Nase Novine, March 10, 1982

              ev
N tp
8- - NASE NOVINE, January 13, 1982
t
у;атшшмвш1а'1а№1,.Ј№шттт! „И..1Ц,.....„1.,.,..,... WtWi ЈЦцкшлдијјцшаи Pise: M. STARCEVlC
(Nastavak iz proSlog broja) T(J
su, veli Lojen, prvi put za jedan
stol sjeli Ivan Butkovic, "veliki"
Hrvat; Branko Pekic, "veliki" Srbin;
te slovadki separatisti i 6e5ki
integralisti. Lojen je takoder bio
ukhju6en u radno predsjedniStvo
konferencije.
lako se je sastojala od raznorod-ni- h
elemenata, konferencija je
jednoglasno osudila Hitlerovu ag-resi- ju
i pozvala ameridku vladu da
osudi izdaju britanskih i francuskih
vlasti i njihovu pomirbu s Hitlero-vo- m
agresijom, te da se zauzme za
obranu Cehoslovadke. Ta konfere-ncija
je takoder istakla potrebu da
se sto prije sazove Kongres ameri-6ki- h
Slavena koji bi mogao okupiti
i mobilizirati sve njihove snage za.
podrSku predsjedniku Rooseveltu
u borbi protiv natraznih snaga na
domacem frontu i faSisticke agre-sij- e
u drugim zemljama, zabiljezio
je Lojen u Svojim Uspomenama.
Pisac ovog pregleda sjeca se
spomenutih zbivanja i sam je
sudjelovao u pripremama koje su
dovele do Kongresa amerifikih
Slavena. Nije to bio lagan zadatak.
Radilo se je s raznorodnim elemen-tim- a
koji su u to doba stajali na
6elu organizacija svih slavenskih
narodnosti. U najviSe sludajeva to
su bili konzervativni, nacionalistid-k- i
nastrojeni pojedinci. Meni je, na
primjer, bilo stavljeno u duznost da
uspostavim vezu s Poljacima u
mom podru6ju. Oni su brojdano
najveda slavenska narodnost u
Sjedinjenim Drzavama i imaju viSe
velikih bratskih potpomih organi-zacija,
a napredne snage u njima
bile su slabe. Razgovarao sam s
nekim poznatim poljskim progre-sivcim- a
kako bi bilo najbolje
postupiti, pa su mi savjetovali da
osobno dodem u doticaj s jednim
МШЖмШЗЗшШвдЖЗздашШ
шттшт?т№штж$тжттшж
ШМФШШШШ1Ш:шМшШ&
тшштт
'",,
m-- 4m. m„
$%%. .%'''
'l$$ss$
odvjetnikom koji ima upliva u
Poljskoj katolidkoj zajednici. Tako
sam i postupio. Covjek je bio dosta
slabo upucen ali se zainteresirao
kad je saznao da Rooseveltova
vlada sama poti6e sazivanje Kon-gresa
i da u tome vaznu ulogu igra
poljski odvjetnik Gunther iz Pitts-burgh- a.
Odvjetnik o kojem je rijec bio je
kao predstavnik svoje organizacije
aktivan u srediSnjici poljskih orga-nizacija
koja je igrala vaznu ulogu u
velikom poljskom naselju s broj-ni- m crkvama i domovima u raznim
gradskim predjelima, pa je preko
njega saznala o pripremama Kon-gresa
i u tome lokalno sudjelovala.
Tako su za pripremu kongresa bile
pridobivene i druge istaknute lic-no- sti
medu Poljacima. Bilo je
pravnika; Iije6nika i drugih profesi-onalac- a
kao i unijaSa poljskog
roda koji se prikljudiSe kongresu.
Slicno je bilo i u drugim podru6-jim- a.
NaS napredni radnidki pokret
i njegova Stampa, tada sa sjediS-te- m
u Pittsburghu, kako je ve6
spomenuto, dadoSe poticaj za
okupljanje ameridkih Slavena. Ko-nferencija
slavenskih organizacija
odrzana u decembru 1938. u Pitts-burg- u
za obranu Cehoslova6ke,
pruzila je podlogu za organiziranje
amerifikih Slavena na antifaSistic-ko- j
bazi Sirom zemlje. Odbor koji je
tada bio uspostavljen da predvodi
borbu za obranu Cehoslovadke bio
je pokretad i sazivad Kongresa
ameridkih Slavena. Na 6elu tog
odbora stajala su dva 6lana Glav-no-g
odbora Hrvatske bratske zajer
dnice, Ivan Butkovic, predsjednik i
Vinko Vuk, blagajnik.
Bio je to velidanstveni kongres, a
odrzan je potkraj aprila 1942. u
impozantnom Masonic Temple u
Detroitu. Prisustvovalo mu je preko
i V
."ilr i£?
! ЈЧех"тШШ
,#, " ' 'V
WP
2000 delegate iz svih slavenskih
naselja u Americi. Amerifiki Hrvati
su imali najvecu delegaciju. Bilo ih
je preko 500. Bio je takoder znatan
broj delegata srpskih organizacija,
ukljudujuci sluzbene predstavnike
Srpskog narodnog saveza. Sloven-c- i
su imali takoder lijepi broj svojih
predstavnika. ' Makedonci su bili
dobro zastupani.
Svrha ovog pregleda nije da se
opisuje Sto je tko rekao i Sto je sve
bilo zakljuceno na torn divnom
skupu americkih Slavena, ali je na
mjestu reci da je predsjednik
Roosevelt smatrao kongres tako
vaznim da je poslao svoga li6nog
izaslanika gosp. Paula V. McNutt
da u njegovo ime pozdravi delegate
i pro6ita njegovu poruku.
Mi mozemo biti samo ponosni
Sto su naS napredni radnicki pokret
i njegova Stampa igrali tako znadaj-n- u
ulogu u toj velikoj mobilizaciji
ameridkih Slavena za podrSku anti-fa§isti6ki- m
snagama u teSkoj borbi
za poraz naci-faSistid- ke osovine.
RADNICKI GLASNIK PRETVOREN
U NARODNI GLASNIK
S Hitlerovom okupacijom Ceho-slovadk- e,
Poljske, Francuske i
drugih podru6ja Zapadne Evrope,
potkraj 1 940. bilo je o6ito da to nije
kraj njegovim osvajadkim ciljevi-m- a.
Vodstvo naSeg naprednog
radriidkog pokreta shvacalo je da bi
uskoro mogli izbiti krupni dogadaji
u Sjedinjenim Drzavama kao i u
naSoj staroj domovini, koji 6e izis-kiva- ti
da se demokratski i ant if a-Sist- i6ki
pokret medu naSim dose-Ijenici- ma
Sto viSe proSiri, ројаба i
konsolidira. Nazirale su se i nove
mogudnosti za vecu ulogu naSe
Stampe.
UzevSi u obzir sve te fiinjenice,
vodstvo pokreta je doSlo do spoz
ШНШ
идШШдаШиж гж ; г?&хш&?&?т1'хш&к&,г£%?!кш
naje da je s duhom i potrebama
vremena uputno promijeniti naziv
lista "Radni6ki Glasnik" u "Narod-n- i
Glasnik". Bilo je takoder zaklju-беп- о da se poduzmu potrebite
mjere kako bi se 6im prije moglo
ponovo preci s tjednog na dnevno
izdanje, da se tako naS napredni
radnicki pokret 6im uze poveze sa
Sirokim slojevima naSeg naroda u
Sjedinjenim Drzavama i njegovim
organizacijama.
Ved podetkom 1941. podeSe
stizati vijesti o burnim zbivanjima u
staroj domovini. Burzujska monar-histidk- a
vlada kneza Pavla na 6elu s
DragiSom Cvetkovicem i Vlatkom
Macekom, kapitulirala je i pristupi-l- a
u Hitler-Mussolinij- ev Trojni
pakt. To izdajni6ko djelo izazvalo je
silne demonstracije ogordenog pu-danst- va. Osobito velike demons-tracije
izbile su 27. marta u
Beogradu.
Izdajnidka vlada opravdavala je
svoje nedjelo isprikom da je time
nastojala spasiti zemljlu od nje-mac- ke okupacije. Medutim, Hitle-rov- e horde provaliSe u zemlju vec
prvih dana. aprila. Izdajnidka vlada
je brzo kapitulirala a zemlja je bila
raskomadana. Hitlerovi namjesnici
postaviSe na vlast svoje kvizlinge
—. Pavelica u Zagrebu a Nedida u
Beogradu.
Ti dogadaji duboko potresoSe
naSe zemljake u Sjedinjenim Drza-vama
i Kanadi. Na poticaj Narod-nog
Glasnika podeSe se odrzavati
protestne skupStine i usvajati rezo-luci- je
protiv okupacije stare domo-vin- e.
Ljudi i zene izrazivaSe time
zelje da se neSto poduzme za
ротоб naSem narodu. Medu Hrva-tim- a
je posebno raslo одогбепје
kad se je saznalo da su Hitlerovi
ustaSki janjidari u Zagrebu progla-sil- i
rat Sjedinjenim Drzavama.
(Nastavit ce se)
Oko dvadeset kilometara daleko od Sarajeva nalazi se
planma BjelaSnicasa najvisim vrhom od 2067 m. nadmorske
visine na kojem se nalazi meteoroloSki opservatorij, sagraden
joS prije 90 godina i radio-televizijs- ki relej novijeg datuma.
Za vrijeme II. Svjetskog rata meteoroloski opservatorij je
bio do temelja рогибеп ali je odmah nakon oslobodenja
Jugoslavije ponovo sagraden i opremljen svim potrebnim
uredajima.
U ovim objektima borave hrabre ekipe meteorologa i
radio-televizijsk- ih stiufniakfl preko cijele godine. Oni se
svake jeseni opskrbe sa ziveznim namirnicama i ostalim
potrebama jer od oktobra pa do aprila svake godine provedu i
radno i slobodno vrijeme zatvoreni u zgradama koje su
okovane debelim ledom, kao u polarnim krajevima, radi
veoma velike hladnoce i orkanskih vjetrova, po cemu je ova
planina nadaleko poznata. Na BjelaSnici ponekad duvaji.
vjetrovi i brzinom do 250 km. na sat a ziva se u termometru
zna spustiti cak i do -- 40 stepeni C.
U progremu XIV Zimske olimpijade u Sarajevu 1984.
godine nalaze se i tereni ove planine koja zimi obiluje velikim
koliCinama snijega. Mnogi smucari i planinari, kako iz
Sarajeva, tako i iz drugih mjesta i gradova rado posjecuju ovu
interesantnu planinu.
M.VASILJEVlC-LI- LO