Nase Novine, March 10, 1982

              6- - NASE NOVINE, January 13, 1982
v--
Anthony Lewis, jedan od
malko liberalnijih ameri6kih
novinara, koji nikad nije
pokazivao simpatije za Sov-jets- ki
Savez ili bilo koju
socijalistiCku zemlju, niti
sklonosti socijalizmu орбе-nit- o,
skinuo je licemjernu
masku Ronaldu Reaganu u
povodu njegovih napadaja
na vojne vlasti u Poljskoj i
vladu Sovjetskog Saveza.
Gosp. Reagan je bio 6ud-nova- to
izbirljiv (selective) u
svom osudivanju poljskih
vlasti, pisao je Lewis u New
York Timesu od 28. decem-br- a,
zbog "ubijstva, masov-ni- h
hapSenja i uspostavlja-nj- a
koncentracionih logora".
A jedna druga vlada u svijetu
ubila je, ne sedam, Sto je
sluzbena brojka mrtvih pod
vojnim zakonom u Poljskoj,
ili 200 koliko je spomenuto u
nekim drugim vijestima, ve6
tisude svojih vlastitih grada-n- a;
a ta vlada je, nastavlja
Lewis, u straznjem dvoriStu
(backyard) Amerike, a Rea-gano- va vlada nije rekla jedne
jedine kritiCne rijefii o njoj.
To je Guatemala, kaze
novinar. On citira izvjeStaj
Amnesty Internacionale u
kojem je гебепо, da je u
jednoj vladinoj kampanji po-litifik- ih
umorstva, predvode-no- j
Пбпо po predsjedniku
Romeu Lucas Garcia, ubije-n- o
blizu 5,000 Guatemalaca
u proSle tri godine. Medu-атепбк- о
povjerenstvo za
ljudska prava (Inter-Americ- an
Human Rights Commi-sion- ),
pronaSlo je da je vlada
spomenute zemlje odgovor-n- a
za veliku vecinu (great
majority) tisu6a nezakonitih
ubijstva, upozorio je novinar
Lewis.
Vlada Guatemale, pisao je
dalje spomenuti novinar, a
to je op6enito odavno pozna-toj- e
posljedica jednog nasil-no- g
udara (coup) organizira-no- g
po C.I. A. (obavjeStajna
agencija SAD). Ona, nastav-lja
novinar, upotrebljuje
атепбка, ne sovjetska oruz-j-a.
Moglo bi se, kaze, обекј-vat- i,
da bi njezin drzavni
terorizam, mozda danas naj-krvav- iji
u svijetu, trebao
uzbuditi cudorednu srdzbu
(moral indignationyili barem
brigu u Washingtonu. A Sto
je, kaze, u6inila Reaganova
vlada ti6uci se Guatemale?
Poslala je tamo jednog spe-cial
nog ambasadora, gene-ral- a
Vernon Walters, koji je
rekao da Sjedinjene Drzave
zele pomo6i toj vladi braniti
"mir i slobodu". Za tu svrhu,
Reagan je ukinuo zabranu
(embargo) za otpremu oruzja
toj vladi poSiljkom vojnih
vozila (jeeps and trucks) u
vrijednosti od $3,200,000. Uz
to su amerifckim diplomati-maSiro- m
svijeta bile poslate
upute (background papers)
da Siljanje vojnog materijala
toj vladi ispridaju kao nuz-nos- t,
jer da je ugrozena po
"ekstremistiCkim grupama".
У i,
Lewis postavlja pitanje:
"A Sto je Reaganova vlada
u6inila glede Argentine?".
Kroz proSlih pet godina "ne-stal- o
je" najmanje 15,000
njezinih gradana — po neko-ji- m
procjenama dva puta
toliko. Oni su, kaze, bili
kidnapirani po vojsci, mu£e-n- i,
bacani iz zrakoplova.
Zidovi su bili zrtve posebne
brutalnosti u zatvorskim mu-dionica- ma.
On nastavlja i kaze kako je
Reaganova vlada proSlog
prolje6a pripremila srdaCnu
dobrodoSlicu novoizabra-no- m
predsjedniku argentin-sk- e
vojne klike, generalu
Robertu Viola. Ona je s
diktatorskom vladom te zem-lje
nastojala umekSati kritiC-n- u
istragu Komisije Ujedi-njeni- h
Nacija o nestalim
Argentincima. I Reaganovi
ljudi nabacivali su se blatom
na jednu istaknutu zrtvu
argentinskog faSizma, Jako-vaTimerma- na.
A naS drzavni
sekretarHaig, napominje Le-wis,
kazao je da Sjedinjene
Drzave "dijele vrijednode" s
Argentinom, osobito "vjeru
u Boga".
Jedan general iz Reagano-va
politi6kog Staba, nisam
siguran je li prije spomenuti
Walters ili pak Graham, pos-jeti- o
je Argentinske militari-st- e
jos" prije Reaganova usto-Мбепј- а,
i izrazio im veliku
zahvalnost za sve Sto бте za
sa6uvanje izrabljiva6kog po-retk- a.
Novinar Lewis takoder
spominje i militaristifiku
kliku u Cileu, koja je, kaze,
nasilno svrgnula legalno iza-bra- nu ustavnu vladu u toj
zemlji, koju su Sjedinjene
Drzave, radedi kroz CIA,
nastojale sprije6iti od preu-ziman- ja
vlasti. On takoder
spominje kako je vojna klika
generala Pinocheta poslala
agente u Washington da
ubije bivSeg ministra vanj-ski- h
poslova Orlanda Leteli-er-- a,
i onda odbila izru6iti
kriminalce koji su to pofiini-l- i.
A Sto je Reaganova vlada
ибтНа, glede Cile-- a, pita
Lewis, i sam odgovara. ProS-log
februara, 6im je Reagan
ustoli6en u Bijefoj ku6i,
njegova vlada je ukinula
zabranu financiranja trgovi-n- e
s Cileom, koja je bila
nametnuta po predsjedniku
Carteru kad je Pinochetova
vlada uskratila suradnju u
gonjenju Letelierovih uboji-c- a.
Reagan je takoder poz-va- o
Pinochetovu vladu da
sudjeluje u zajedni6kim po-morsk- im manevrima. To je
ибтјепо istodobno dok je
osudivao tako-zva- ni "inter-nacional- ni
terorizam".
Lewis takoder spominje
posjet Reaganova ambasa-dora
u Ujedinjenim Nacija-m-a, Jeane Kirkpatick, kod
Sileanskih i argentinskih dik-tators- kih
vlasti i njezinu
izjavu, da bi te vlasti mogle
dati dobar savjet zemljama
Centralne Amerike kako da
postupaju s gerilcima. Lewis
postavlja pitanje: "Je li ona
imala na umu umorstvo ne-naoruza- nih
civila?" Ta mrzo-voljn- a
dama робе1а je biti
smatrana kao neka "Baba
Roga".
Na kraju Lewis spominje
postupak Reaganove vlade u
Salvadoru. Cim je preuzela
vlast Reaganova ekipa je
poslala vojnu pornoc" vojnoj
kliki te zemlje pod izgovo-ro- m
da joj prijeti opasnost
od "komunisti6kih" buntov-nik- a.
Na Siroko razglaSene
brutalnosti i masovna umor-stva
робтјепа po 6etama te
kiike, izazvaSe malo kritike
iz Washingtona, kaze Le-wis.
A kad su tamo bile
ubijene атепбке opatice,
drzavni sekretar Haig je na-tukn- uo
da su mozda pokuSa-l- e
prebje6i na cesti postav-Ijen- u
zapreku (roadblock) i
mozda su pucale na ubojice.
Haig je navodno pripadnik
katolicke crkve kojoj su pri-pada- le
i umorene zene.
Dosljedan svojim burzuj-ski- m
sklonostima, novinar
Lewis nije kritizirao Reagana
zbog njegova napadaja na
vojne vlasti republike Polj-sk- e,
koje su, da spase
zemlju od anarhije i kontra-revolucij- e,
uvele izvanredno
stanje, ali je na kraju rekao
da ono Sto je Reagan rekao o
Poljskoj to6no odgovara slu-zbeni- m
brutalnostima u Gu-atemala
Argentini, Cileu i El
Salvadoru — osim Sto Sjedi-njene
Drzave nisu izrazile
svoje moraine revulzije.
M. Mirkovic
New York
ZATVARANJE
KONZULATA
Od 1. januara1982. godine
zatvoride se 24 jugosloven-sk- a
diplomatska predstavni-Stv- a
i kulturno-informativn- a
centra, a u Sest ambasada
ukinude se rang ambasadora
i uvesti funkcija otpravnika
poslova. Dosad su zatvore-na- ,
u SSIP-- u kazu privreme-no- ,
naSa diplomatska pred-stavniSt- va
u Кагабјји, Lincu,
Pnom Penu, Izmiru, Marse-Ij- u,
Aleksandriji i Kalkuti. U
ambasadama koje ostaju
ukinuto je 170 radnih mesta.
Zatvaranjem nekih ambasa-da
i konzulata bi6e ukinuto
joS sto radnih mesta, a za 70
smanjice se i broj diplomat-ski- h
sluzbenika u naSoj zem-lji.
Ra6una se da 6e Savezni
sekretarijat za inostrane pos-lov- e
stvaraju6i racionalnu
mrezu diplomatskih predsta-vnistav- a,
smanjiti broj zapo-sleni- h
za 350 ljudi. U isto
vreme, dosadaSnji poslovi
ambasada bide proSireni i na
privrednu saradnju naSe ze-mlje
sa inostranstvom. Am-basa- de
бе morati da se
pored politi6kih bave i priv-rednli- m
poslovima.
i BEZ RECl
ч
J (Slobodan MILId)
Ujedinjeni narodi (Tanjug) —
Generalna skupStina je usvojila 53
rezolucije o razoruianju i meduna-rodrr- oj
sigurnosti. To dokazuje da
medunarodna zajednica, uznemi-ren- a
sve ve6im naoruzavanjem i sve
manjom sigurno§6u, smatra te
probleme prioritetnim.
NajznaCajnije odluke u tim obla-stim- a
donesene su na inicijativu
nesvrstanih zemalja. Medu njima
zasluzuje da se istakne ovih pet
rezolucija u kojima su principijel-nos- t,
aktualnost kao i zelja za
prilagodavanjem doSli do poseb-no- g
izrazaja.
Prvo, SkupStina je usvojila dek-laraci- ju
o nedopustivosti interven-cij- e
i mijeSanja u unutraSnje poslo-v- e
drzava.
Drugo, SkupStina je ukazala na
potrebu provodenja u zivot dekla-raci- je
o јабапји medunarodne si-gurnosti,
koja je donesena prije
jedanaest godina. Sada je zatraze-n- o
od svih drzava, a narocito od
stalnih Clanova Vijeca sigurnosti,
da sprijeCe daljnje pogoriavanje
medunarodne situacije i ometanje
procesa popuStanja zategnutosti.
STANDARD KANADSKOG
Unija "United Electrical
Workers u istraiivanjima zi-votn- og standarda svojih rad-nik- a
doSIa je do slededih
rezultata:
Mese6ni prihod рговебпе
torontske porodice iznosi
$606.39. Fabri6ki radnik je u
proseku pla6en $3.60 na sat.
Kakva je mogu6nost rad-nik- a
da otpladuje svoje ku-6- e? Uzimamo ovaj primer:
Ako je jedna prosedna rad-ni6- ka
porodica kupila киби u
vrednosti od $50.000 1976.
godine, na dugoro6ni kredit
ORSON WELLES NA
JUGOSLAVENSKOJ
IZL02BI
New York (Tanjug) — Istaknuti
ameri6ki filmski i kazalisni stvara-la- c,
pisac, reziser i glumac Orson
Wellws posjetio je izlozbu jugosla-venski- h
likovnih umjetnika, koja je
prije tjedan dana otvorena u jugo-slavensko- m
kulturnom centru u
New Yorku.
On se vrlo pohvalno izrazio o
djelima jugoslavenskih umjetnika,
a s kiparom Ojom Kodar u duzem je
osobnom prijateljstvu.
U KORIST NJIHOVE бТЕТЕ
Francuski novinar i bivSi
diplomata Roze Perpit piSe:
"Politika to je vjeStina
uzimati od bogatih novae a
od sirotih glasove pod izgo-voro- m
Stititi jedne od dru-gih- ".
Pritom im je, takoder, ukazano na
potrebu stvaranja zona mira u
svijetu, osiguranja kontinuiteta
procesa KESS-a- , kao i nastavljanje
napora za unapredenje mira, sigur-nosti
i suradnje u Mediteranu.
Trece, donesena je odluka da se
sazove drugo specijalno zasjedanje
Generalne skup5tine posveceno
razoruzanju. To zasjedanje 6e se
odrzati od 7. juna do 9. jula iduce
godine u sjediStu OUN.
Cetvrto, u pogledu provodenja u
zivot preporuka prvog specijalnog
zasjedanja UN o razoruzanju, Sku-pSti- na
je istakla da nastavljanje
trke u naoruzavanju, posebno nuk-learno- m,
povedava prijetnje miru i
sigurnosti, prije svega zemalja u
razvoju. Zbog toga je ona pozvala
sve drzave, naroCito one koje
raspolazu nuklearnim oruzjem, da
pristupe obustavljanju trke u nao-ruzavanju.
Peto, svjetska Skupstina zatrazi-l- a
je od Komiteta za razoruzanje da
pristupi su§tinskim pregovorima i
uspostavi radne grupe o obustav-ljanju
trke u naoruzavanju i zabrani
svih atomskih proba, kao i da izradi
sveobuhvatni program razoruzanja.
od 25 godina, sa interesnom
stopom od 11,3.4 procenata,
svakog meseca takva poro-dica
je otpladivala $456.30
svoj "mortage". Sa sadaS-njo- m interesnom stopom od
22% mese6na otplata se
povedava sa $456.30 na
$793.80. Zna6i radni ljudi
teSko mogu sa6uvati svoje
кибе pod sadaSnjim uslovi-m- a
otplacivanja kredita. Nije
mali broj onih koji su ved
morali napustiti svoje кибе
kupljenje pre tri - 6etiri
godine.
ZAPOBOLJSANJE
OSOBNIH PRAVA 2ENE
Bruxelles (AP) — Komisija Evrop-sk- e
zajednice za druStvena pitanja
predlozila je "akcioni program" za
poboljsanje polozaja zene u drus-tv- u.
Kako je saopcio predstavnik te
komisije "akcioni program" bi tre-bao,
budu li se njegove odredbe
adekvatno provodile, pridonijeti
poboljSanju osobnih prava zena.
Program se, medu ostalim, zalaie
za jacanje nacionalnih organizacija
koje se brinu o zapoSljavanju zena,
kao i za donoSenje mjera kojima bi
se osigurala jednaka prava i odgo-vornos- ti
obaju roditelja.
- Covjece, zasto vec punih
pet sati sjedite na toj bacvi ben-zina- ? - pita vlasnik crpne sta-nic- e
jednu cudnu musteriju. - 2elim se oduciti od puse-nj- a - odgovori ovaj, s napaie-ni-m
izrazom lica.