000030 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
2— NAfiE NOVINE, January 19, 1983. I ave SMANJITI VOJNE §3) %$ QsP&sa Ens I Ези л--;'в'тддм!итЈги.!Ј41!'"'.'п'-1№'у'чте1- 1г1'!'!и,тташ B XT B P Nikola Ljubidid, predsednik Pred-sedni§t- va SR Srbij'e u izjavi za list "Politiku", prigodom Nove godine kazao je slijedete: "Smatram da ima razloga da razgovaramo i o promenama, usavr-Savanji- ma i kad je red o pitanju politidkog sistema, pre svega sa stanoviSta obezbedivanja uslova za njegovo bolje funkcionisanje. Nema potrebe da se dovodi u pitanje Ustav. To nije sporno, jer nisu sporna na$a osnovna opredeljenja i reSenja do kojih smo do sada doSli. Ali, ima dovoljno razloga da se ispitaju iskustva, na primer u funk-cionisan- ju delegatskog sistema, gde nije sve onako kako bi trebalo da bude. Slidna je situacija i sa SIZ-ovim- a, povetanjem efikasnosti samoupravljanja, u celini, obezbedi-vanje- m ve6e odgovornosti itd. Ra-zu- me se, sva ova pitanja zasluzuju proudavanje i analizu. Treba imati u vidu da tu i tamo ima strahovanja da bi se u tim promenama moglo otiti previSe u Sirinu. Lidno smatram da nema razloga za ovakva strahovanja. Polazeti od osnovnih polititkih opredeljenja, u narednom periodu treba do6i do konkretnih predloga o tome §ta bi se moglo i trebalo menjati, a on da 6e rasprave iti lak§e, bite manje rezervi". В Ш Rodoljub Colakovit je dao slijede-t- u izjavu Stampi: Za Engelsovu krilatu misao o asocijaciji slobodnih proizvodada, mi se zalazemo svom svojom sna-go- m — zapiSemo to u Ustav, na osnovu toga donesemo zakone, Zakon o udruzenom radu (Hi kako se to smeSno kaze ZUR), a kontrarevo-lucij- a se bori da stumba sve to. $ta bi, dakle, ostalo od toga? Jer, to je praktidno kontrarevolucija. Znate §ta? Kontrarevolucija ne mora da znadi da oni sada dizu barikade; nemaju tri diste da ih dizu. Nemaju. Cak na Kosovu nisu imali tri 6iste da dignu barikade. Kad su se pojavile one gusenice... Mir. Oni su mislili da mogu na galamu. Nema na galamu! Ali, ima termita. Ima jedna vrsta mrava koji se zovu term iti... ...I jednog dana, most se samo sruSi. A ja se drzim Engelsove misli — 'ko jede mora i da pije, a onda da filozofira. Kad mi dve najvaznije poluge, ako hodete instituta, pozo-vem- o na dogovaranje — kad mi njihovo izigravanje smatramo nor-malni- m ponaSanjem, §ta to zna6i? Da snage kontrarevolucije razbijaju samoupravu. To je to. Nete da se me§a drzava, nego mi treba da se sporazumemo u okviru preduzeta, ill s jedne strane drzava, a s druge preduzeta — zavisno od karaktera posla. Ako mi to na svakom koraku krs"imo, i to krSimo tamo gde je to vitalno, §ta je to drugo nego termitski posao kontrarevolucije. Znadi §ta? Kontrarevolucija rije. U praksi zaboravljamo da nema zado-bijen- ih politidkih pozicija zauvek. Samo se tudim kako mozemo da budemo tako naivni, kao da ye na§a vlast od boga data. A znamo vrlo dobro kako se u odredenoj Stampi vani pisalo o nama, o naSim tetkodama. Prosto im jeneshvatlji-v- o da nema demostracija u Beogra- - inintMnMaw шл wr-Fm.in- -.a du, jer nema kafe. To je njihovo prizeljkivanje node li biti neSto tako. Kad ubiju 6etiri-pe- t engleskih vojni-k- a tamo negdje u Irskoj, to je naravno stra§na stvar, al' kad ogrebu nekoliko studenata u Beogradu, Hi kad je bio mas-pokre- t, onda je to senzacija — "koliko je bilo ranje-nih- ". A proradilo je samo nekoliko pendreka. Kamo srete da su pendre-c- i proradili bolje, ne bi se ponovila LaStina, da je malo poviSe njih oti§lo na robiju... La§tina je za mene grozna. I sad se tu vode neki razgovori u Grad-sko- m komitetu, pa to, to i to. A treba mafiju rasterati iz tog doma. Kakav dom? Taj dom izdrzavaju radni ljudi, gospodo ! Razumem, u ratu ubiti protivnika. To je ruzno, to je grozno, ali to smo radili u ime zivota, svog opstanka, radi afirmaci-j-e dovetnosti. AH ponizavati?! To je faSizoidno, 6isti faSizam... REKORDNA PROIZVODNJA KUKURUZA BEOGRAD (Tanjug) — ProSle godine s jugoslavenskih njiva ubrano je 11 milijuna i 137.000 tona kukuruza pa je postignut apsolutni dosada5nji rekord u proizvodnji "zlatnog zrna". Proizvodnja kukuruza — kako saopcava Savezni zavod za statistiku — veca je za 14 posto, Hi milijun i 330.000 tona, nego predhodne godine. Ona je, StoviSe, za milijun i 53.000 tona veca u uporedbi s dosad najrodnijom, 1979. godinom. lako konacni podaci za ostale evropske zemlje nisu dostupni, ve6 sada se moze konstatirati da je Jugoslavia proizvela najvise kukuruza na пабет kontinentu u 1982. godini. NADBISKUP OPTU2UJE VLADU SAN SALVADOR (UPI) - Salva-dors- ki nadbiskup Arturo Rivera y Damas upozorio je na opasnost proSirenja salvadorskog gradanskog rata na cijelu Srednju Ameriku i Karibe. OsudivSi nastavljanja poli-tidkog nasilja u Salvadoru, posebno nasilja rezimskih trupa protiv civil-no- g stanovniStva, Rivera y Danas konstatirao je da salvadorska vlada ne ispunjava svoja ranija obecanja da 6e raditi na postizanju mira u zemlji. U meduvremenu, salvadorski us-tani- ci nastavljaju akciju Sirom zem-lje. Agencije javljaju da je proSle godine u Salvadoru poginulo 6000 civila. LiSg,PJJW.!--.rj[.J..'i-,4H'i.'y.i'iii[!CTi- aiM BUKUREST (Tanjug) - "Smanje-nje- m vojnih budzeta dvaju blokova za 20 posto oslobodilo bi se 96 milijaridi dolara, Sto predstavlja za preko 6eiri puta vecu vrijednost od svjetske pomoci predvidene za zem-lje u razvoju, a za toliko puta vecu vrijednost i od svih prehrambenih proizvoda koje ove zemlje uvoze". Takvu procjenu iznosi vodedi ru-munj- ski list "Scinteia", 6ime se u stvari Sire objaSnjava nedavni prijed-lo- g predsjednika Ceausescua o smanjenju budzetskih izdataka dva-ju vojnih blokova, od kojih jednom pripada i sama Rumunjska. Prema njegovim rijecima, zemlje NATO-- a i MOSKVA — Prvih dana nove 1983. godine sva sovjetska glasila prepuna su komentara i osvrta u kojima se odludno odbacuju sve optuzbe protiv bugarskog drzavljani-n- a Sergeja Antonova da je na bilo koji na6in bio umijeSan u pokuSaj atentata 13. maja 1981. godine na papu Ivana Pavla II. "Pravda" na gotovo pola stranice donosi osvrt u kojem se "slu6aj Antonov" kvalificira kao klevetniika kampanja protiv Bugarske i SSSR-- a u kojoj "glavnu ulogu" nose CIA i ameri6ki predsjednik Reagan. "Iz-vjes- no je", pi§e "Pravda", "da je to djelo sastavni dio akcije CIA-- е u okviru tajnog rata protiv drzava socijalizma, nacionalno-oslobodi-lafck- ih organizacija i komunistiCkih radni6kih partija". Podsjecaju6i da je amerifiki predsjednik Reagan proSle godine javno najavio "krizar-s- ki pohod" protiv komunizma, "Pravda" sada citira Reaganove rijeCi u junu 1982. godine ирибепе suradnicima CIE da se oni "nalaze u Poziv americkim i sovjetskim gradovima LONDON (AFP) - Gradske vlasti Lon-don- a odlucile su da upute poziv gradona-celnicim- a i lokalnim predstavnicima americkih i sovjetskih gradova da se sli-jedede godine ukljuce u kampanju posve-cen- u razoruzanju i mini u svijetu. Kam-panja sluzbeno potinje 3. sijetnja i bit 6e u velikoj mjeri usmjerena protiv razmje-staj- a nuklearnih raketa u Velikoj Britani-ji- . -- ~ i i. im, -- mil ч тажд,а;шЕ мдлд Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: S93-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Vojin Grbld, Josip Kova6l6, Stanko Muideka, Milena Boiid, Ivica Juriiid, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borislav No&kovli, Rozalija Dfvjakovic, Duro Mallkov6, Ivan Prlbanit, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao Radmanic, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Vikior Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovlc, John Severinski, Luis Gregurac, Mato SiauS, Martin Karavanii, Paul КибШб, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Millca Miuchln, A.Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid Stjepan MioSii (dru§tveno-pollti6k- a pitanja), Danhl Pixiades (druStvena pitanja t knjlzevnost), Katarina Kostid (poezija I aktuelne.teme), Jelena Gavrllovld (literature I umetnost za decu), BoSko Mladenovl6, Anka Nozlnid. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles), Boio Spatok (New York), Frank Fudurii (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos (Rim, Italija), Dario Tapkanjl (Pariz, Francuska), Lepa Taoianovld (Remscheid, Zap.Nemacka). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovli (nauka i drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publicislika u Americl), Anton Kostelac (reportaze i price iz Iseljenickog zivota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markov li, Petar Kurtic, MiloS Kordi6, Aleksandar Cirid, Strahlnja Maletid, Novica Mllic. FOTOREPORTERI: Srdan Bodii, Aron Ковп, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vasiljovid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "Naio novlne" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosi $25.00 godisnje; pojedlnl primjerak 50 cent!. Cjene ogiasa na zahtjev. "Nase novlne" su nasiJedniK "Jedlnstva", kome su prethodlll listovl: "Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edinost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I Oorbn", .o I "Nwodni Glasnik" I drug! naprednl listovl koji su mu prethodili u Sjedlnjenlm Drzavama. fledakclja odgovara za nepotpisane materljale. Potplsani £lancl Izrazavaju mlsljenje autora. Dopisl se ne vracaju. VarSavskog ugovora u vojne svrhe troSe oko 80 posto svih izdataka za oruzje u cijelom svijetu. Tim povodom "Scinteia" naglaSa-v- a da je predlozeno smanjenje vojnih budzeta ovih dvaju blokova dovoljno da se izgradi 1 00.000 Skola za 66 milijuna daka, odnosno 5000 bolnica s tri milijuna kreveta, Hi 12 milijuna stanova za oko 50 milijuna ljudi. List dalje navodi da bi smanjenje za samo 12 posto blokovskih vojnih budzeta bilo dovoljno za iskorjenji-vanj- e nepismenosti u svijetu, Hi za osiguravanje pitke vode za dvije milijarde ljudi zemalja u razvoju. prvorn redu te borbe". U zaklju6ku "Pravdina" osvrta istifie se da samo "slijepi" ne mogu vidjeti da je "slu6aj Antonov" dio antibugarske i antisovjetske klevete "krizara" i da je cijeli smisao te akcije CIA-- е da baci sjenu na miroljubivu politiku zemalja socija-Iisti6k- e zajednice. Tjednik "Literatumaja Gazeta" u odbacivanju i kvalificiranju optuzbi ide korak dalje pa cijeli "slufiaj Antonov" usporeduje s Hitlerovim lajpciSkim procesom Georgiju Di-mitro- vu. "Sjena slaboumnog van der Lubea nadvija se nad Trgom sv. Petra i rimskim dvorcem pravosuda. Prije pedeset godina velika provoka-cij- a stoljeca, kako je nazvana palje-vin- a Reichstaga, dovela je do nacis-tiCk- e diktature a svijet k svjetskom ratu. Danas po svemu sude6i, ima ljudi koji ponovno prizivaju орбе-svjetsko- m antikomunisti6kom po-ho- du koriste6i se pri torn ne6istim metodama", piSe "Literatumaja Ga-zeta". jaggs Esssa ш&ш гмтаа em I Ш22353 Б03332ШШ И SAVEZNI ZAVOD ZA STATISTIKU U Jugoslaviji 22,740.000 stanovnika 0 Zivotni vijek Dugoslavena neprestano se povecava, ali prirodni prirastaj stanovnika neprestano opada BEOGRAD (Tanjug) - Savezni zavod za statistiku saopcava da je Jugoslavia, prema prethodnim podacima, na dan 31. prosinca 1982. godine imala 22 milijuna i 740.000 stanovnika. To je u uspo-red- bi s istim datumom 1981. vise za 172.750 stanovnika. Promatrano po republikama, najbrojnija je Srbija - 9,441.000 (5,742.000 na teritoriju izvan pokra-jin- a, 2,042.000 u Vojvodini i 1,657.000 na Kosovu). U Hrvatskoj zivi 4,631.000 stanovnika, u BiH 4,204.000, u Makedoniji 1,955.000, u Sloveniji 1,912.000 i u Crnoj Gori 597.000 stanovnika. Podaci za proslu godinu pokazu-j- u da se nastavlja dugorocna ten-denci- ja opadanja prirodnog prira-staj- a stanovniStva - sada stopa prirastaja iznosi 7,6 na tisucu sta-novnika. Regionalne razlike, me-duti- m, izrazito su velike: na Koso-vu 25,6 a u Vojvodini samo 1,8. Zivotni vijek Jugoslavena nepre-stano se povecava. Na osnovi znanstvenih metoda koje primje-njuj- u statistical, procjenjuje se da ce muska djeca rodena 1980. godi-ne dozivjeti prosjecnu starost od 67,7 godina, a zenska 73,2 godine. U proslom desetljecu je ocekivano trajanje zivota muskaraca povefia-n-o za vise od tri godine. U torn po-gle- du gotovo nema bitnijih razlika izmedu republika i pokrajina. Kfifj81} fffIJ5lil1 frff™Т™ IbBflaaaliiU
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 16, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-01-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000186 |
Description
Title | 000030 |
OCR text | 2— NAfiE NOVINE, January 19, 1983. I ave SMANJITI VOJNE §3) %$ QsP&sa Ens I Ези л--;'в'тддм!итЈги.!Ј41!'"'.'п'-1№'у'чте1- 1г1'!'!и,тташ B XT B P Nikola Ljubidid, predsednik Pred-sedni§t- va SR Srbij'e u izjavi za list "Politiku", prigodom Nove godine kazao je slijedete: "Smatram da ima razloga da razgovaramo i o promenama, usavr-Savanji- ma i kad je red o pitanju politidkog sistema, pre svega sa stanoviSta obezbedivanja uslova za njegovo bolje funkcionisanje. Nema potrebe da se dovodi u pitanje Ustav. To nije sporno, jer nisu sporna na$a osnovna opredeljenja i reSenja do kojih smo do sada doSli. Ali, ima dovoljno razloga da se ispitaju iskustva, na primer u funk-cionisan- ju delegatskog sistema, gde nije sve onako kako bi trebalo da bude. Slidna je situacija i sa SIZ-ovim- a, povetanjem efikasnosti samoupravljanja, u celini, obezbedi-vanje- m ve6e odgovornosti itd. Ra-zu- me se, sva ova pitanja zasluzuju proudavanje i analizu. Treba imati u vidu da tu i tamo ima strahovanja da bi se u tim promenama moglo otiti previSe u Sirinu. Lidno smatram da nema razloga za ovakva strahovanja. Polazeti od osnovnih polititkih opredeljenja, u narednom periodu treba do6i do konkretnih predloga o tome §ta bi se moglo i trebalo menjati, a on da 6e rasprave iti lak§e, bite manje rezervi". В Ш Rodoljub Colakovit je dao slijede-t- u izjavu Stampi: Za Engelsovu krilatu misao o asocijaciji slobodnih proizvodada, mi se zalazemo svom svojom sna-go- m — zapiSemo to u Ustav, na osnovu toga donesemo zakone, Zakon o udruzenom radu (Hi kako se to smeSno kaze ZUR), a kontrarevo-lucij- a se bori da stumba sve to. $ta bi, dakle, ostalo od toga? Jer, to je praktidno kontrarevolucija. Znate §ta? Kontrarevolucija ne mora da znadi da oni sada dizu barikade; nemaju tri diste da ih dizu. Nemaju. Cak na Kosovu nisu imali tri 6iste da dignu barikade. Kad su se pojavile one gusenice... Mir. Oni su mislili da mogu na galamu. Nema na galamu! Ali, ima termita. Ima jedna vrsta mrava koji se zovu term iti... ...I jednog dana, most se samo sruSi. A ja se drzim Engelsove misli — 'ko jede mora i da pije, a onda da filozofira. Kad mi dve najvaznije poluge, ako hodete instituta, pozo-vem- o na dogovaranje — kad mi njihovo izigravanje smatramo nor-malni- m ponaSanjem, §ta to zna6i? Da snage kontrarevolucije razbijaju samoupravu. To je to. Nete da se me§a drzava, nego mi treba da se sporazumemo u okviru preduzeta, ill s jedne strane drzava, a s druge preduzeta — zavisno od karaktera posla. Ako mi to na svakom koraku krs"imo, i to krSimo tamo gde je to vitalno, §ta je to drugo nego termitski posao kontrarevolucije. Znadi §ta? Kontrarevolucija rije. U praksi zaboravljamo da nema zado-bijen- ih politidkih pozicija zauvek. Samo se tudim kako mozemo da budemo tako naivni, kao da ye na§a vlast od boga data. A znamo vrlo dobro kako se u odredenoj Stampi vani pisalo o nama, o naSim tetkodama. Prosto im jeneshvatlji-v- o da nema demostracija u Beogra- - inintMnMaw шл wr-Fm.in- -.a du, jer nema kafe. To je njihovo prizeljkivanje node li biti neSto tako. Kad ubiju 6etiri-pe- t engleskih vojni-k- a tamo negdje u Irskoj, to je naravno stra§na stvar, al' kad ogrebu nekoliko studenata u Beogradu, Hi kad je bio mas-pokre- t, onda je to senzacija — "koliko je bilo ranje-nih- ". A proradilo je samo nekoliko pendreka. Kamo srete da su pendre-c- i proradili bolje, ne bi se ponovila LaStina, da je malo poviSe njih oti§lo na robiju... La§tina je za mene grozna. I sad se tu vode neki razgovori u Grad-sko- m komitetu, pa to, to i to. A treba mafiju rasterati iz tog doma. Kakav dom? Taj dom izdrzavaju radni ljudi, gospodo ! Razumem, u ratu ubiti protivnika. To je ruzno, to je grozno, ali to smo radili u ime zivota, svog opstanka, radi afirmaci-j-e dovetnosti. AH ponizavati?! To je faSizoidno, 6isti faSizam... REKORDNA PROIZVODNJA KUKURUZA BEOGRAD (Tanjug) — ProSle godine s jugoslavenskih njiva ubrano je 11 milijuna i 137.000 tona kukuruza pa je postignut apsolutni dosada5nji rekord u proizvodnji "zlatnog zrna". Proizvodnja kukuruza — kako saopcava Savezni zavod za statistiku — veca je za 14 posto, Hi milijun i 330.000 tona, nego predhodne godine. Ona je, StoviSe, za milijun i 53.000 tona veca u uporedbi s dosad najrodnijom, 1979. godinom. lako konacni podaci za ostale evropske zemlje nisu dostupni, ve6 sada se moze konstatirati da je Jugoslavia proizvela najvise kukuruza na пабет kontinentu u 1982. godini. NADBISKUP OPTU2UJE VLADU SAN SALVADOR (UPI) - Salva-dors- ki nadbiskup Arturo Rivera y Damas upozorio je na opasnost proSirenja salvadorskog gradanskog rata na cijelu Srednju Ameriku i Karibe. OsudivSi nastavljanja poli-tidkog nasilja u Salvadoru, posebno nasilja rezimskih trupa protiv civil-no- g stanovniStva, Rivera y Danas konstatirao je da salvadorska vlada ne ispunjava svoja ranija obecanja da 6e raditi na postizanju mira u zemlji. U meduvremenu, salvadorski us-tani- ci nastavljaju akciju Sirom zem-lje. Agencije javljaju da je proSle godine u Salvadoru poginulo 6000 civila. LiSg,PJJW.!--.rj[.J..'i-,4H'i.'y.i'iii[!CTi- aiM BUKUREST (Tanjug) - "Smanje-nje- m vojnih budzeta dvaju blokova za 20 posto oslobodilo bi se 96 milijaridi dolara, Sto predstavlja za preko 6eiri puta vecu vrijednost od svjetske pomoci predvidene za zem-lje u razvoju, a za toliko puta vecu vrijednost i od svih prehrambenih proizvoda koje ove zemlje uvoze". Takvu procjenu iznosi vodedi ru-munj- ski list "Scinteia", 6ime se u stvari Sire objaSnjava nedavni prijed-lo- g predsjednika Ceausescua o smanjenju budzetskih izdataka dva-ju vojnih blokova, od kojih jednom pripada i sama Rumunjska. Prema njegovim rijecima, zemlje NATO-- a i MOSKVA — Prvih dana nove 1983. godine sva sovjetska glasila prepuna su komentara i osvrta u kojima se odludno odbacuju sve optuzbe protiv bugarskog drzavljani-n- a Sergeja Antonova da je na bilo koji na6in bio umijeSan u pokuSaj atentata 13. maja 1981. godine na papu Ivana Pavla II. "Pravda" na gotovo pola stranice donosi osvrt u kojem se "slu6aj Antonov" kvalificira kao klevetniika kampanja protiv Bugarske i SSSR-- a u kojoj "glavnu ulogu" nose CIA i ameri6ki predsjednik Reagan. "Iz-vjes- no je", pi§e "Pravda", "da je to djelo sastavni dio akcije CIA-- е u okviru tajnog rata protiv drzava socijalizma, nacionalno-oslobodi-lafck- ih organizacija i komunistiCkih radni6kih partija". Podsjecaju6i da je amerifiki predsjednik Reagan proSle godine javno najavio "krizar-s- ki pohod" protiv komunizma, "Pravda" sada citira Reaganove rijeCi u junu 1982. godine ирибепе suradnicima CIE da se oni "nalaze u Poziv americkim i sovjetskim gradovima LONDON (AFP) - Gradske vlasti Lon-don- a odlucile su da upute poziv gradona-celnicim- a i lokalnim predstavnicima americkih i sovjetskih gradova da se sli-jedede godine ukljuce u kampanju posve-cen- u razoruzanju i mini u svijetu. Kam-panja sluzbeno potinje 3. sijetnja i bit 6e u velikoj mjeri usmjerena protiv razmje-staj- a nuklearnih raketa u Velikoj Britani-ji- . -- ~ i i. im, -- mil ч тажд,а;шЕ мдлд Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: S93-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Vojin Grbld, Josip Kova6l6, Stanko Muideka, Milena Boiid, Ivica Juriiid, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borislav No&kovli, Rozalija Dfvjakovic, Duro Mallkov6, Ivan Prlbanit, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao Radmanic, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Vikior Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovlc, John Severinski, Luis Gregurac, Mato SiauS, Martin Karavanii, Paul КибШб, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Millca Miuchln, A.Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid Stjepan MioSii (dru§tveno-pollti6k- a pitanja), Danhl Pixiades (druStvena pitanja t knjlzevnost), Katarina Kostid (poezija I aktuelne.teme), Jelena Gavrllovld (literature I umetnost za decu), BoSko Mladenovl6, Anka Nozlnid. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles), Boio Spatok (New York), Frank Fudurii (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos (Rim, Italija), Dario Tapkanjl (Pariz, Francuska), Lepa Taoianovld (Remscheid, Zap.Nemacka). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovli (nauka i drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publicislika u Americl), Anton Kostelac (reportaze i price iz Iseljenickog zivota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markov li, Petar Kurtic, MiloS Kordi6, Aleksandar Cirid, Strahlnja Maletid, Novica Mllic. FOTOREPORTERI: Srdan Bodii, Aron Ковп, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vasiljovid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "Naio novlne" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosi $25.00 godisnje; pojedlnl primjerak 50 cent!. Cjene ogiasa na zahtjev. "Nase novlne" su nasiJedniK "Jedlnstva", kome su prethodlll listovl: "Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edinost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I Oorbn", .o I "Nwodni Glasnik" I drug! naprednl listovl koji su mu prethodili u Sjedlnjenlm Drzavama. fledakclja odgovara za nepotpisane materljale. Potplsani £lancl Izrazavaju mlsljenje autora. Dopisl se ne vracaju. VarSavskog ugovora u vojne svrhe troSe oko 80 posto svih izdataka za oruzje u cijelom svijetu. Tim povodom "Scinteia" naglaSa-v- a da je predlozeno smanjenje vojnih budzeta ovih dvaju blokova dovoljno da se izgradi 1 00.000 Skola za 66 milijuna daka, odnosno 5000 bolnica s tri milijuna kreveta, Hi 12 milijuna stanova za oko 50 milijuna ljudi. List dalje navodi da bi smanjenje za samo 12 posto blokovskih vojnih budzeta bilo dovoljno za iskorjenji-vanj- e nepismenosti u svijetu, Hi za osiguravanje pitke vode za dvije milijarde ljudi zemalja u razvoju. prvorn redu te borbe". U zaklju6ku "Pravdina" osvrta istifie se da samo "slijepi" ne mogu vidjeti da je "slu6aj Antonov" dio antibugarske i antisovjetske klevete "krizara" i da je cijeli smisao te akcije CIA-- е da baci sjenu na miroljubivu politiku zemalja socija-Iisti6k- e zajednice. Tjednik "Literatumaja Gazeta" u odbacivanju i kvalificiranju optuzbi ide korak dalje pa cijeli "slufiaj Antonov" usporeduje s Hitlerovim lajpciSkim procesom Georgiju Di-mitro- vu. "Sjena slaboumnog van der Lubea nadvija se nad Trgom sv. Petra i rimskim dvorcem pravosuda. Prije pedeset godina velika provoka-cij- a stoljeca, kako je nazvana palje-vin- a Reichstaga, dovela je do nacis-tiCk- e diktature a svijet k svjetskom ratu. Danas po svemu sude6i, ima ljudi koji ponovno prizivaju орбе-svjetsko- m antikomunisti6kom po-ho- du koriste6i se pri torn ne6istim metodama", piSe "Literatumaja Ga-zeta". jaggs Esssa ш&ш гмтаа em I Ш22353 Б03332ШШ И SAVEZNI ZAVOD ZA STATISTIKU U Jugoslaviji 22,740.000 stanovnika 0 Zivotni vijek Dugoslavena neprestano se povecava, ali prirodni prirastaj stanovnika neprestano opada BEOGRAD (Tanjug) - Savezni zavod za statistiku saopcava da je Jugoslavia, prema prethodnim podacima, na dan 31. prosinca 1982. godine imala 22 milijuna i 740.000 stanovnika. To je u uspo-red- bi s istim datumom 1981. vise za 172.750 stanovnika. Promatrano po republikama, najbrojnija je Srbija - 9,441.000 (5,742.000 na teritoriju izvan pokra-jin- a, 2,042.000 u Vojvodini i 1,657.000 na Kosovu). U Hrvatskoj zivi 4,631.000 stanovnika, u BiH 4,204.000, u Makedoniji 1,955.000, u Sloveniji 1,912.000 i u Crnoj Gori 597.000 stanovnika. Podaci za proslu godinu pokazu-j- u da se nastavlja dugorocna ten-denci- ja opadanja prirodnog prira-staj- a stanovniStva - sada stopa prirastaja iznosi 7,6 na tisucu sta-novnika. Regionalne razlike, me-duti- m, izrazito su velike: na Koso-vu 25,6 a u Vojvodini samo 1,8. Zivotni vijek Jugoslavena nepre-stano se povecava. Na osnovi znanstvenih metoda koje primje-njuj- u statistical, procjenjuje se da ce muska djeca rodena 1980. godi-ne dozivjeti prosjecnu starost od 67,7 godina, a zenska 73,2 godine. U proslom desetljecu je ocekivano trajanje zivota muskaraca povefia-n-o za vise od tri godine. U torn po-gle- du gotovo nema bitnijih razlika izmedu republika i pokrajina. Kfifj81} fffIJ5lil1 frff™Т™ IbBflaaaliiU |
Tags
Comments
Post a Comment for 000030