PRIKJUclMO SE BRAGl UKRAJINGIMA
U NJIHOVOM VELIKOM SLAVUU
Konccm ovoj; tjedna u Torontu ce sc odrzali
vcliki ukrajinski festival u znak proslavc 100-go-disnji- cc
smrti velikog ukrajinskog pjesnika Taras
Scvccnka.
Glavna priredba odrzat cc sc u subotu 1. jula
uvecer u Varsity Arena. Tamo cc nastupiti vise od
1.000 ukrajinskih pjevaca, muzicara i plesaca iz ci-jc- lc
zcntljc. I po broju uccsnika i kvalitcti progra-ni-a
lo cc hiti izvanredna priredba. Slavljc cc sc na-sta- vit
u nedjelju 2. jula ii Palcrnui, ffdje jc prije ne-koliko
godina podignut Sevcenkov spomenik.
Nas progresivne Kanadjanc juznoslavcnskog
porij'ekla ncohicno radujc da su nasa ukrajinska
braca moguca prirediti ncSto lako grandiozno. I ne
poljecc to samo od nase slavcnskc srodnosti i blis-ki- h
vcza i suradnje izmedju nasih i njihovih prog-rc&ivn- ih
organizacija u toku 30 godina, ncgo i otu-d- a
sto u njihovom kill 111 room radii gledamo kru-pa- n
doiirinos Kanadi i njezinu napredku. Ovo nisu
Ukrajinci koji gledaju da Kanadi! iskoristc za svojc
mracne i zlocinackc planovc protiv svoga naroda,
ncgo Ukrajinci koji sc ponosc svojim porijcklom i
odlucni su da ono sto jc najbolje i najljcpsc ukra-jinsko- m
narodu prenesu u kanadsku sredinu. To
jc lijcpo i pohvalno djelo i doprinosi medjusobnom
upoznavanju i zblizavanju svih Kanadjana.
Hraci Ukrajincima ccstitamo na njihovom vri-jedno- m
radii i pozivamo citaocc "Jcdinstva" da
prisustvuju njihovom vclikom fcslivalu u subotu 1.
jula ii Varsity Arena.
Zloupotreba velikog pjesnika
Kanadski politicari daju H)disku rcakcionarnim
Ukrajincima koji hi htjcli da ukrajinski
narod "oslobodc" od njegove sIoImkIc
I ukrajinski "nacionalisti" slave Taras Scvccnka.
Slave ga sa namjerom da ga iskoristc protiv ukrajins-kog
naroda. Njihov jc cilj "oslobodjenjc" Ukrajinc i
koristc omiljenog ukrajinskog pjesnika za svojc izdaj-nick- c
i zlocinackc namjere. U tome im pomazu pokva-rc- ni kanadski politicari.
ProSle nedjelje u Torontu jc odrzana "nacionalisti-бка- "
proslava 100-godisnji- cc Sevcenkove smrti. Glavni
rnzlog ove proslavc je bio da so odvrati postcne ukrajin-c- c
od velikog ukrajinskog slavlja kojc 6c sc odr2ati i
subotu i nedjelju 1. i 2. jula.
Ali ovo nijc bila samol
priredba u spomen Sevden-k-a,
nego i proslava "20-go-diSnji- ce proglasenja ukra-jinsk- e nezavisnosti". Ukra-jinsk- u "nezavisnost" prog-lasi- o je — kao sto je dobro
poznato — Hitler, kao sas- -
tavm dio njegova plana za
osvajanje Ukrajine i uniste-nj- e ukrajinskog naroda, Za- jedno sa ruskim i ostalim
slavenskim narodima. Gla-v- ni govornik bio je Jaros-la- v
Setzko, "ministar vanj-ski- h poslova" "nczavisne"
Ukrajine. Po tome se moze
suditi tko su ljudi koji su or-ganizi- rnli ovu proslavu —
to su nosioci fasistickc ideo-logic.
To potvrdjuju i uni-formis- ani odredi omladine
koja je sudjelovala na pro-s- i
avi.
Ali to nije smetalo premi-jer- a Diofenbakeru i libe-ralno- g lidera Pearsona da
posalju pismeni pozdrav.
Samoj priredbi prisustvovali
su federalni ministar vetera-nski- h
poslova Gordon Chur-chill,
nadelnik Toronta Phil-lij- s, ontarijski ministri Ja-rem- ko
i Grossman, clanovi
federalnog parlamenta Kut-cherep- a, Arthur Maloney,
Frederick Stinson. M. I).
Moron i Paul Hellyer, Clan
sakonodavne skupStine On-tar- ia A. Thompson, i toront--
ski alderman Givens.
Cos pod in Gordon Chur-chill
je govorio o "oelobo-djenj- u podjarmlienih naro- da", naglasivSi da je za to
potrebna "jakost demokra-eija- ". Gospodin Phillips je
govorio o "rzavinrosti" l'-kraji- np (on ie "zaxravio"
Ho su hitterovci i njihovi
elsfnici radili sa Jevreji- -
Poiteni i dctsoknUski Ka- -
nadjani ce osudit fa§istidke
clemente koji koriste Taras
Scvccnka za svoje prljave
planovc protiv ukrajinskog
naroda, a pokvarcnim kanc-dski- m politidarima koji im
u tome pomazu cc rcci:
Sram vas bilo!
Na cemu zasniva to u-sporedj- enje? Evo
primjera bogate
dokumentacije:
Njemadkoj podiio
generacij.q koja preiiv-iel- a
rat, kojoj u Skolama
hvale zavojevacke
govore o nczakonitosti nini-bersk- og procesa i propovije-daj- u
oslobodjenjc teritorija
koje pripadaju Poljskoj.
hoslovackoj i Sovjetskom
Savezu.
pravo nacizma i zlocine
koje jo on podinio. 110 om-ladins- kih organizacija pris-tali- ca revaniizma okupljn
2o0.000 zapadnonjemackih
omladinaca. odriavaju
mnojtobrojni masovni revan-istid- ki zbcrovi na kojima
izmjena istodnih gra-nic- a. Zaiuidnonjemadke tru-p- e
orui-j- e
i stavljaju dak
MEDUNARODNI DOGADJAJI Samo jedna Kina
Amencki impenjalisti uxidjaju da nece moci jos
dugo sprecavati pnmanje Narodiie Republike Kine u
Ujedinjcne Nacijo t.j. uskracivati ,ioj niezina medjuna-rodn- a
prava. Zato pribjegavaju trikovima. Tako su ovih
dana stavili na znanje da eventualno pristati na to
da Kina bude primljena u Slanstvo UN, ali pod uvjetom
da tamo i dalje ostane Kaj-§eko- va klika koja 2i-vot- ari
na Tajvanu (Formozi) pod zaStitom ameriike
vojne sile. I nc samo to, Cang Kaj-Scko- va klika bi za-dria- la
stalno mjesto u Vijccu sigurnosti. Tako bi bile
stvbrene "dvije Kino".
Hazumljivo je da do Na-rod- na
Republika Kina s pre-ziro- m
ovaj ameri6ki
plan. Prcma nekim tuma6e
njima to i jeste namjera. Л-k- o
Kina odbije takav prije-dlo- g,
onda ce ameriiki im- -
perijalisti i njihovi sekun"
danti modi tvrditi da Kina
nece da pristupi u UN i da
vise noma prava da prigova- -
ra. Ali tko to moze uzcti oz-biljn- o?
To jc previse jeftino
i Amerikanci nece na to do-bi- ti
ozbiljne ljude. Oni cc se
samo joS viJe raskrinkati.
Nc postojo "dvije Kine".
Cang Kaj-lcko- va ne preds-tavlj- a
kineski narod; to je
samo sacica jada, koju je
kinoski narod protjerao iz
svoje kuce i za koju se oda-vn- o
ne bi znalo kad ne bi
imala protekciju americkog
imperijalizma. Stvarni gos-poda- ri
na Formozi su Ame-rikanci
i Cang Kaj-sekov- a
banda im samo sluzi za po- -
krico. Amerikanci su dosad
uspijevali da tu kliku drze
kao kineske predstavnike u
Ujedinjenim Nacijama za-hvaljuj- uci
svom uticaju i
gospodstvu nad takozvanim
"slobodnim svijetom", koj
je dosad mehanicki dizao
ruku na sto je Washing-ton
htjeo. Ali situacija se
mijonja i uskoro bi mogao
doci kraj toj nopravdi — i
sramoti Ujedinjenih Nacija!
U toj medjunarodnoj orga-nizaci- ji
raste broj driava
kojc nece da glasaju kako to
hoce Washington, nego po
svom vlastitom nahodjenju.
Postoji mogucnost da ved na
idudem zasjedanju Gencral-n- e
skupitine bude donije-t- a
pravedna odluka o kinos-ko- m
clanstvu. Ameridki im-porijal- isti
zive u strahu od
2 0. G O I) I S N J I C A A G R E S IJ E Pouke 1941.
Moskva, 21. juna — (Od dopisnika Tanjuga) —
Dvadeset godina poslije napada Njemacke na Sovjetski
Savcz llja Erenburg je jucer podigao glas upozoravajuci
na ponovnu opasnost od nacizma i militarizma u Zapad-no- j
Njemackoj. "Ne mogu se pomiriti s mislju da su
bacili kuge, unistivSi 50 milijuna ljudi, јоб 2ivi, da ih
razmnozavaju i namjeravaju da iskoriste ', pise Eren-burg
u clanku koji je objavio "Aganjok".
se
nekoliko
iz autorov-n- e
U Zapa-dn- oj glas
nije
ratove,
Ce- -
od djece sakrivaju
lice
se
se traii
dobijaju nuklearno
im se na
ce
Cang
odbiti
sve
raspolaganje teritoriji dru-gi- h
zapadnih dr2ava.
"Mozda pretjerujem?"
— pita se Erenburg — i do-daj- e:
"Ne, ja znam da stari
kancelar misli vise o diplo-matsko- m pokeru. nego o ra-t- u. Ja znam da dak ni naj-neobuzdan- ije rijeci jo5 ne
predstavljaju atomske bom-b-e, ali zar prije Hitlera nije
bio Bruning. On nije ni no- -
premio Papenu, a
Von Papen Ilitlcru"'.
Erenburg zvoni na uzbu- -
dogadjajima prije godi
Na svojim mnosrobroj-ni- m uutovanjima u Niema-dk- u
i kroz Njemadku
1927. do 1910. godine se
uvjerio, da su nacisti prip-rema- li agreeiju SovjeUki
(Nagtavak n str.
toga dana. Jer snmo da
ce morati Kini povratiti nje-zin- o
mjesto u UN, ncgo i
njezin teritorij Taj van.
Postoji samo jedna Kina,
velika narodna republika s:i
G50 milijuna stanovnika.
Neka se paze oni koji gazo
pravima toga velikog na-roda
!
Vrijeme i da na§a Ka-nada
prestane klipsati za
Washingtonom i uspostavi
normalno odnose sa Narod- -
nom Republikom Kinom.
Politika neprijatcljstva pre-m- a
Kini samo koristi amcri-cki- m
imperijalistima (koji
su takodjer neprijatelji Ka-na- de
i kanadskog naroda),
a politika. prijateljstva sa
Kinom koristi Kanadi i nje-zinu
narodu, o cemu nam
narocito uvjerljivo govori
porast kanadsko-kinesk- c tr-govin-e.
Uiwzorcnjc fasi- -
sticku djclatnost u
Kanadi
Casopis Macleans 11 svom
francuskom izdanju objavio
clanak o djelatnosti ma-djarsk- ih,
baltidkih, ukrajin-ski- h
i francusko-kanadski- h fasistidkih grupa u Kanadi.
Uz clanak su objavljenc sli-k- e
sa fasistidkog mitinga u
Montrealu, kome su prisu-stvovali
nacistidki "firer"
Andre IJellcfcuille, koji jc
prije nekoliko mjeseci rask-rinka- n
na kanadskoj tclcvi-zij- i,
te madjarski fasisti
Thoekhoely, Baron von Roth
i M. Uljaki, urednik montre-alsko- g
faSistickog listica
"Ossezetartas". U dlanku se
spominje Derek Sones, do-seljen- ik iz Velike Britanije,
jedan od vodja organizacijc
"Canadian league" u To-rontu,
koju jc raskrinkao
Pierre Berton u "Toronto
Daily Star" kao razbijada
mitinga za mir i razoruza-nje- .
Le Magazine Maclean
navodi neke razloge za po- rast fasistickc ideologije
medju doseljenicima iz Ma-djarsk- e, baltidkih zemalja i
Ukrajine. U Madjarskoj su
fasistidke ideje bile dosta
prosirene i mnogi su do§li a
Kanadu sa tim idejama.
Spomenuti Uljaki i vodja
madjarskih fasista u Toron-tu,
Janos Pal, koji je tako-djer
raskrinkan na telcvizi-j- i,
doSli su u Kanadu pod
krivim imenom.
Fasistidke ideje u Qucbe-c- u
pojavile su se u doba e-kono- mske krize tridesctih
godina. Tome su pridonijele
i specifidne prilike u Que-bec- u. gdje dominira Tvatolic-k- i
kler i gdje noravnoprav-n- i
polozaj Francuza stvara
pogodno tlo za djelatnost
demagoga.
U dlanku sc upozorava da
antikomunizam moie dale-k- o
odvesti. Za primier na-vodi
se jedan katolidki sve- -
cenik koji svoiim iuplja--
misljao na rat, ali on ie pri-- 1 nima rekao da
put on
20
na.
I)
po
je
na
je
je
bi Ijevidars--
ke tendencije uskoro mogle
nrouzroit eradianski rat u
Quebecu slidan onome u Spa
nti. i on govori o proSlosti. o niii koii in doveo na
od
on
na
nc
vlast
general Franka. "Samo mi
nemamo Franka da пав spa-s''",
primieduje p'sac Ironic"-n- o.
Clanak zavr&ava s naro--
menom da fe гиигеппа uu- -
nadl.
U K R A T K O
Proslog tj4lna Velika Drita-nij- a
je izjavila da 6e Kuvajt pen
tati neiaviean. Ne potpuno, jer je
odmah potpiean ugovor koji pred-vid- ja
da ie Dritaniju Kuvajt "bra-niti- "
i upravljati njegovim vanje-ki- m
poslovima "dok bude mosaic
da to earn radi." 1гаШ pivnujcr
Kaeeem je povodom toga izjavio
da Irak ne priznaje nezavisnont
Kuvajta; to je dio Iraka, kojega
je Dritanija 1899. godine priivoji-l- a
i proglaiila nvojim protektora-tom- .
Kuvajt je bogat uljem.
U Jaeksonu, naiiaeippi, ulia-pfen- o
je joS 20 "putnika alobode"
Dosad je u torn gradu uliopJeno
preko 100 crnaca i bijelaca koji
pokuiavaju raibiti raenu pegrega-cij- u
na medjudriavnom putnttkom
saobracaju.
Ockiva и? da de u laosu bit!
formirana jedinstvena vlada pod
vodstvom Su%Tana Fumea, koja te
stajati na neutralUtiim poiiclja-ma- .
To je izjnvio m Surara Fu-m- a
nakon pregovora ea prediav-niko- m
defmi&mkih snaga Pun Um
i vodjom narodnooslobcKlilafkog
pokreta Su-anogo- m.
U Washingtomi so nastavlja-j- u
sovjeUko-amerif- ki ratgovori c
razoruZanju. Ka7o se da Je sovje-tski
predstavnik Zorin prcdloi'o
da u pregovorima tudjeluj 15 dr--
iava: 5 sa zapadne strane, 5 eoci-jalistW-kih
i 5 neutralnih zemalja.
Kasaubuov reiim u Lfupol-ilvill- e
je pustio na slobrdu }ini$a
Combe, "preljelnika" Katauge.
koji je bio zatvoren zbog tega to
nijo pristajao na Kasaviibuove pln-no- ve
za Kongo. Zasad nije Jasro
kakvog £e efekta ovo imat: na
planove za saziv kongoanskog par-lamenta.
KomunlsWka partite Sjed.
Driava je zatralila od Vrhovnog
suda da ponovo razmotrl txlluku
prema kojoj e partlja mora те-gistri- ratl
kao agencija jedne tra
ne vlade.
STANOVKTH MluI)!ll
UltnUALA
Konencija druilva mladih li.
berala u prinriji Ontario donije-l- a
jp ikIIuKu da hi I.ihoralna par-ti
ja trrbala da Kuradjuje џ Noom
partijom i da e rrmenom ove
dvije partije pri-lop- e u jednu. Knn-nci- ja
je oudi!a americku politiku
prema Kubi i izjasnila se 7a пач-tava- k
normalnih odnuia izmedju
Kanade i Kuhe.
U svojoj pouci prigodom
nacionalnog praznika 1. ju-la,
Canada Day, Komunisti-dk- a partija Kanade kaze da
je glavni zadatak Kanadja-na
braniti nezavisnost svoje
zemlje od ameridkog impe-rijalizma.
Sve voce padanje u eko-nomsk- u, kulturnu i politid-k- u
zavisnost zabrinjava
mnoge Kanadjane i oni so
pitaju da li ce Kanada na-vrs- iti
H)0-godi3nj- icu svoga
opstanka (1967.). Bojazan
je opravdana kad se zna da
ameridki kapltal. sa ulo-Sko- m
od preko 17 milijardi
dolara, kontrolise glavne
grane industrije. da se pla-ni- ra stacioniranje nuklear-no- g
oruzja na kanadskom
teritoriju, da je Kanada sta-vlje- na pod "Kenncdyevu
doktrinu" itd.
Narod so ne treba uzdati
ni u Konzervativnu ni Li-bera-lnu
partiju da cc brani-ti
nezavisnost. Te partije
predstavljaju kanadske mo-nopo- le
— banke. osigurava- -
.utce i industrijske kompani- -
je — koje su povezane sa
velikim ameridkim korpora-cijam- a.
Krupni kanadski kapita-lie- ti
nisu rodoljubi. oni su
privrieni sumo maksimal--
nofii orofitu. Ako oni niogu
JULY 1ST, CANADA'S 94TH BIRTHDAY
"GENTLEMEN, we are here to create a Nation".
With these words Sir John A. Macdonald called to
order the meeting of the 1G Fathers of Confederation —
representing Nova Scotia, New Brunswick, Quebec and
Ontario — who had come together to bring Canada into
being.
This was in I860. Before Macdonald finally closed
the conference, a constitution had been worked out.
Another act was to proclaim July 1, 18G7 as Canada's
first birthday.
Ninety-fou- r years have passed. Six other provinces
have joined to make Canada a nation stretching "united
from sea unto sea" as these builders of our country
dreamed it would be.
How fares Canada at its 91th birthday?
How faithfully have those in high places carried
forward the vision of Sir John A. Macdonald and tho
Fathers of Confederation?
As we look across our country we see great phy-sical
changes. Railroads straddle tho girth of our land.
By jet plane it is only a few hours' travel form the At-lantic
to tho Pacific.
The fertile soil of our country sprouts up produco
unlimited. Our terrain gives forth great mineral wealth
and our mighty forests ring to the tune of axe and saw.
Tho vastness, wealth and beauty of Canada's ter-ritory
stagger the imagination. Few, if any lands, can
match the boundless wealth of our natural resources.
Birthdays are a good time to take slock. They aro
a time to review what has gone past. They are an occa-sion
when we can look at the toad we've travelled. Has
it been the best one for Canada? And when we speak of
Canada — we mean the eighteen million people.
If the Fathers of Confederation were alive today
and could look back with us over the road we've como
would they, nod approvingly? Would they greet tho
sight of the wealth of our nation being poured into tho
coffers of foreign investors? Would they smile benevo-lently
at the role of Canadians as perpetual "hewers of
wood and carriers" of water?
Wo think not!
We believe that the Fathers of Confederation ami
all of the countless patriots who built our country would
condemn the present situation where so many people
are without work and live in want. Wo believe they
would ally themselves with popular movements which
shout out for a sovereign nation — a peaceful natiorr
— a nation dedicated to the theme of building for its
people.
O Canada, beneath thy shining skies,
May stalwart sons and gentle maidens rise,.
To keep thee steadfast through the years.
From east to western seas
Thou land of hope for all who toil
Thou land of liberty.
Lot us indeed, "Stand on Guard" for Canada and
resolve that at this 91th birthday we march forward
firmly and resolutely to reclaim our birthright — the
rich heritage bequeathed to the people by the founders
of our country. This is the sure road forward to a Can-ada
of peace, progress and prosperity for its people.
OBRANA NEZAVISNOSTI JE GLAVNI ZADATAK KANADJANA, KAzE KP
rijim partnerima na Wall
Strcet-u- , oni ce to bez ustru-cavan- ja uraditi. Oni su ope-tova- no dokazali da u glav-ni- m pitanjima stoje sa mili-jarderski- m ameridkim kor-poracija- ma
i primaju zapo-vije- di
iz njihovih ureda u
Sjed. Driavama.
I oro je tflavni problem
koji danas suocava zcmlju.
Pitanje ju da li cv; Kana-da
biti nozavisna, sila za
svjetski mir i razoruzanje,
prijatelj Kube i ostalih na-roda
Latinslie Amerike koji
sc bore za svoju nezavis-nost,
protivna ratnim huska-dim- a
u Washingtonu, ili ce
prolaziti iz krize u krizu, u
ekonomsku i politicku pro-pas- t,
zbog toga 3to krupni
kanadski kapital i vlada
stavljaju privatni dolarski
profit ispred razvitka Kana-de
za Kanadjane.
Nezavisnost i mir idu Za- jedno. Provoditi istinski ne-zavis- nu vanjsku politikti
znaci povuci se iz vojnih pa- -idriavajuci raxoru-proglas- iti
in snvezi ne игнпе iana(iu.
nego iu vuku u smrluu opa
snost,
Provoditi nezavienu poli-tiku
znadi N. П.
Kinu, poilriavati priiate-Ijetv- o
sa saradjivati
a azijekim i Zem
dnot prema n novae prodajam ka-- xa mir. podriavati
okondanje hladnog rata —
sve to bi poticalo razvoj tr-gov-ine
i industrije, proliri
valo privredu i otvaralo no-vo
poslove.
Nezavisnost zahtjeva na
cionalizaciju imovino veil-k- ih ameridkih korporaciiar
prisiljavajuci ih da sluzc
kanadskom narodu u podi-zan- ju proizvodnje i proSire--nj-u
trgovinc.
Na ovaj nacionalni praz-n- ik
Kanadjani trebaju po-- 1
noviti svoj zavjet nezavls-ns-ti
zemlje.
Trebamo raditi tako —
ka?e se u poruci — da do
19G7.. kad cemo radosno sla-v- iti
100-godisnji- cu svoje fe-- deralne drzave potanemo
gospodari u svojoj kuci, sn vlastitom i drza,-vno- m himnom, demokrats-ki-m
i u Kanadi izradjenim
ustavom. industrijom i pri-rodn- im bogatstvima osloho-djeni- m od americkoe vlasni-Stv- a
i kontrole. 2iveci u mi-ktova
(NORAD i NATO) nt sa ostalimpolitsivkiujetom, po-- nezavisnost Voj-- . ianja, miroljubive koegrU.
priznati
Kubom.
afridkim
failima Ke-Lmv- iti Uaaia
zastavom
tenciie, zabrane nuklearnog
oruzja. trgovme i prijatelj-stva
svih naroda.
Za "tetirwki Sjever. iak I
elolHHian" !
Za nezavisnost naie zem-lje
i mir! Za demokratsko i
rodoljubivo iedinatvo eng-lesko-9ovor- eih
I franrtiskih
nadiklh interesa svojim ate- -' miroljabive koegxiatenciju i' Kanadjana!