Jedinstvo, July 21, 1961

              STrtANA 4
Njemacko naoruzavanje
(Nastavak sa str 1.)
medju Zapada i Istoka. To
je i logicno. Zapadna Nje-mac- ka
koja je vojsku stva-ral- a
mislila je i misli prij3
svega na "ujedinjenje" zem-lj- e,
na integraciju u starim
granicama, na — revans. A
sve je to za njih iluzorno u
slu6aju da se mir stabilizira,
a s njime i danasnje geogra-fsk- o
stanje. A u toj opasno-st-i
od mira za Bonn, kriju se
i stvarne opanosti od rata za
ostali svijet. io 01, naime,
mogao biti povod da maksi-maln- o
ojacana Zapadna
Njema6ka krene onim pu-te- ra
kojima je izmedju dva
rata krenuo Reich nezado-volja- n
versajskim stanjem.
Mora se upozoriti da iz
otpora zapadnih sila prema
inicijativi za sklapanje mi-rovn- og
ugovora s Isto6nom
pa i Zapadnom Njemackom
bonski revan§isti dobivaju
nov moralni podstrek, to im
daje i "pravo" da teritorijc
koji nisu u njihovim grani-cam- a
smatraju otetima i da
planiraju kako ce do njih
doci. Ne radi se samo o Isto-бп- ој
Njemackoj, radi se i o
poljskim i cehoslova£kim,
pa i o sovjetskim teritoriji-ma- .
Sve бебсе demonstracije
i revan§isti£ki zborovi koji
ma i Adenauer i ministar
obrane Strauss daju nagla-sa- k
svojim prisustvom ili o-dobrava- njem
veoma su sim-ptomati- ni.
Sve to predstavija veliku
opasnost ne samo za narodc
protiv koji je upercno, nego
i one, uz бгји pomoc se spro-vod- i.
je stvar
Moskva. — U zajedni6-ko- m saopcenju, koje objav-Ijen- o
poslije zavrsetka raz-govo- ra izmedju delegacija
SSSR i NDR Koreje, kaze se da Sovjetski Savez "о(11ибпо
podrzava opravdane zahtje- -
ve korejskog naroda o cva-kuac- iji атепбкЊ tmpa s tc-ritor- ija Juzne Koreje". Ka-ko
javlja TASS. u komuni-kcj- u. koji su potpisali sov- jetski premijer HrusSov i
premijer NDR Koreje Kim
Jr Son. istie se da je miro-Ijubiv- o ujedinjenje Koreje
prije svega stvar samog ko
rejskog naroda. a regulira-nj- c zajedmkih korejskih
pitanja je moguce samo
pregovorima izmedju prcd-stavni- ka Sieverne i Ju2ne
Koreje. U zajednikom ko-munik-eju
se dodaje do "o-kupac- ija Juzne Koreje od
strane атепбкПг imperijali-st- a
— predstavija glavnu
prepreku za miroljubivo
rjesenje korejskog pitanja".
Kako je saopceno u ko-munike- ju, Sovjetski Savez i
NDR Koreja zakljuSili su u-go- vor
o prijateljstvu, surad-nj- i
i uzajamnoj pomoci. Po- -
Г p
Okolica
Ijednji pojas samo
nog, i civiliziranog
Neposredno pokraj
njega geografska karta po-lud- i, postaje sarena od sum- -
njtvih bezoblnih mrlja po-p- ut stidljivo spustenih plat-neni- h roleta, sak-ri- ti
neSto. Ovaj je predio i
suvise mutan, i suviSc velik,
drazio ma§tu kro-пЈбаг- а. S teskom mukom
sam dospio ovamo. Kada
mi, naime, jedan Portugalac
ovo mjesto, on u-бј- пјо zakona o
"svijesnom dovodjenju u o-pasn- ost prestiza driave" i
riskirao da osudjen
zatvor, koji mozc trajati o-sa- m godina! Tramvaj, auto-bu- g ili taksi ne da pro-dr- e zaboravljeni sre- dnji vijek. Ovdje робЈпје ne-pregle- dni labirint tijeenih
Espadiila
uzasan smrau. natruii
rli'flliJH
Da vam ga prtdataiimo
Ista pjesma samo malo drukcija
Aparat Ujedinjenih Nacija
dosad je bio u rukama Sjed.
Drzava i njezinih "savezni-ka- ".
Sada je jedan komitet
koga je imenovala General-n-a
skupstina preporuCio pro- -
mjenu. Ali kakvu!
Sjed. Drzave sada imaju
u UN 22 visokih funkcione-ra-,
komitet predlaze smanji-vanj- e
17. Afrika ima dva
funkcionera, preporuca se
4, Azija, uklju6ujuci i Dale-k- i
Istok ima 11 i bi o-sta- lo.
Istocna Evropa (soci- -
jalistickc zemlje) ima svcga
i ргерогиба se povecanje
na 10. Zapadna Evropa (ze-mlje
Atlantskog pakta) ima
18 i odbor ргерогиба sma-njivanj- c
13. Latinska
Amerika ima -- 1 i tako o-sta- lo.
Srednji Istok
funkcionera i dobio bi 2.
Sjed. Drzave i njezini save-zni- ci
Atlantskog bloka sa- -
Ujedinjenje Koreje korejskog naroda
prodavacica
tpisan je ugovor o
1ептбкој pomoci Sovjets-ko- g Saveza Sjevernoj Korc-j- i. Sovjetska vlada odobrila
je dugonni kredit NDR
Koreji troskova
sovjetskih organizacija
pruzanje tehmckc pomoci.
U komunikeju se isti5o je-dinst- vo gledista izmedju So-vjctsk-og
Saveza i Sjeverne
Koreje i potvrdjujo da je
Partija rada Sjeverne Kore-i- o "uvijek smntrala da je
KPSS pnznati vodja
svjetskog
pokreta .
komunistickog
Ratoborni kit
Jedan kit, kadr.
je bio dva puta ranjen to-po- m
jednog broda, u bi-je- su
je svojim беЈјиБита
smrskao dva camca, zatim
je opet nasrnuo na brod i te-бк- о
ga oStetio. Kada je nn-koli- ko
mjeseci kasnije ipak
ubijen, u njegovom tijelu
nadjena su dva topovska zr-n-a
i daske od ostecenog bro-da.
J o s u d j c n a r c o r t a z a
iz
sa
-
trea Komersio na ma. komadicima drva ili u- - obali rijeke Tezo jeste pos-- 1 zicom — jo§ ni slucajno no
ne otmc--
nego Li-sabo-na.
koje zele
ada ne bi
bi
pokazao bi
ргекгбај
bude na
moze
u ovaj
Sikatora.
o--
na
tako
4
na
bi
nema
takodjer
za placanje
za
opce
dinovski
a
pravim igraбkama, samo ta
kvim odbaбenim stvarima,
sto ih bijeda proglasava ig-габка- та. Vidio sam malog
djeбaka od oko 4 godine ka-ko
je spavao na kaldrmi,
dok su pored njega prolazi--
li ljudi, a da se nisu ni oba-zre- li
na njega, pa ako i jesu
bacili jedan pogled, lice im
je ostalo nepromijenjeno.
Zasto bi i reagirali na uobi-бајеп- о.
U ovoj беНтИ skoro sve
nedostaje. sto se moglo vi-dj- eti pred salazarskim kuli-sam- a otmenog Lisabona. U
ove ulice ne bi ni stali luk-suz- ni automobili, koji пебиј-n- o klize. ti gdjekoju ne mo-ze
uci ni бега sa upregnu-to- m mulom. ovdje manjka
ne samo dobro odiielo. nego
пајбебсо i obuca. U vezi sa
cipolama treba da iznosem
iednu zanimljivu iznimku.
Prodavacice ribe uviiek no-s- o tzv. espadrile. najjeftini- -
1П nnnilln ЛТппстп пЛ niili staci ribe. hrpe smeca, psi niie zablndn — snmn indnn skitmce, prljava. polunaga komad. ne iednni nnzi. Kn- -
da imaju 10 visokih funkci-onera
(od ukupno 61), a u
buduce bi imale 30.
Sli6no je sa osobljem Se-kretari-jata
i drugih ustano-v- a
i agencija UN. Sjed. Dr-zave
imaju 515 a u buduce
bi imale 528 (vise nego do-sad).
Afrika ima 56, prcpo-гиб- а
se 98, Azija s Dalekim
Istokom ima 263, ргерогиба
se 302, Isto6na Evropa sada
ima 90, ргерогиба se 312,
Zapadna Evropa ima 678 i
preporuca se smanjivanjc
na 391, Latinska Amerika i--
ma
136, preporuca se 117,
Srednji Istok ima 56 i pre-роги- ба
se 41.
Ргерогибепа reorganiza-cij-a
bi predstavljala korak
naprijed prema u povredje-nj- u
sa sadasnjim stanjem,
ali i dalje ostavlja aparat
UN u rukama Sjed. Drzava
i njezinih saveznika iz At-lantskog
pakta.
Povecane cijene
hljcba
Velike pekarske kompa-nij- e
u Torontu su povecalo
cijenu hljeba za 1 cenat po
lofi. U buduce hljeb ce ko-sta- ti
21 centa.
Povecanje cijena hljeba
se opravdava povecanjem
cijena braSnu do koje je do- -
SIo zbog devaluacije kanad-sko- g
dolara.
Osnivacka konvcucija
Novo partijc
ОвтУабка konvencija No-v- e
partije se otvara u Ot-ta- wi
31. jula. ОбекЈа se
prcko 2.000 delegata.
Vise sc radja,
manjc u mi re
U prvih sest mjeseci ove
godine u Kanadi je rodjeno
237.000 djece prema 235.-00- 5
u istom razdoblju pro§-l- e
godine. Ујепбапја je bilo
47.347 prema 52.283 prosle
godine. Umrlo je 71.296 o-so- ba
prema 71.781 prosle
godine.
dimpesti iz pera jednog au
striiskoir nnvinara. mislio
sam da pretjeruje. Ali pisao j
io istinu. Uzrok no§oniii ipd-- l
nog komada obuce je udan
i Prije dvije
godine je objavljena ured-b- a, prema kojoj na mjesti-m- a, gdje se mogu pojaviti i
turisti, bosonoge prolaznike
treba osuditi na novcanu ka-znu.
I posto po ulicama je-dnog
grada ljudi obiбno iz
materijalnih razloga hodaju
bosi, по-бап- а kazna ih pri-Нб- по osjctljivo pogadja . . . Tako se dogodilo. da se od
prije dvije godine prodava-cic- e ribe. koje donose svoju
robu sa obale, gdje se mogu
naci i turisti, ponekad udru-zuj- u
i . . . po njih dvije kupe
jedan par espadrila.
Niz.tro5nih mnlih vratiju
u §ikatorima stoji u spaliru
poput tu2ne, porazene vois-k- e. Te§ko je praviti razliku
medju njima: ima koja su vrata od jedne kuce. a ima
koia su vrata jednog "sta-na- ". Da, kazem stan u zna-cim- a navoda. a za'to. isno- - stavit en w. ako pogledamo
djeca, koja e igraju kutija- - da sam o tome бitao u Bu- - unutra kroz obje vrste TaU- -
Gladys Francis Joshua D O 81 Г1
62)
E L O G
Donijeli su ga kuci na Ravnjak i sahranili ga pod
mladim borom i prastarim hrastom na kvekerskom gro-blj- u,
i kraj njega mladoga Amosa Perleya, koji je umro
s njim.
Jonathan i Israel su i§li tri puta u London, prije ne-go
su torijevske vlasti predale Joshovo tijelo. Torijevci
su bili u рашбпот strahu, da se kraj ne podigne i na
njima iskali svoj bijes zbog vjesanja. Vojne straze su
bile budne dan i noc. Poslije jutra, sestog februara, vi§e
nije bilo vjeSanja. Iako je trideset i tri zarobljenika iz
Windsora dobilo smrtnu kaznu, ostalih dvadeset i se-da- m
je bilo oslobodjeno ili protjerano na Bermudu ili
Van Diemenovu Zcmlju.
U Sastajali§te je moglo stati samo nesto od stotina
onih koji su dosli na Joshov pogreb. Svaki put i cesta na
Ravnjaku je bila zakreena saonama. Serena Minnard,
obljubljena kvekerska odrzala je Joshu
pogrebno slovo. Rekla je jednostavne, tople stvari o nje-govom
zivotu medju njima.
Onda je гакГјибПа : "On je bio poslusan Duhu. Bio
je zivotno zreo. Slomio je беПбпи sablju i za oruzje
uzeo dusevnu sablju, i njom je pobijedio. Doci ce dan
kad cemo svi znati da njegov zivot i njegova smrt nisu
bili uzalud. Sjeme je posijano, i Bog бе u svoje vrijeme
donijeti plodove."
Godisnja doba su dolazila i prolazila. U jesen je
lisce otpalo sa doanskog starog javora 1е2а1о u debelom
sloju na Joshovom grobu. Zimski snijegovi i Ijctne kise
njezno su padali na njega, a borove iglice su se spu§ta-le- ,
da se ugnijezde na plodnoj zemlji. U ljetu bi oko pro-st- e
nadgrobne р1обе izrasla visoka, zelena trava. Уебег-nj- i
vjetric je blago nosio ka grobu zuborecu glazbu Tan-nery
Creeka.
Na ploCi su bile urezane jednostavne rijeSi:
JOSHUA GILLAM D O A N
2G. Februara 1811.
6. Februara 1839.
Ovo i niSta vi?e.
Deset godina poslije Joshove smrti, jedne veceri
pocetkom aprila, Jonathan i Robin su stajali zajedno na
otvorenim vratima. Na strmoj tratini kraj kuce, Janie
se je igrala sa ovcarskim stenetom. Janie! je sada bilo
pozdrav
(Nastavak sa str. 3)
javila "da bi sklapanje mi-rovn- og
ugovora s Хјетаб-ko- m pretstavljalo va2an ko-rak
u pravcu regulisanja
odnosa u E-vro- pi,
a takodjer uopce u
pravcu smanjenja medjuna- -
rodnc zategnutosti i ucvr§-cenj- a
mira u cijelom svije-tu'-- '.
Na dan, kada jugosloven-sk- i
trudbenici obilje2avaju
svoj znameniti praznik, sov-jetski
narod im salje brats-ki
pozdrav, zelje za dalji
razvitak i ибг§сепјс prija- -
teljstva i saradnje naroda
nasih zemalja u interesu bo-rbe
za mir i socijalizam.
V. Aleksejev
PORTUGAL ZEMLJA BIJEDE
кагак!еп5ибап.
'ju.
Lewis
propovijednica,
Bratski
medjunarodnih
Poglcd u jedan "stan"
Kroz jedna otvorena vra
ta kuce vide se drvene, skri-pec- e, zavojne stepenice. Je-dna
djevojica silazi njima.
Mati stoji u vratima i s vre-me- na na vrijeme upozoruje
dijete na stube koje nedos-taj- u
. . . U stanove je takodjer Ia-ko
baciti pogled, ta vrata su
vecinom potpuno rastvore-na- .
To nije neki narod ni o-Ш- бај, nego je jednostavno
posljedica pomanjkanja zra-k- a, po5to nema prozora. Du- -
2ina strane jednog takvog
tipinog "stana" — беиего-uglast- e
rupe — iznosi dva i
pol-t- ri metra. Pljesnivi zido--
vi, na dascamm pohcama
neSto posudja. a na zemlji
mo2da umjesto sagova? —
dronjei, komadi namjestaja
nalik na samlicu, jedan tro-5a- n zeljezni krevet i jedna
stolica. Gore, na najvisoj ta-6k- i. da je djeca ne bi mogla
dohvatiti. visi petrolejska
lampa. a ukras stana je je-dna
sveta slika po svoj prili-c- i
izrezana iz nedjelinih no-vin- a. Na pragu se scucurilo
1 I
s
Sports novosti
"Crvcna zvczda na
nicdjunaiodnom
turniru
Na medjunarodnom nogo- -
metnom turniru u New Yor-k- u beogradska "Crvena zvc-zda"
je izgubila dvije uta-kmic- e. dobila jednu a jednu
igrala nerijeSeno.
Najtezi poraz "Crvena
zvezda" pretrpila je u ne-djel- ju
u susretu sa irskom
momбadi Rowers; rezultat
je bio 5:1 za Irce. Najveci
uspjeh postigla je u susretu
sa spanjolskom momбadi
"Espanol" (7:1 za "Crvenu
zvezdu"). Sa montrealskom
"Concordijom" igrala je ne-rijese- no (2:2). a "Dukla"
ju je tukla 4:2.
troje djece. a majka sjedi
pred njima na р1обшки ma-lo- m kao dlan. Zauvijek mi
je ostala tajna, kako ovi lju-di
mogu stati u ove stanove,
kako se ovdje spava.
Misleci na njih uvijek бе
mi dolaziti na pamet knjiga
jedne engleske spisatcljice,
objavljena proSle godine,
koja ovako pise o svemu to-me:
"Portugalac je dobre
naravi. On je sretan i onda,
kada zaradjuje dnevno 5—
20 eskuda, dapaбe i onda,
kada ne zaradjuje nista. On
se zadovoljava s tim, ako i- -
ma neSto i negdje se
skloniti. Ali kad ni toga ne-ma,
evo te suhe, tople zem-lje,
na kojoj se mo2e izvr-sn-o
spavati. I premda peci-n- e
(po rubovima portugals-ki-h gradova i u okolici sell
desetine hiljada 2ive u brd-ski- m pecinama) po na3im
pojmovinia nisu
mjesta za stanovanje, njiho-v- u sredinu uljepSavaju div-Ij- a lavandula i rozmarin".
Ne znam, je li spisateljica
Mrs. Merle pokuSala 2ivjeti
od 5—20 eskuda dnevno. ili
ni od toliko, je li makar i je-dan- put spavala u pecini ili
deset godina, i njezine pletenice su bile duge i zlatne, a
oci plave kao gorcice u vrtu njezine bake. Njezina dva
brata su se kriceci valjala na travi, uzivajuci u nestas-lucim- a
steneta. Robin i Jon se osmjehnu, cuvii smijeh
svoje djece.
Njihove oci su bile na odmicucim likovima Francie
i mladog Jona, koji su isli niz put. Mladi Jon je vec i
trinaestoj godini bio visi od svoje majke, i ravan kao
mladica. Oni su isli uzdignutih glava i podignutih ra-me- na. Tijela su im se micala u slobodnom, veselom rit-m- u. Francie se okrene i mahne rukom, a lice joj se cinilo
malo promjenjeno od Iica djevojke, koja je sedamna-es- t
godina ranije plesala sa svojim ljubavnikom na mje.
secinom obasjanoj tratini.
"Da li si im vidila lice," upita Jon, "kad sam im re-k- ao da je lord Elgin () potpisao zakonski nacrt o gubi-cim- a
u ustanku i uradivsi to, ucinio je volju naroda za-kon- om
ove zemlje, upravo kako je Josh i zelio da bude?
Oni su znali da je Josh pobijedio."
"Vidila sam ih," rece Robin njezno. "Francieno
lice je zasjalo s takvom Ijubavlju i ponosom, a oci mla-dog
Jona nisu napustale tvojeg Ilea. Upijao je svaku
"Da, i ramena su mu se ustobocila i glava podigla,
a oci mu zasjale, kao sto su znale i oceve. Koliko je sli-c- an Joshu! Ponekad, kao veceras, vrijeme kao da se ra-spli- ne,
i Josh opet zivi!" Jon posegne i primi Robininu
ruku u svoju. "A da li si cula kad mu je Francie rekla i
'Kad bi samo tvoj otac mogao znati!'?"
Ispod njih se je, trepereci u vecernjem svijetlu,
prostirao Ravnjak, zavijen u mir, no ipak disuci posto-jani- m
zivotom, koji izgoni cvijece i plodove s golih gra-n- a,
i travu i zito iz hladne, erne zemlje.
Dok je Jon ganuto zurio na prizor kojeg je toliko
volio, smisao Joshuine pobjede mu se ponovno povrati,
presenetivsi ga cudom . Da li je Yarmouth Ravnjak, ta-ko
zelen i zlatan veceras, znao da je dozivio svoj zlatan
dan, svoj veliki cas?
Likovi Francie i mladog Jona su sada bili manji. Za
trenutak ih je zahvatilo i obasjalo svijetlo, a onda su se
stopili sa produzujucm sjenama.
() Guverner novoujedinjene Gornje i Donje Kanade, koji je na-k- on
deset-grodiJn- je borbe poslije ustanka iz 1837. potpisao zakorskt
nacrt o gubicima u Uetanku, kojeg su predloiili narodnl zastupnld.
Potpisao ga je usprkos najgorfeg protesta torijevske opoxicije. U OV0
vrijeme su i klerikalne rezervacije bile ukinute, i bio ujj03tavljen.
sistem lokalne samouprave.
ke
pojesti
udobna
ri-je- c."
Poredak na tablici:
"Dukla" (Cehohlova6ka)
11, "Concordia" (Kanada)
7, "Espanol" (Spanija) 5,
"ДГопасо" (Monako) 4, "Cr-vcna
zvezda" 3, "Shamrock
Rovers (Irska) 3, "Pctah
Tikva" (Izrael) 1, "Rapid"
(Austnja) 0.
Tko cc proucavali
bcsposlcnicko
osiKiiranjc
Federalna vlada je ime-novala
komisiju da prouci
zakon o osiguranju nezapo-sleni- h.
U komisiji se nalaze
dva predstavnika osigurava-juci- h
kompanija i dva cko-nomist- a.
jednostavno na "suhoj, top-lo- j zemlji" . . . Ovdje je sve malenih ra-zmje- ra. I stanovi, i djeca, i
psi, mule, kola, ulice, priho-d- i, radosti pa i кгбте, jedi-n- e
mogucnosti za zab?vu u labirintu §ikatora. Uvijek se
nadje pred njima nekoliko
ljudi. Unutra su i кгбтс su-vi- Jo bezra6ne. Razgovara se
gestikulirajuci, a naidje li
policajac, svi umuknu kao
na neki znak. Mozda je ri-j- ec
o jatakovanju, a mozda
o politici . . . Pokatkad u blagim 'ебс-rim- a
ove grupice pjevaju.
zasvira gitara, габије se 'fa-do- "
— narodna pjesma, pu-na
osjecaja, prema portu-galsko- m izrazu "sauda-de"-- a.
Kava i jeemena kava
Malo je zemalja na svije-t-u. gdje bi kava bila toliko
jeftma kao ovdje — razu-mij- e
se, zahvaljujuci kolo-nijam- a. U ovim кгбтата s
pak ne mole prodati ona
prava kava, jer je MiviSe
skupa, tu se mjeri "sevada".
jeemena kava. Glavna hra-n- a je u ovom kraju tzv. ze-lena
juha. "kaldo verde".
Ona se pravi na slijedeci na-бЈ- п: u vodi i maslinovom u-I- ju kuhaju nekoliko komada
krumpira. a kada se kmm-pi- r raskuha to stvori se gu#ta
tekucina, u nju so baci ueit- -
A n c g (I o I c
N'a nckoj kucnoj zabai upoznao
se Itrnanl Shaw (So) H poznatim
irskim acltokalom rorslerom.
— Vi me ponekad podnjale na
zmiju rekao Je ironi7no Forsler.
— Л znale li i kakva je razli.
ka izmedju adwkala i zmije? — u-p- ita Shaw I'orslera.
N'e znam.
— Kad zmija naleti na puza — ree Shaw — proidere pa I ne
brine m1 za njcpovu kurieu. Advo-k- at medjtilim, najprije uzme kucu,
a ne brine se za pu£a!
Poznaloj lalijanskoj opemoj
pjevacKi Mariji Kalas rekao neki
senator!
— Kako je to cudno: l kao pje
vattca Imate milijun lira mjescf-n- o,
a ja kao senator nematn ni po--
Iovinu vasih prihoda!
— A ne milite li — odgovori
Kalas — da je mno?o lakse паЛ
20 enatora nego jednu opernu pje-va?i- cu
?
Nikolaj VasiljtK Cogolj posjXio
l&K. IVtrograd gdje je priustvo-va- o
dstapirejmeijebriio "iHreuvsikzoIrac''a.r. NP'aosplrieje.
prcdslate on pozove Roolja u
M'oju lolu:
— Mogu vam reft — ohrati se
ear Gogolju — da se nikad u livo-t-u
nisam ovako nasmijao!
— Intereeantno — teie Gojfolj
— a ja cam ofekivao da cete Ipak
shvatili "Revizora"]
njen zeli kupus i kuha se
minut-dv- a, ne dalje, da bi
komadici kupusa zadriali
svoju hrskavost. Nakon toga
u tu gustu tekucinu u vri-jen- ju nadrobe kruha od ku-kuruz- nog
i malo rizinog
braSna pa je juha "kaldo
verde" gotova. Jedu je vilju-sko- m.
a sto se vec ne da vi-IjuSk- om pojesti, to popiju.
Ako mogu, uz ovaj tekuc'i
ostatak dodaju malo jeftl-no- g
crnog vina, koje se zove
"Unto".
U ovom kraju nema pro-dava- ca
novina, lotoa i iista
ба cipela. koji preplavljujit
otmene fetvrti. Tu se vide
grupe ljudi. koji so dodiu-j- u
boz posla. ti Je "sauda
de" i umonii mahaj rukom.
Ovamo f p пајбеса rijee" : A-ma- nja. Sutra.
E. H.