000222 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1 I - i STRANA 2 Uz 25-godisnj-icu pocctka spanjolskog rata PROGRESIVNI KANADJAN! JUGOSLAVENSKOG PORIJEKLA PRIDONIJELI SU BORBI PROTIV FASIZMA Xa 18. jula navrsilo se 25 godina od kako je spanjolski narod ustao da sa puskom u ruci brani dravnu nezavisnost od domace vojno-fasistic- ke klike i medjunarodnog fasizma na celu sa Hitlerom i Mussolinijem. Gcnerali Mola i Franko, polaknuti od visokog crkvenog klera, krupnih vclcposjednika i kapitali-st- a sa zavedenim maurskim vojnim jedinicama i le-gijo- m stranaca pokusali su oborili legalnu repub-Hkansk- u vlast i uspostaviti vojno-fasistick- u dikla-tur- u u Spaniji. Spanjolski radnici, narodna milici-ja- , sindikati i t.d. ugusili su fasisticki puc u nekoli-k- o dana u Madridu, Valcnciji, Barceloni, Bilbau, Toledu, Alicante, Almeriji; sva sredista od nckc ve-c- e vaznosti biln su u republikanskim rukama. Ali Hitler i Mussolini, predslavnici krupnog medjunarodnog kapitala, nisu mirovali vec su na spanjolsko tlo iskrcali svoju redovitu vojsku i avi-jacij- u, da pomognu uspostaviti fasisticku vlast u Spaniji i isto vrijeme da se docepaju prirodnih bo-gatst- va Spanije za ratnu industriju i uspostavc ko-pne- ne i pomorske vojne baze. Ovo je u stvari bio pocetak Hitlerovog plana za osvajanje svijeta. Republikanska vlada Spanije obratila se za po-moc svim demokratskim zemljama, narocito Fran-cusko- j, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Drzavama Araerike i Sovjetskom Savezu. Od Lige Nacija Ira-zil- a je da se primjene sankcije protiv nacisticke Njemackc i fasisticke Italijc zbog invazije Spanije. Liga Nacija nije ni prstom maknula na stalne pro-tesl- e spanjolskog i sovjetskog predstavnika, a tako zvanc demokralske vlade direktno i indirektno su nomagalc Franka. Republikanska vlada ni za zlato nije mogla kupiti oruzja u Francuskoj, iako je na celu vlade bio "socijalista" Blum. U tim teskim danima spanjolske republike, pr-v- i je bio Sovjetski Savez koji je priskocio u pomoc sa orazjem, osobljem i hranom i onda medjunarod-n- i radnicki pokret sa dobrovoljcima, proteslima protiv fasisticke invazije i sakupljanjem hrane i li-jeko-va. Na spanjolskom tlu formirane su Internaci-onaln- e brigade. To je bila najveca moguca solidar-nos- t i uzajamna pomoc medjunarodnog prolctari-jata- . Na Madridskom frontu, na Aragonskom fro- - Franco, kultura i logika U svojem intervuju ame-ricko- m novinaru Randolphu Hearstu Jr. general Franco spomlnjao je u dva navrata kulturu. Govoreci o Sovjetskom Sa-vezu, istlcao je neke toboz-nj- e poteskoce ! slabosti, pa je rekao: "Ima faktora koj! pridonose promjenama. Da nasnji stupanj kulture rus-ko- g naroda prije svega. Mnogo je teze vladati jed-no- m zemljom Inteligcnata nego zemlojm analfabeta." Na pitanje da 1! ima poll-ticki- h previranja medju se-Ijaitv- om u Spanjolskoj, Fra-nco je odgovorio: "Medju scljaclma tnema nikakva previranja. Njihov kulturni nivo suvise je nizak da bi moglo bit! previranja. Zato nema opasnosti da bi komu-niza- m u Spanjolskoj mogao postati neka snaga." Franco se, daklc, nada da ce kultura upropastiti Sov-jetski Savez, odnosno komu-niza- m u toj velikoj zemlji, a da ce, naprotiv, niski stu-panj kuture spanjolskog naroda njega cuvati od ko-muniz-ma. Sada nam je jas-n- o zasto Franco suzbija kul-turu u Spanjolskoj. (VUS) "Spontano" u Juznoj Koreji Juznokorejska vojna hun-t- a na vlasti objavila je: 57 milijunasa javilo se sponta-n- o organima vlasti i prizna-l-o da su svoja bogatstva ste-k-li "ilegalnim, nepoStenim i korumptivnim metodama". 1 lit tf ttlll II П I II 1 1 1 f II 1 1 1 II 1 1 II II II 1 1 II I П I IIIIIl Manager J6.00 Second Gam ntu, na Ebru, Teruelu, Brunnetc t.d. vojnici Inter-nacionaln- ih brigada davali su zivote za slobo-d- u spanjolskog naroda ujedno za poraz medjuna-rodnog fasizma. Kanadski progresivni radnicki pokret poma-ga- o je borbu sapnjolskog naroda. Kanadc otislo je Spaniju 1.200 dobrovoljaca, formiran je Mack-enzie-Papine- au bataljon, je sudjelovao bor-bam- a na Brunnete, Jarami Ebro. Od 1.200 kanad-ski- h dobrovoljaca polovica je ostavila svoje zivole Spaniji. Mi Kanadjani jugoslavenskog porijekla smo takodjer doprinijcli svoj udio za slobodu spanjols-kog naroda. Kanade Spaniju otisla su 73 nasa radnika. Vecina je bila bataljonu "Dimitrov", ceta "Matija Gubec", ostali su bili bataljonu "Djakovic" artiljeriskoj jedinici "P. Miletic". 13 Kanadjana-Jugoslaven- a poginulo je borbama, veliki procenat bio ranjen. Nasi radnici vojnici svim jedinicama su bili dobro cijenjeni nijedan nije bio kaznjen za neki vojnicki prckrsaj. Invazija Spanije bila je uvod Drugi svjetski rat. Da su porazene fasisticke trupe Spaniji, Hit-ler se nebi bio usudio zapoceti rat. U Drugom svjet-sko- m ratu, covjecanstvo je moralo da plati na de-setk- e milijona zrtava ogromnim materijalnim bo-batstv-om dok se unistilo fasisticke armije spa-sil- o covjecanstvo od kuge fasizma. Jos nisu zarasle rane Drugog svjetskog rata, prcd nasim ociina odigrava se groznicavo pripre-manj- e za rat, ali sa atomskim hidrogenskim oru-zje- m. Ista ona sila, krupni kapital, je naoruzao Hitlera, danas naoruzava Adenauera okviru za-padn- og vojnog saveza NATO. Zapadna Njema-ck- a ima da bude glavna sila "oslobadjanju istoc-ni- h zemalja". Zapadnjaci bi se mogli prevariti racunu jer su sile socijalistickog sektora dosta Ja-ke. Mir je sto mi zelimo. Rat donosi unistenje, mir blagostanjc, za to se potrebno boriti za mir. Novae koji se trosi na naoruzavanje treba upotrije-bit- i za potrebc naroda. Mir nece doci sam od sebe za njega se nioramo boriti. Kad rat pocne bit cc kasno. I. Stimac Place americkih tredunijskih lidera Kakvi su to radniCki lideri koji imaju placu od 50.-00- 0 100.000 dolara godisnje? Kako ce oni predvoditi radnike borbi protiv kapitalista kad sami zivc mi-sl- e! poput kapitalista? Najvecu placu ima James R. Hoffa od timsterske unije. Kao glavni predsjednik ove unije on prima 75.000 dolara godisnje, 25.000 kao predsjednik jednog lokala ove unije. Njegova ukupna unijska placa iznosi 100.000 dolara. Osim toga placeni su svi tro§kovi. Evo spiska ostalih predsjednika unija njihovih plada: George M. Harrison, Railways Clerks 60.000 Joseph J. Delaney, Operating Engineers 55.000 David J. McDonald, Steehvorkers 50.000 Thomas Kennedy, Mine Workers 49.583 James A. Suffridge, Retail Clerks 47.500 Joseph Curran, Maritime Union 37.506 A. D. Lewis, District 50, Mine Workers 35.000 John II. Lyons, Iron Workers 36.000 Maurice A. Hutcheson, Carpenters 33.075 Harry C. Bates, Bricklayers 35.000 Peter T. Schoemann, Plumbers 31.250 Lee W. Minton, Bottle Blowers 30.000 Joseph V. Moreschi, Hod Carriers 30.000 Ed S. Miller, Hotel, Restaurant Workers 30.000 David Dubinsky, Garment Workers 28.600 Gordon M. Freeman, Electrical Workers Brotherhood 26.833 Edward J. Leonard, Plasterers 24.077 Walter P. Reuthcr, Auto Workers 22.660 Jomes B. Carey, Int. Union, Elec. Workers 25.292 A. J. Hayes, Machinists 25.000 William A. Calvin, Boilermakers 25.000 William P. Kennedy, Railroad Trainmen 20,558 William C. Birthright, Barbers 20.000 Edward F. Carlough, Sheet Metal Workers 20.000 William V. Bradley, Longshoremen's Assoc. 20.000 Jacob S. Potofsky, Clothing Workers 18.698 Paul L. Phillips, Papermakers 17.000 Ed Turner, Marine Cooks 16.640 O. A. Knight, Oil Workers 15.000 Lideri radni6kih unija bi trebali imati radniSku pla-cu ne kapitalisticku. Njihova placa ne bi smijela biti mnogo veca od plade Clanova doticne unije. JedinStyO and per mmv Iz Iz ih mu I11I1I lltl lilt 1111 IIIII1 IIIII Serbo-Croati- an languages, Subscription Publishing Authorized svoje Tuesday Slovenian Jedinstvo Company, Ontario, telephone Stjepan Published Canada; countries EMpire koji koji Friday, Mioitt, Toronto every and in by 479 Queen Street West, 2D, 3-1- 42. Editor Busi-ness Ivan stimac. rates: year, USA and other $7.00. II I III If I III I 1 1 1 1 fri 1 1 1 II 1 1 1 II I II as i i u u i u u u a u i u a — u i u u i i a i u — u u a — i u — i — a i a II I II 1 1 II 1 III I II Mail, Post Office Dept, Ottawa. Pitanja i odgovori Pitanje: Ovdje imamo ra-spra- vu da li je Kanada en-gles- ka kolonija ili nije. Nc-ko- ji tvrde da Kanada placa vise takse Engleskoj nego njoj ostaje. Kanada ima kraljicu na svom novcu. Ja bi molio da rastuma&te da li je Kanada engleska kolo-nija. — C. K., Kirkland Lake. Odgovor: Kanada je u pravnom smislu prestala biti engleskom kolonijom јоб 1867. godine, kad je dobila status dominiona. Izmedju Engleske i Kanade danas postoje samo neke veze iz vremena kolonijalizma, a je-d- na od tih je monarhija. Tu je dalje akt engleskog par-lament- a, poznat kao British North America Act, koji slu-- i kao kanadski ustav. Ali sve je to od drugorazredne vaznosti i ne £ini Kanadu jpodloznu Engleskoj. Kanada ne placa nikak-vi- h taksa Engleskoj. Slika kraljice na novcu je samo simboliJke vrijednosti. Kanada je danas pottt-njen- a Sjed, Drzavama — ekonomski, politiCki vojnic- - Glas Nasao nasljcdnika Port Credit, Ont. — Ja sam pretplatnik na na§u ra-dnid- ku novinu 30 godina. Kad sam se pretplatio radio sam Bennettu za 10 dolara na mjesec. Mislim da se mo-z- e sto dogoditi, posto nisam dovoljno zdrav, pa sam do-bi- o mladoga covjeka za pre-tplatni- ka, neka i on nastavi drugih 30 godina. U listu prilazem 6 dolara. Novinu mu saljite odmah. Ovaj mladic Citao je moju novinu, pa kako nije mogu-c- e da mu svaki broj sacu-va- m, ponudio sam ga da se pretplati, kad mu se novina dopada i ne bi zelio biti bez nje. Zna£i da je pametan co-- vjek kad je uvidio sto je do-bro za njega. Interesantno je s njime govoriti o prilikama u Jugo-slavij- i. Dobro ih pozna jer je bio u drzavnoj sluzbi. On nije protivnik Jugoslavije i kaze da za sve nije kriva u-pr- ava vec i narod. Kaze, do-d- ie Soviek iz Amerike sa 20.000 dolara i punom tor-bo- m radnog staza, dobije penziju od 12 hiljada dina-r- a, a star je oko 60 godina, lezi u hladu pod krulkom i pomalo pije i pjeva: "АГ ja volim ovaj rezim, placa ide a ja lezim," a ljudi koji su izgubili ruke u ratu do-bi- ju samo 5.000 penzije za to §to imaju par jutara ze-mlj- e, koje nisu u stanju da obradjuju sa jednom rukom. On se ne slafe tvrdnjom P. Kurtica da se posao ne moze dobiti u Jugoslaviji. On kaf e da posao moZe do-biti svaki dobar radnik, sa-mo su place male, ali da je i to bolje nego lezati. Priznaje da se drzavnom vlascu nije sve u redu, ali se nada da ce se to sve poste-pen- o ispraviti. Nadam se da ce so ovaj mladic javiti sa dopisom. Va§ stari— Kodunas, Vrgobricanin ♦ Dvijc obnovc i nova prctplata iz Port Arthura Port Arthur, Ont. — Dru-gov- i, §aljem vam u listu cek od 18 dolara za dvije obno-v- e, novu godiSnju prctplata i fond. Mnogo drugarskih pozd- - rava — Ivan ♦ Od starogr pretplatnika Sarnia, Ont. — Dragi dru-gov- i, oprostite Sto sam zate-ga- o sa obnovom moje pret-plat- e. Vise puta sam to imao na umu, odnosno da novae posaljem, ali hiljade drugih briga, onda znate sto se do-go- di — zaboravi. U listu Saljem бек od 20 dolara za moju obnovu i ka-lend- ar, a ostalo u fond. Primite moje drugarsko pozdrave— J. ki i kulturno — otud prijeti glavna opasnost njezinoj ne-zavisno- sti. ZA Pod gornjim naslovom izaSao je 61anak u "Jedin-stvu- " 28. aprila 1953., u kome je, izmedju ostalog, re-Jen- o: "... Isto kao sto amerifcka vlada diktira vladi kakvu ce politiku provoditi, tako amertfki reakci-onar- ni tredunijski lideri diktiraju politiku kanadskim unijama. To je §tetno za radniku klasu ove zemlje. Isto kao sto ujedinjeni kanadski narod treba u5initi kraj gos-pods- tu ameri6kih kapitalista nad Kanadom, tako dlan-stv- o kanadskih radni£kih unija treba u£initi kraj domi-naci- ji svojih unija po reakcionarnim unijskim liderima iz Sjed. Drzava, koji nisu ni§ta drugo nego agenti ame-ri£k- ih kapitalista. Kontrola kanadskih unija iz Sjed. Drzava predsta-vlj- a najvecu zapreku ujedinjenju kanadskih radnifkih unija jedan centar, sto je postalo nuzan uvjet za dalj- - citaoca "Jedinstvo" je pobornik bratske sIorc, kaze novi doscljenik Vancouvei, B. C. — Dra-gi drugovi, od kako sam do-sa- o u Kanadu pratio sam svaki broj "Jedinstva". To je jedini list za koga cu ja raditi dok budem na zapa-d- u. Citao sam i druge listo-v- e, ali oni siju nacionalnu mrznju medju na5e iseljeni-ke- . Upravo sam bio veseo kad sam vidio list koji zastupa bratsku slogu izmedju Hrvata, Srba i Slovenama. Pored toga bo-- ri se za bolji i sretniji zivot radnog naroda. Ja se nalazim u bolnici i nemogucc mi je da se pret-plati- m. Molim vas saljite mi "Jedinstvo", ako je mogue'e, a ja cu platiti kad budem mogao. Novi doseljenik Pismo iz Vancouvcra Vancouver, B. C. — Sto-va- ni druze uredni6e, evo sa-ljem 6 dolara za moju godi-§nj- u obnovu. Ovdje kod nas onako po starom obicaju. Ribari su farbali brodove, pleli mreze, mjenjali moto-r- e i t.d. Otplovili su na more ribanje da ne§to zasluze. Zima se primiSe, ba5ve prazne. Ako ribolov bude mrsav i bacVe se nece napu-n- it vinom. Imali smo piknik. Moral-n- i uspjeh vrlo dobar, ali no-v6a- ni nije najbolji jer je sve skupo, ali ipak je dobro. Novu dvoranu morat ce-m- o prenovirat. Ne odgovara za nase potrebe i priredbe. To ce kostat lijepu svoticu novca. Dvorana je na cent-ralno- m mjestu Vancouve-r- u i uvijek joj jo vrijednost dobra. Ona je potrebna na-m- a i nasoj omladini, da so ima gdjc sastati i proveselit. Mnogo pozdrava — J. Nik sic Umro jc Jure Jclic Toronto, Ont. — Na 11. jula ovdje je umro drug Ju-re Jelic. Sahranjen je 13. ju-la na Mount Pleasant grob-lj- u. Bolovao je oko dvije go-di- ne od teSke i neizljeiive bolesti raka. Njegovoj supruzi i kceri nase iskreno sau5e§ce. Prijatelj Krnjevicu, gdje si! Kad je jugoslavenska vlada zatrazila od vlade Sjedinjenih Drzava ekst-radici- ju Andrije Artuko-vic- a za sud u Jugoslaviji, na bazi optuzbe ratnih zlocina, vlada Sjedinjenih Drzava je preko sudbene grane odbila tu trazbinu s motivacijom da Artuko-vi-c ne moze biti kriv za o-n- o s cim ga je vlada Jugo-slavije optuzila jer on je bio samo u polozaju gdje je izvadjao odluke svojih visih, i oni koji su davali zapovjedi su odgovorni. U to vrijeme se javio Juraj Krnjevic, sadanji politicki vodja Hrvatske Seljacke Stranke u inoze-mstv- u, te javno ponudio da ce ici braniti ArtukoM-c- a jer je — kako rece — "Hrvat". Adolf Eichmann se sada nalazi pred sudom u Jeru-zalem- u, u sustint pod is-to- rn optuzbom — ubija-nj- e ljudi, zena t djece — i Eichmannova obrana je u sustini ista. On ne po-ri-ce umorstvo 6,000.000 Jevreja, i to na tako zvje-rs- ki nacin da se o tome ne moze u detalje govori-ti jer je toliko odvratno, ali se brani da je samo iz-vadjao naloge svojih vi-si- h, vrsio svoju "duznost" — "rodoljubnu" duznost kako fasisticka gamad za-misl- ja rodoljublje. Eichmann nije Hrvat da bi ga Krnjevic na osnovu toga mogao braniti, ali a-k- o je moralna podloga za obranu Artukovica oprav-dan- a, onda bi Krnjevic mogao zaboraviti da Eich-mann nije Hrvat i braniti ga na osnovu "moralnih principa", jer na kraju krajeva, principi su u o-b-im slucajevima isti. — Narodni Glasnik Raspala sc "unija" stvorcna po vladi U Newfoundlandu se raspala lagerska "unija" stvorcna po Smallwoodovoj vladi. Vlada je to uradila u pokusaju da razbije Inter-national Woodworkers uni-j- u i Strajk 5.000 logera ko-seje- ga je ona predvodila. Sada se International Wood-workers uniji suprostavila karpenterska unija. TORONTO: TRE6I PIKNIK SJK Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odr-2atcesv- oj treci piknik u nedjelju 13. augusta na Turkey-Palac-e Farm. Po starom оШбаји na pikniku 6e biti na ra2nju pe-бе- пе mlade janjetinc. Oni koji nemaju svojih automobila a zele posjetiti piknik, neka dodju na Dundas Street i Runnymede, oda-tl- e ce se moci povesti na piknik izmedju 11 sati i 1 sat poslije podne. Odbor WELLAND: PIKNIK 0R6ANIZACIJE SJK Organizacija SJK u Wellandu odrlava svoj drugi pi-knik u nedjelju 30. jula na dobro poznatom zemlji§tu, Feeder Road, Welland. Bit ce na ra2nju peiene janjetine, hladnog pica i razonodc za staro i mlado. Pozivamo na§ narod u Wellandu i okolici da nas posjeto u §to vecem broju. Odbor Prcd 3 0 - g od i s n j i c u nase stamp c NEZAVISNOST KANADSKIH RADN1CKIH UNIJA kanadskoj u "Jedinst-vo", u a u nom uspjeSnom borbom kanadske radnic"ke klase. Ta kontrola je zapreka i izvojStenju vecih nadnica, koje su роргебпо za jednu ietvrtinu ni2e nego u Sjed. Drzavama . . . Progresivne radniSke unije, kao §to su United Elec-trical Woikers i Mine-Mi- ll su vec dale autonomiju svom kanadskom clanstvu . . . Taj put trebaju slijediti i ostalc unije. U svim unijama treba pokrenuti pitanje kanadske autonomije. Kanadsko radni§tvo ce podrzavati bliske bratske odnose sa ameriSkim radniSkim unijama, kao i sa radniSkim unijama u svim drugim zemljama, ali one nece trpjeti niSijeg diktata. Istinska radniika solidarnost treba da zamijeni dik-tatu- ru u odnosima medju radni§tvom svih zemalja. To je uvjet za daljni napredak radniSkog pokreta u svijetu op-ceni- to i svakoj zemlji posebno."
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, July 21, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-07-21 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000056 |
Description
Title | 000222 |
OCR text | 1 I - i STRANA 2 Uz 25-godisnj-icu pocctka spanjolskog rata PROGRESIVNI KANADJAN! JUGOSLAVENSKOG PORIJEKLA PRIDONIJELI SU BORBI PROTIV FASIZMA Xa 18. jula navrsilo se 25 godina od kako je spanjolski narod ustao da sa puskom u ruci brani dravnu nezavisnost od domace vojno-fasistic- ke klike i medjunarodnog fasizma na celu sa Hitlerom i Mussolinijem. Gcnerali Mola i Franko, polaknuti od visokog crkvenog klera, krupnih vclcposjednika i kapitali-st- a sa zavedenim maurskim vojnim jedinicama i le-gijo- m stranaca pokusali su oborili legalnu repub-Hkansk- u vlast i uspostaviti vojno-fasistick- u dikla-tur- u u Spaniji. Spanjolski radnici, narodna milici-ja- , sindikati i t.d. ugusili su fasisticki puc u nekoli-k- o dana u Madridu, Valcnciji, Barceloni, Bilbau, Toledu, Alicante, Almeriji; sva sredista od nckc ve-c- e vaznosti biln su u republikanskim rukama. Ali Hitler i Mussolini, predslavnici krupnog medjunarodnog kapitala, nisu mirovali vec su na spanjolsko tlo iskrcali svoju redovitu vojsku i avi-jacij- u, da pomognu uspostaviti fasisticku vlast u Spaniji i isto vrijeme da se docepaju prirodnih bo-gatst- va Spanije za ratnu industriju i uspostavc ko-pne- ne i pomorske vojne baze. Ovo je u stvari bio pocetak Hitlerovog plana za osvajanje svijeta. Republikanska vlada Spanije obratila se za po-moc svim demokratskim zemljama, narocito Fran-cusko- j, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Drzavama Araerike i Sovjetskom Savezu. Od Lige Nacija Ira-zil- a je da se primjene sankcije protiv nacisticke Njemackc i fasisticke Italijc zbog invazije Spanije. Liga Nacija nije ni prstom maknula na stalne pro-tesl- e spanjolskog i sovjetskog predstavnika, a tako zvanc demokralske vlade direktno i indirektno su nomagalc Franka. Republikanska vlada ni za zlato nije mogla kupiti oruzja u Francuskoj, iako je na celu vlade bio "socijalista" Blum. U tim teskim danima spanjolske republike, pr-v- i je bio Sovjetski Savez koji je priskocio u pomoc sa orazjem, osobljem i hranom i onda medjunarod-n- i radnicki pokret sa dobrovoljcima, proteslima protiv fasisticke invazije i sakupljanjem hrane i li-jeko-va. Na spanjolskom tlu formirane su Internaci-onaln- e brigade. To je bila najveca moguca solidar-nos- t i uzajamna pomoc medjunarodnog prolctari-jata- . Na Madridskom frontu, na Aragonskom fro- - Franco, kultura i logika U svojem intervuju ame-ricko- m novinaru Randolphu Hearstu Jr. general Franco spomlnjao je u dva navrata kulturu. Govoreci o Sovjetskom Sa-vezu, istlcao je neke toboz-nj- e poteskoce ! slabosti, pa je rekao: "Ima faktora koj! pridonose promjenama. Da nasnji stupanj kulture rus-ko- g naroda prije svega. Mnogo je teze vladati jed-no- m zemljom Inteligcnata nego zemlojm analfabeta." Na pitanje da 1! ima poll-ticki- h previranja medju se-Ijaitv- om u Spanjolskoj, Fra-nco je odgovorio: "Medju scljaclma tnema nikakva previranja. Njihov kulturni nivo suvise je nizak da bi moglo bit! previranja. Zato nema opasnosti da bi komu-niza- m u Spanjolskoj mogao postati neka snaga." Franco se, daklc, nada da ce kultura upropastiti Sov-jetski Savez, odnosno komu-niza- m u toj velikoj zemlji, a da ce, naprotiv, niski stu-panj kuture spanjolskog naroda njega cuvati od ko-muniz-ma. Sada nam je jas-n- o zasto Franco suzbija kul-turu u Spanjolskoj. (VUS) "Spontano" u Juznoj Koreji Juznokorejska vojna hun-t- a na vlasti objavila je: 57 milijunasa javilo se sponta-n- o organima vlasti i prizna-l-o da su svoja bogatstva ste-k-li "ilegalnim, nepoStenim i korumptivnim metodama". 1 lit tf ttlll II П I II 1 1 1 f II 1 1 1 II 1 1 II II II 1 1 II I П I IIIIIl Manager J6.00 Second Gam ntu, na Ebru, Teruelu, Brunnetc t.d. vojnici Inter-nacionaln- ih brigada davali su zivote za slobo-d- u spanjolskog naroda ujedno za poraz medjuna-rodnog fasizma. Kanadski progresivni radnicki pokret poma-ga- o je borbu sapnjolskog naroda. Kanadc otislo je Spaniju 1.200 dobrovoljaca, formiran je Mack-enzie-Papine- au bataljon, je sudjelovao bor-bam- a na Brunnete, Jarami Ebro. Od 1.200 kanad-ski- h dobrovoljaca polovica je ostavila svoje zivole Spaniji. Mi Kanadjani jugoslavenskog porijekla smo takodjer doprinijcli svoj udio za slobodu spanjols-kog naroda. Kanade Spaniju otisla su 73 nasa radnika. Vecina je bila bataljonu "Dimitrov", ceta "Matija Gubec", ostali su bili bataljonu "Djakovic" artiljeriskoj jedinici "P. Miletic". 13 Kanadjana-Jugoslaven- a poginulo je borbama, veliki procenat bio ranjen. Nasi radnici vojnici svim jedinicama su bili dobro cijenjeni nijedan nije bio kaznjen za neki vojnicki prckrsaj. Invazija Spanije bila je uvod Drugi svjetski rat. Da su porazene fasisticke trupe Spaniji, Hit-ler se nebi bio usudio zapoceti rat. U Drugom svjet-sko- m ratu, covjecanstvo je moralo da plati na de-setk- e milijona zrtava ogromnim materijalnim bo-batstv-om dok se unistilo fasisticke armije spa-sil- o covjecanstvo od kuge fasizma. Jos nisu zarasle rane Drugog svjetskog rata, prcd nasim ociina odigrava se groznicavo pripre-manj- e za rat, ali sa atomskim hidrogenskim oru-zje- m. Ista ona sila, krupni kapital, je naoruzao Hitlera, danas naoruzava Adenauera okviru za-padn- og vojnog saveza NATO. Zapadna Njema-ck- a ima da bude glavna sila "oslobadjanju istoc-ni- h zemalja". Zapadnjaci bi se mogli prevariti racunu jer su sile socijalistickog sektora dosta Ja-ke. Mir je sto mi zelimo. Rat donosi unistenje, mir blagostanjc, za to se potrebno boriti za mir. Novae koji se trosi na naoruzavanje treba upotrije-bit- i za potrebc naroda. Mir nece doci sam od sebe za njega se nioramo boriti. Kad rat pocne bit cc kasno. I. Stimac Place americkih tredunijskih lidera Kakvi su to radniCki lideri koji imaju placu od 50.-00- 0 100.000 dolara godisnje? Kako ce oni predvoditi radnike borbi protiv kapitalista kad sami zivc mi-sl- e! poput kapitalista? Najvecu placu ima James R. Hoffa od timsterske unije. Kao glavni predsjednik ove unije on prima 75.000 dolara godisnje, 25.000 kao predsjednik jednog lokala ove unije. Njegova ukupna unijska placa iznosi 100.000 dolara. Osim toga placeni su svi tro§kovi. Evo spiska ostalih predsjednika unija njihovih plada: George M. Harrison, Railways Clerks 60.000 Joseph J. Delaney, Operating Engineers 55.000 David J. McDonald, Steehvorkers 50.000 Thomas Kennedy, Mine Workers 49.583 James A. Suffridge, Retail Clerks 47.500 Joseph Curran, Maritime Union 37.506 A. D. Lewis, District 50, Mine Workers 35.000 John II. Lyons, Iron Workers 36.000 Maurice A. Hutcheson, Carpenters 33.075 Harry C. Bates, Bricklayers 35.000 Peter T. Schoemann, Plumbers 31.250 Lee W. Minton, Bottle Blowers 30.000 Joseph V. Moreschi, Hod Carriers 30.000 Ed S. Miller, Hotel, Restaurant Workers 30.000 David Dubinsky, Garment Workers 28.600 Gordon M. Freeman, Electrical Workers Brotherhood 26.833 Edward J. Leonard, Plasterers 24.077 Walter P. Reuthcr, Auto Workers 22.660 Jomes B. Carey, Int. Union, Elec. Workers 25.292 A. J. Hayes, Machinists 25.000 William A. Calvin, Boilermakers 25.000 William P. Kennedy, Railroad Trainmen 20,558 William C. Birthright, Barbers 20.000 Edward F. Carlough, Sheet Metal Workers 20.000 William V. Bradley, Longshoremen's Assoc. 20.000 Jacob S. Potofsky, Clothing Workers 18.698 Paul L. Phillips, Papermakers 17.000 Ed Turner, Marine Cooks 16.640 O. A. Knight, Oil Workers 15.000 Lideri radni6kih unija bi trebali imati radniSku pla-cu ne kapitalisticku. Njihova placa ne bi smijela biti mnogo veca od plade Clanova doticne unije. JedinStyO and per mmv Iz Iz ih mu I11I1I lltl lilt 1111 IIIII1 IIIII Serbo-Croati- an languages, Subscription Publishing Authorized svoje Tuesday Slovenian Jedinstvo Company, Ontario, telephone Stjepan Published Canada; countries EMpire koji koji Friday, Mioitt, Toronto every and in by 479 Queen Street West, 2D, 3-1- 42. Editor Busi-ness Ivan stimac. rates: year, USA and other $7.00. II I III If I III I 1 1 1 1 fri 1 1 1 II 1 1 1 II I II as i i u u i u u u a u i u a — u i u u i i a i u — u u a — i u — i — a i a II I II 1 1 II 1 III I II Mail, Post Office Dept, Ottawa. Pitanja i odgovori Pitanje: Ovdje imamo ra-spra- vu da li je Kanada en-gles- ka kolonija ili nije. Nc-ko- ji tvrde da Kanada placa vise takse Engleskoj nego njoj ostaje. Kanada ima kraljicu na svom novcu. Ja bi molio da rastuma&te da li je Kanada engleska kolo-nija. — C. K., Kirkland Lake. Odgovor: Kanada je u pravnom smislu prestala biti engleskom kolonijom јоб 1867. godine, kad je dobila status dominiona. Izmedju Engleske i Kanade danas postoje samo neke veze iz vremena kolonijalizma, a je-d- na od tih je monarhija. Tu je dalje akt engleskog par-lament- a, poznat kao British North America Act, koji slu-- i kao kanadski ustav. Ali sve je to od drugorazredne vaznosti i ne £ini Kanadu jpodloznu Engleskoj. Kanada ne placa nikak-vi- h taksa Engleskoj. Slika kraljice na novcu je samo simboliJke vrijednosti. Kanada je danas pottt-njen- a Sjed, Drzavama — ekonomski, politiCki vojnic- - Glas Nasao nasljcdnika Port Credit, Ont. — Ja sam pretplatnik na na§u ra-dnid- ku novinu 30 godina. Kad sam se pretplatio radio sam Bennettu za 10 dolara na mjesec. Mislim da se mo-z- e sto dogoditi, posto nisam dovoljno zdrav, pa sam do-bi- o mladoga covjeka za pre-tplatni- ka, neka i on nastavi drugih 30 godina. U listu prilazem 6 dolara. Novinu mu saljite odmah. Ovaj mladic Citao je moju novinu, pa kako nije mogu-c- e da mu svaki broj sacu-va- m, ponudio sam ga da se pretplati, kad mu se novina dopada i ne bi zelio biti bez nje. Zna£i da je pametan co-- vjek kad je uvidio sto je do-bro za njega. Interesantno je s njime govoriti o prilikama u Jugo-slavij- i. Dobro ih pozna jer je bio u drzavnoj sluzbi. On nije protivnik Jugoslavije i kaze da za sve nije kriva u-pr- ava vec i narod. Kaze, do-d- ie Soviek iz Amerike sa 20.000 dolara i punom tor-bo- m radnog staza, dobije penziju od 12 hiljada dina-r- a, a star je oko 60 godina, lezi u hladu pod krulkom i pomalo pije i pjeva: "АГ ja volim ovaj rezim, placa ide a ja lezim," a ljudi koji su izgubili ruke u ratu do-bi- ju samo 5.000 penzije za to §to imaju par jutara ze-mlj- e, koje nisu u stanju da obradjuju sa jednom rukom. On se ne slafe tvrdnjom P. Kurtica da se posao ne moze dobiti u Jugoslaviji. On kaf e da posao moZe do-biti svaki dobar radnik, sa-mo su place male, ali da je i to bolje nego lezati. Priznaje da se drzavnom vlascu nije sve u redu, ali se nada da ce se to sve poste-pen- o ispraviti. Nadam se da ce so ovaj mladic javiti sa dopisom. Va§ stari— Kodunas, Vrgobricanin ♦ Dvijc obnovc i nova prctplata iz Port Arthura Port Arthur, Ont. — Dru-gov- i, §aljem vam u listu cek od 18 dolara za dvije obno-v- e, novu godiSnju prctplata i fond. Mnogo drugarskih pozd- - rava — Ivan ♦ Od starogr pretplatnika Sarnia, Ont. — Dragi dru-gov- i, oprostite Sto sam zate-ga- o sa obnovom moje pret-plat- e. Vise puta sam to imao na umu, odnosno da novae posaljem, ali hiljade drugih briga, onda znate sto se do-go- di — zaboravi. U listu Saljem бек od 20 dolara za moju obnovu i ka-lend- ar, a ostalo u fond. Primite moje drugarsko pozdrave— J. ki i kulturno — otud prijeti glavna opasnost njezinoj ne-zavisno- sti. ZA Pod gornjim naslovom izaSao je 61anak u "Jedin-stvu- " 28. aprila 1953., u kome je, izmedju ostalog, re-Jen- o: "... Isto kao sto amerifcka vlada diktira vladi kakvu ce politiku provoditi, tako amertfki reakci-onar- ni tredunijski lideri diktiraju politiku kanadskim unijama. To je §tetno za radniku klasu ove zemlje. Isto kao sto ujedinjeni kanadski narod treba u5initi kraj gos-pods- tu ameri6kih kapitalista nad Kanadom, tako dlan-stv- o kanadskih radni£kih unija treba u£initi kraj domi-naci- ji svojih unija po reakcionarnim unijskim liderima iz Sjed. Drzava, koji nisu ni§ta drugo nego agenti ame-ri£k- ih kapitalista. Kontrola kanadskih unija iz Sjed. Drzava predsta-vlj- a najvecu zapreku ujedinjenju kanadskih radnifkih unija jedan centar, sto je postalo nuzan uvjet za dalj- - citaoca "Jedinstvo" je pobornik bratske sIorc, kaze novi doscljenik Vancouvei, B. C. — Dra-gi drugovi, od kako sam do-sa- o u Kanadu pratio sam svaki broj "Jedinstva". To je jedini list za koga cu ja raditi dok budem na zapa-d- u. Citao sam i druge listo-v- e, ali oni siju nacionalnu mrznju medju na5e iseljeni-ke- . Upravo sam bio veseo kad sam vidio list koji zastupa bratsku slogu izmedju Hrvata, Srba i Slovenama. Pored toga bo-- ri se za bolji i sretniji zivot radnog naroda. Ja se nalazim u bolnici i nemogucc mi je da se pret-plati- m. Molim vas saljite mi "Jedinstvo", ako je mogue'e, a ja cu platiti kad budem mogao. Novi doseljenik Pismo iz Vancouvcra Vancouver, B. C. — Sto-va- ni druze uredni6e, evo sa-ljem 6 dolara za moju godi-§nj- u obnovu. Ovdje kod nas onako po starom obicaju. Ribari su farbali brodove, pleli mreze, mjenjali moto-r- e i t.d. Otplovili su na more ribanje da ne§to zasluze. Zima se primiSe, ba5ve prazne. Ako ribolov bude mrsav i bacVe se nece napu-n- it vinom. Imali smo piknik. Moral-n- i uspjeh vrlo dobar, ali no-v6a- ni nije najbolji jer je sve skupo, ali ipak je dobro. Novu dvoranu morat ce-m- o prenovirat. Ne odgovara za nase potrebe i priredbe. To ce kostat lijepu svoticu novca. Dvorana je na cent-ralno- m mjestu Vancouve-r- u i uvijek joj jo vrijednost dobra. Ona je potrebna na-m- a i nasoj omladini, da so ima gdjc sastati i proveselit. Mnogo pozdrava — J. Nik sic Umro jc Jure Jclic Toronto, Ont. — Na 11. jula ovdje je umro drug Ju-re Jelic. Sahranjen je 13. ju-la na Mount Pleasant grob-lj- u. Bolovao je oko dvije go-di- ne od teSke i neizljeiive bolesti raka. Njegovoj supruzi i kceri nase iskreno sau5e§ce. Prijatelj Krnjevicu, gdje si! Kad je jugoslavenska vlada zatrazila od vlade Sjedinjenih Drzava ekst-radici- ju Andrije Artuko-vic- a za sud u Jugoslaviji, na bazi optuzbe ratnih zlocina, vlada Sjedinjenih Drzava je preko sudbene grane odbila tu trazbinu s motivacijom da Artuko-vi-c ne moze biti kriv za o-n- o s cim ga je vlada Jugo-slavije optuzila jer on je bio samo u polozaju gdje je izvadjao odluke svojih visih, i oni koji su davali zapovjedi su odgovorni. U to vrijeme se javio Juraj Krnjevic, sadanji politicki vodja Hrvatske Seljacke Stranke u inoze-mstv- u, te javno ponudio da ce ici braniti ArtukoM-c- a jer je — kako rece — "Hrvat". Adolf Eichmann se sada nalazi pred sudom u Jeru-zalem- u, u sustint pod is-to- rn optuzbom — ubija-nj- e ljudi, zena t djece — i Eichmannova obrana je u sustini ista. On ne po-ri-ce umorstvo 6,000.000 Jevreja, i to na tako zvje-rs- ki nacin da se o tome ne moze u detalje govori-ti jer je toliko odvratno, ali se brani da je samo iz-vadjao naloge svojih vi-si- h, vrsio svoju "duznost" — "rodoljubnu" duznost kako fasisticka gamad za-misl- ja rodoljublje. Eichmann nije Hrvat da bi ga Krnjevic na osnovu toga mogao braniti, ali a-k- o je moralna podloga za obranu Artukovica oprav-dan- a, onda bi Krnjevic mogao zaboraviti da Eich-mann nije Hrvat i braniti ga na osnovu "moralnih principa", jer na kraju krajeva, principi su u o-b-im slucajevima isti. — Narodni Glasnik Raspala sc "unija" stvorcna po vladi U Newfoundlandu se raspala lagerska "unija" stvorcna po Smallwoodovoj vladi. Vlada je to uradila u pokusaju da razbije Inter-national Woodworkers uni-j- u i Strajk 5.000 logera ko-seje- ga je ona predvodila. Sada se International Wood-workers uniji suprostavila karpenterska unija. TORONTO: TRE6I PIKNIK SJK Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odr-2atcesv- oj treci piknik u nedjelju 13. augusta na Turkey-Palac-e Farm. Po starom оШбаји na pikniku 6e biti na ra2nju pe-бе- пе mlade janjetinc. Oni koji nemaju svojih automobila a zele posjetiti piknik, neka dodju na Dundas Street i Runnymede, oda-tl- e ce se moci povesti na piknik izmedju 11 sati i 1 sat poslije podne. Odbor WELLAND: PIKNIK 0R6ANIZACIJE SJK Organizacija SJK u Wellandu odrlava svoj drugi pi-knik u nedjelju 30. jula na dobro poznatom zemlji§tu, Feeder Road, Welland. Bit ce na ra2nju peiene janjetine, hladnog pica i razonodc za staro i mlado. Pozivamo na§ narod u Wellandu i okolici da nas posjeto u §to vecem broju. Odbor Prcd 3 0 - g od i s n j i c u nase stamp c NEZAVISNOST KANADSKIH RADN1CKIH UNIJA kanadskoj u "Jedinst-vo", u a u nom uspjeSnom borbom kanadske radnic"ke klase. Ta kontrola je zapreka i izvojStenju vecih nadnica, koje su роргебпо za jednu ietvrtinu ni2e nego u Sjed. Drzavama . . . Progresivne radniSke unije, kao §to su United Elec-trical Woikers i Mine-Mi- ll su vec dale autonomiju svom kanadskom clanstvu . . . Taj put trebaju slijediti i ostalc unije. U svim unijama treba pokrenuti pitanje kanadske autonomije. Kanadsko radni§tvo ce podrzavati bliske bratske odnose sa ameriSkim radniSkim unijama, kao i sa radniSkim unijama u svim drugim zemljama, ali one nece trpjeti niSijeg diktata. Istinska radniika solidarnost treba da zamijeni dik-tatu- ru u odnosima medju radni§tvom svih zemalja. To je uvjet za daljni napredak radniSkog pokreta u svijetu op-ceni- to i svakoj zemlji posebno." |
Tags
Comments
Post a Comment for 000222