Nase Novine, October 26, 1983

              &; ,; C.,J
"Ч 1 1 '( 1 h i t f ll"f 1 ' 44 t
Л'
2- - NASE NOVINE, September 21, 1983.
SLABI IZGLEDI
Visoka stopa nezaposlenosti me-d- u omladinom (izmedu 15 i 24
godine) бе ostati visoka do 1985.,
mozda i 1986., kaze se u jednom
dokumentu federalnog ministarstva
za zapoSljavanje, pripremljenom na
osnovu informacija ministarstva
financija i Conference Board of
Canada.
Nezaposlenost medu omladinom
sada iznosi 19.4 posto.
Da li su farmeri krivi za visoke
cijene?
Evo Sto o tome pise farmer Frank
Buxton iz ontarijskog mjesta Col-born- e:
"Ja dobijem 10 centi za funtu
(pound) jabuka za koje potroSafi
plati 39 do 79 centi.
"Ja dobijem 15 do 25 centi za
kukuruz u papirnatoj vre6ici a vi
platite oko jednog dolara.
"Od 60 do 95 posto troSkova hrane
kontroliSu gradovi (Sitaj: korporaci-je)- ,
koji odreduju cijene bez ikakvog
ибебба farmera i trziSnih odbora."
Rijetki su slu6ajevi kad farmeri
odreduju cijene; to je u rukama onih
koji kupuju od farmera i prodaju
potro§a6ima.
Sta ka2u novi demokrati?
Gradskoj upravi Toronta je bio
podnijet prijedlog da osudi Sovjet-sk- i
Savez zbog obaranja juzno-korej-sk- og
aviona. Protivtoga su glasali i
clanovi Nove demokratske partije
Gilbert, Layton, Reville, Sewell i Pantalone. Posljednji je rekao da su
za taj slucaj krive Sjed. Drzave isto
koliko i Sovjetski Savez.
LJUDSKEBRIGE
Tri najvece brige covjeka Zapada
danas su: nezaposlenost, strah od
nuklearnog rata i trka u naoruzanju.
Ovo je bilanca ankete provedene
nedavno u zemljama Zapada.
Clanstvo lokala 1005 unije беИб-ni- h
radnika (United Steelworkrs) u
Hamiltonu je uznemireno. Razlog za
to je suspendiranje njihovog pred-sjedni- ka
Cecila Taylora. On je
suspendiran u mjesecu augustu. Za
to je glasalo 66 6lanova, protiv 65.
Mnogi vjeruju da to potje6e od
glavnih voda unije u Sjed. Drza-vama.
Clanstvo lokala 1005 sastoji se od
radnika koje zapoSljava velika kom-pani- ja
Stelco i ima ih viSe hiljada.
Kome smeta Cecil Taylor i zaSto?
Njega optuzuju da je povredio
unijsku konstituciju i da je ograni-cava- o
pravo nekih odbornika lokala
1005 da budu oslobodeni od posla
kako bi mogli da viSe sudjeluju u
vodenju poslova unije.
Glavno vodstvo unije u Pitt-sburgh
je imenovalo kanadskog
direktora zapadne sekcije Lena Sti-ven- sa
da provedu istragu. Oni su
potvrdili optuzbu. Glavni ured je
odStampao njihovu odluku i kopiju
dostavio 6lanovima unije. Pozadi
toga je unijski sekretar Lynn Will-iams.
On je Kanadanin i namjerava
PRhOiTsEteSrTiICpnroogtiv
PISANJA
Torontski list Star je grubo pisao
o obaranju juzno-korejsk- og aviona.
Objavio je i uvodnik na prvoj stranici. Protiv toga su protestirali
neki citaoci.
Wilson Hartford pise:
"Potresla me histerija vaSeg uvod-nik- a na prvoj stranici. Sigurno je da
postoji mnogo pitanja koja treba
postaviti, a sva ona ne optuzuju
Sovjete. Vi ste pocinili sebi, u ime
traakcoionraaslnpoirgivzaucrnkaolmizmoas,je6laojsnuo§ucsulu".gu
Alan Rosenthal pise:
"Ja smatram da je koli6ina i ton
obavjeStenja koja ste dali incidentu
krajnje neprikladan. Vrhunac ste do-stig- li 3. septembra kad ste objavili
uvodnik na prvoj stanici, gdje on ne
spada.
"To nije bio obican komercijalni
avion koji je oboren. Avion koji
nezakonito leti iznad "neprijatelj-skih- "
raketnih baza je vojni avion.
Prava krivnja lezi u vjerovanju da se
ljudi mogu ubijati u ime militarizma,
dozvoljavajuci Sjed. Drzavama da
vrse masovna ubijstva u El Salvado-ru- ,
a Sovjetski Savez da upadne u
Afganistan, a obe zemlje da nago-milaj- u
ogromne коИбте nuklearnog
oruzja".
Kako se novi konzervativni lider
Brian Mulroney drzi prema Reaga-novo- m ratu u Centralnoj Americi?
Evo sto o tome piSe Helen Barr u
torontskom listu Star:
"Procitala sam nekoliko 6lanaka o
Briana Mulroneya imenovanju Sin-clair
Stevensa za kritidara vanjskih
poslova u vladi u sjeni, a u svima se
Sinclair pn'kazuje kao desnicar koji
podupire ameridku politiku u Cen-tralnoj'
Americi. Nitko nije spome-nu- o
da se sam Mulroney, dok se
odmarao na Bermundi, izjasnio u
sluzbenom listu (Royal Gazette) da
podupire politiku Ronalda Reagana
u Centralnoj Americi".
da se kandidira za pred sjed nika kad
sadasnji glavni predsjednik Loyd
McBride odstupi. Docquier i Ste-vens
su Williamsovi ljudi. Taylora
treba odstraniti zato sto on ne
amenuje Williamsu. On je napredan
tredunionist.
Nedavno je bio sazvan miting
lokala 1005 da diskusira optuzbe
protiv Taylora i na njega je doslo
vise hiljada 6lanova. Novi predsjed-nik
Bryan Atkinson je otkazao taj
miting pod izgovorom da prisutnih
ima vise nego mjesta.
Proslog ponedjeljka odrzan je
novi miting uz prisustvo 1100 б1апо-v- a.
Za Taylora je glasalo 525
6lanova, protiv 468. Taylorovi pri-stali- ce
su ga iznijeli iz dvorane na
rukama.
On smatra da su lazne optuzbe
protiv njega propale, a ako ne bude
vra6en na polozaj predsjednika,
traziti бе intervenciju suda.
Kolektivni ugovor izmedu unije i
Stelco istice u julu idu6e godine.
Zato je vazno da se ovaj sukob sto
prije obustavi. i stvore uvjeti za
uspjeSne pregovore s kompanijom.
Celicni radnik
$TA Ce biti S ZDRAVSTVENIM
OSIGURANJEM?
Monica Begin, federalni ministar
zdravlja je proslog tjedna razgova-ral- a
s provincijalnim ministrima
zdravlja o zdravstvenom osiguranju
(medicare).
Kanada je ranije imala vrlo dobro
osiguranje, ali je iznakazeno, a zato
su krive provincijalne konzervativne
vlade, koje su dozvolile lijecnicima
da posebno napladuju za svoje
usluge. A to je dozvoljeno i bolni-cam- a.
Osiguranje je ozbiljno ugrozeno.
Ako se tako nastavi, lijecenje бе
biti osigurano samo onima koji
mogu da plate. Siromasni gradani
ce biti zapostavljeni.
Begin je istupila protiv. Ona trazi
da lijecnici i bolnice prestanu sa
ubiranjem posebnih naplata. Zapri-jetil- a
je da ce smanjiti federalni
doprinos provincijama koje dozvo-Ijavaj- u
ekstra naplate. Receno je, na
primjer, da ce provincija Ontario
zbog toga izgubiti 50 milijuna dolara
godisnje.
Neki tvrde da je ona takav stav
zauzela zbog izbora koji ce se
odrzati iduce godine.
Konzervativac Brian Mulroney je
a
Racuna se da u Kanadi ima vi§e
od milijun i pol muSkaraca i zena
koji rade po nekoliko sati na dan, ili
u tjednu. To su "part-time- " radnici i
radnice.
Prije godinu dana federalna vlada
je odlucila da provede istragu o
njihovom polozaju. Zadatak je po-vjer- en
gospodi Joan Wallace, ranijoj
novinarki.
Njezin je zakljucak da su ti radnici
i radnice izlozeni diskriminaciji, i to
ne samo oni koji rade privatno, tj. za
razne kompanije, vec i oni koji rade
za drzavne ustanove. Ona tvrdi da
diskriminaciju vrse i pojedine rad-nic- ke
unije, radi zastite svog clan-stv- a
a to cine i pojedini zaposleni
radnici i radnice.
Oni rade za nize pla6e, bez penzija
i beneficija koje imaju zaposleni.
KAMPANJA ZA 200
PRETPLATA
NOVIH
Ako zelite vaS list na 16 strana, potrudite
se da uspe naSa kampanja za 200 novih
pretplata. Rok je kratak, samo do 1.
novembra.
NIcnique Begin
spreman da — ako postane premijer
— dozvoli provincijama da nastave
praksu koja ugrozava zdravstveno
osiguranje, on bi im samo dao vise
novca.
SpaSavanje zdravstvenog osigu-ranj- a
zavisi uglavnom od sirokih
slojeva naroda.
Nemaju ni nezaposlenickog osigu-ranj- a
ako ne rade 15 sati u tjednu.
Iznimku cine bolni6arke i bolnicki
radnici, ucitelji i unionizirani trgo-vac- ki
sluzbenici, oni su uglavnom
tretirani kao i zaposleni.
Njezin je prijedlog da se zakon
promijeni i "part-tim- e" uposlenici-m- a
osigura ista placa i beneficije'
koje imaju zaposleni. BesposleniS-k- u
ротоб bi primal i ako rade osam
sati u tjednu.
Ministar rada 'Andre Quellet se
povoljno izrazio o njezinim preporu-kam- a,
ali ipak nije sigurno da ce biti
usvojene jer poslodavci su protiv.
Predstavnici radnickih unija su kaza-l- i
da nisu zadovoljni s svim sto
ргерогиба, ali u glavnom prihva6aju.
Ona kaze da se broj ovako
zaposlenih pove6ava i krajem stolje-c- a
tako ce biti zaposleno 20 posto
radne snage.
Gospoda Wal lace je navela da broj
onih koji rade puno radno vrijeme i
joS "part-time- " poslove ne pred-stavl- ja
ozbiljan problem jer iznosi
samo 2 posto.
IzvjeStaj zauzima 272 stranice.
=ЕШИШk.A.j.M-WMiH.l- w T.3,1,"
Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKl SAVET: Milos Grubic, Vojin Grbid, Josip Kovaiic, Stanko Muzdeka,
Milene Bolid, Ivica JuriSid, Ana Durovic, Lepa Rajnovid, Boriilav NoSkovid,
Rozalija Divjakovic, Duto Maljkovlc, Ivan Prlbanit, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao
Radmanlc, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievid, Viktor Atat, DuSan Stanar, Mttijan'
Peirovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate Sinus, Martin Karavanic, Paul
KuSinic, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Mluchln, A.Gerlach, I eo Qacci.
. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacrf '
Stjepan MloSid (dfuSlveno-polilidk- a pitanja), Dan,1 Pixiados (di'uStvena pllanja r
knjliovnost), Katarina Kosiic (poezlja 1 aktuolne tme), Jelena Gavrilovid (llteralura
I umetnost za decu), Boiko Mladonovii, Anka Nozinld.
STALN1 DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Mtrgaret Sar6evic (Los Angeles),
Sofo Spaiok (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanid — Stanios
(Rim, Italija), Darb Tapkanjt (Pariz, Francuska), Lopa Toofanovid (Romscheid,
Zap.Nemadka), Mira Strbac (.".nz)
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Pro. Ivan
Dolenc (Slovenska Котбка I kullurna publlclsUka u Amerlcl), Anton Kostelac'
(reportaze 1 price Iz Iseljenickog zlvoia).
DOPISNICI iZ JUGOSLAVIJE: Or. Mirko Markovld, Luka Markovii, Petar Kurtic,
Mitos Kordic, Aleksandar Cine, Slrahinja Malatii, Novica Mllic.
FOTO REPORTER: Safari Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. XL JUGOSLAVI-JE:
M Vasiljevid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Cluss Mail extra). Slnyle coplos 50 cents.
Advertising rutes on request. Second class Mail Registration NO. 0378.
"Naiu novin" izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godiSnje; pojedini
primjerak ' 50 centi. CJene ogla:a na zahtjev "Na5e novlno" su nasljednik,
"Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edlnost","
"Slobodna Mlsao", "Pravda" j Г.ог1л", lo I N.iodni Glasnik" I drugl naprednl
listovl koji su mu prethodili u Sjedlnjenln) Driavama.
Redakcija odgo,ara za nepotpisane mateiijale. Potpisani clancl Izrazavaju
mlSljenje aulora. Dopisl se ne vradaju.